Ekološki (ne)prihvatljiva vozila: Kosovo i BiH postaju pusta, fosilna ostrva

Srbija i Crna Gora kupovinu električnih vozila stimulišu sa 5.000 eura, Slovenija sa 7.500, a Hrvatska sa 9.150 eura – samo su uz Kosovo i BiH te rubrike prazne.

Prosječna starost vozila u Bosni i Hercegovini iznosi 16,5 godina (EPA)

Pandemija korona virusa je autoindustriji donijela dosta problema. Usporena je isporuka brojnih komponenti, pa su se neke fabrike privremeno morale i zatvoriti ili drastično smanjiti proizvodnju. Poskupio je i transport i tržište je odmah postalo nervozno. Najviše brige je izazvala mogućnost da regiju zapadnog Balkana preplave automobili koji se izbacuju sa tržišta Evropske unije, kako zbog isluženosti, tako i ekoloških normi. Provjerili smo stanje po zemljama, a kao referentne rezultate uzeli 2020. godinu, koja je obrađena u svim državama regije.

U Hrvatskoj je prema službenim podacima Centra za vozila registrovanih 2.225.763 drumskih vozila (plus 129.694 u kategoriji traktori), prosječne starosti 14,18 godina, dok je 68 posto vozila staro više od deset godina. Prosjek EU je 11 godina. Usporedni podaci sa prethodnom godinom pokazuju da je prosječna starost povećana za 0,4 godina, a da je broj vozila do jedne godine starosti 117.777 ili pet posto. Na redovnom tehničkom pregledu je 20,3 posto vozila bilo neispravno. Broj registrovanih električnih vozila u Hrvatskoj je bio 1.343, a na hibridni pogon 8.080 vozila, plus 553 plug-in hibrida (vanjsko punjenje). Upravo broj ovih vozila ohrabruje, jer je godinu dana ranije bilo 730 električnih i 5.547 hibridnih vozila, plus 352 plug-in hibrida.

U Srbiji je, prema objavljenim podacima tamošnjeg Republičkog zavoda za statistiku, u 2020. godini bilo ukupno 2.597.502 registrovana vozila. Od toga je 206.935 vozila po prvi put registrovano, što je za 15.229 vozila manje nego godinu ranije. Novih ili vozila sa tekućom godinom proizvodnje je registrovano 29.466, što je za 8.428 manje nego godinu prije. Prosječna starost vozila u Srbiji je 17 godina, a posljednjih sedmica se rasprave vode oko najavljenih popusta za registraciju vozila prema zapremini motora i godinama starosti. Tako bi prema planu, vlasnici automobila starih između 10 i 20 godina trebali plaćati oko 65 posto manji porez prilikom registracije.

Ekolozi upozoravaju na poražavajuće mjere

Ekolozi i udruženja uvoznika novih automobila smatraju da su najavljene mjere poražavajuće. Tokom 2020. godine je u Srbiji kupljeno 482 eko-automobila, električnih i hibridnih putničkih vozila. U tekućoj godini se taj broj znatno uvećao i za prvih sedam mjeseci je prodato 1.727 eko-automobila.

U Bosni i Hercegovini je u 2020. godini bilo 953.191 registrovano vozilo, od čega 0,79 vozila otpada na traktore i radne mašine. Starosna struktura tih vozila je bila 16,5 godina. Povećava se procentualno učešće vozila sa normama Euro 5 (14,35 posto) i Euro 6 (6,6 posto), dok je 51 posto vozila starije od 15 godina. Ova zemlja je među rijetkima u regionu u kojoj je 2020. godine povećan broj prvoregistrovanih vozila (za 188 ili 0,2 posto) u odnosu na godinu ranije, iako je ukupan broj uvezenih vozila bio značajnije manji nego 2019. godine. Od ukupno 91.358 uvezenih automobile sa prvom registracijom u Bosni i Hercegovini, njih 12,88 posto je bilo potpuno novih, dok ostatak pripada korištenim vozilima.

Na osnovu zahtjeva Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima koje djeluje pri Privrednoj komori Federacije BIH, upućenog ka Ministarstvu transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine, donesena je odluka o minimumu standarda pri uvozu automobila, prema kojoj je zabranjen uvoz polovnih vozila sa Euro 4 standardom. Dakle, uvoz u Bosnu i Hercegovinu je moguć ako polovna vozila ispunjavaju najmanje standarde Euro 5, a nova su sa Euro 6 motorom, čime se inicirala obnova voznog parka.

Uz to, najavljene su i mjere smanjenja ili potpunog ukidanja carina za eko-automobile, po kojima bi bile potpuno ukinuta carinska stopa od pet posto za električna vozila, a sa 15 na pet posto bi se smanjila carinska stopa na hibridna vozila.

“Udruženje za elektromobilnost je iniciralno ovaj prijedlog odluke koju je dalo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, jer bi tako doprinijelo poboljšanju uvoza vozila ne samo u pogledu starosne strukture, već i unapređenja u pogledu ekološke prihvatljivosti vozila, zbog smanjenja emisije CO2 iz transporta, a za koju se Bosna i Hercegovina obavezala potpisivanjem Sofijske deklaracije”, kaže Anela Karahasan iz Udruženja za elektromobilnost.

Međutim, dodaje, suspenzija i smanjenje carina nije dovoljna mjera. “Još važnije su subvencije pri kupovini, kojih u Bosni i Hercegovini i dalje nemamo, a broj upita koje u Privrednoj komori Federacije BiH i Udruženju za elektromobilnost dobivamo je sve veći, kako od strane pravnih, tako i fizičkih lica. Paralelno s ovom aktivnosti, trebamo raditi na izgradnji infrastrukture za električna vozila, ali i zakonskoj regulativi koja će olakšati trenutne procedure i barijere koje onemogućavaju značajniji razvoj elektromobilnosti u Bosni i Hercegovini”, kaže Anela Karahasan iz Udruženja za elektromobilnost.

Na kraju 2020. godine u Bosni i Hercegovini je bilo 12 električnih i 107 hibridnih vozila. Do kraja septembra tekuće godine, taj broj se uvećao na 36 električnih i 245 hibridnih vozila. Kada je infrastruktura za ovakva vozila u pitanju, ova država i vozači u njoj se mogu osloniti na 125 punionica (84 privatne i 41 javna), te 186 konektora. U posljednje tri godine, građani entiteta Federacija BiH su po osnovu naknada za okoliš prilikom registracije vozila uplatili 47,8 miliona maraka (24,44 miliona eura).

Stimulacije za nova vozila

“Sve zemlje regiona, izuzev Bosne i Hercegovine i Kosova, imaju nekakvu stimulaciju za nabavku ekološki prihvatljivih automobila. Pored toga, mi u Bosni i Hercegovini, imamo velike barijere u zakonskim i podzakonskim aktima, a tiču se izgradnje električnih punionica koji su ključan preduslov za nabavku električnih automobila. Ukoliko naše nadležne institucije ne urade nešto hitno povodom razvoja elektromobilnosti, bojim se da bismo lako mogli ostati jedno pusto, fosilno ostrvo i crna rupa u Evropi”, smatra Haris Muratović iz Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima Federacije BiH.

Pomenute stimulacije u zemljama regiona izgledaju ovako: Srbija kupovinu električnih vozila stimuliše sa 5.000 eura, plug-in hibride sa 3.500 eura, a hibride sa 2.500 eura. Hrvatska stimuliše nabavku električnih vozila sa 9.150 eura, a sva hibridna vozila sa po 5.000 eura. U Sloveniji su kupci električnih vozila stimulisani sa 7.500 eura, a plug-in hibrida sa 4.500 eura. Kupovina ostalih hibridnih vozila se više ne stimuliše u Sloveniji. U Crnoj Gori stimulacija za kupovinu električnog automobila iznosi 5.000 eura, a upola manje za hibridna vozila. U Albaniji je PDV za uvoz električnog vozila nula posto, dok su troškovi registracije niži za 70 eura i za električna i za hibridna vozila. U Sjevernoj Makedoniji su električna vozila oslobođena poreza na motorna vozila do 20 posto. Pored Bosne i Hercegovine i Kosova su prazne rubrike o stimulacijama države za kupovinu ovih vozila.

Crna Gora je do kraja 2020. godine imala 541 registrovano električno i plug-in hibridno vozilo. Od početka ove godine je uvezeno još 129 takvih vozila. Treba uzeti u obzir da u Crnoj Gori, kao i Hrvatskoj u brojnim turističkim naseljima ima vozila koji nose oznaku L6 (masa do 350 kg) i L7 (masa do 400 kg). U 2020. godini je imala ukupno 240.611 drumskih vozila, što je pad od 3,5 posto u odnosu na godinu ranije. Po prvi put je registrovanih 16.417 vozila, što je tek 69 posto identičnog prometa iz 2019. godine.

Nedostatak čipova i magnezija je usporio proizvodnju automobila širom svijeta, a proizvođači sve više resursa ulažu u proizvodnju ekološki prihvatljivih vozila. Stoga se zanemaruju dosadašnji dizelski i benzinski modeli. Manje se pažnje posvećuje i izradi rezervnih dijelova za vozila kojima je zakonski ograničen rok upotrebe u sve većem broju zemalja Evrope. Stoga polovna vozila drže cijenu na tržištu, pa im čak i raste.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO