Muzaferija: Nova administracija mora tražiti i uzroke ‘trumpizma’
Vanjskopolitička analitičarka i specijalista za sigurnost i konflikte s adresom u Hagu smatra da je ‘trumpizam’ simptom krize nacionalnog identiteta američkog društva.
Emina Muzaferija, vanjskopolitička analitičarka i specijalista za sigurnost i konflikte s adresom u Hagu, okarakterizirala je upad pristalica odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa u američki Kongres kao nasilje koje je uzrokovalo privremeni prekid simboličnog imenovanja novog predsjednika Joea Bidena.
“Termin državnog udara nema jedinstvenu definiciju, a elementi koji jedan događaj čine državnim udarom uključuju otvoren pokušaj vojnih snaga, službenika vlasti ili drugih elita unutar državnog aparatusa da smijene šefa države korištenjem sredstava koja krše pravila Ustava. Događaji koji su se nedavno desili u Washingtonu dijelom, ali ne nužno, podsjećaju na neki oblik državnog udara, jer je počinioce na nasilje potakao sam predsjednik, a napad je bio usmjeren ka sprečavanju imenovanja novoizabranog šefa države”, kaže Emina Muzaferija.
Četiri godine aktivnog opstruiranja
Dodaje da su događaji iz Sjedinjenih Američkih Država pokazali da čak ni najstarija demokratska država svijeta nije imuna na struje koje pokušavaju otvoreno narušiti legitimitet demokratskih institucija. Prema njenim riječima, američki institucionalni sistem je već preživio četiri godine aktivnog opstruiranja njegovog rada, što pokazuje da je dorastao populističkim izazovima koje je Trump pokrenuo, uključujući napad koji se desio 6. januara.
“Kongres je još istu večer nastavio zasjedanje, na kojem je potvrđena Bidenova pobjeda na izborima, a mnogi demonstranti su još istu večer uhapšeni i čekaju ih dugogodišnje zatvorske kazne. Otpornost američke demokratije potvrđuje i činjenica da je Zastupnički dom Kongresa izglasao opoziv odlazećeg predsjednika, a sve veći broj republikanaca je mu otvoreno otkazuje lojalnost. Koliko čvrsto SAD još stoji na poziciji prvaka demokratije i vođe liberalnog svijeta pokazat će nam i način na koji se Bidenova administracija bude nosila s Trumpovom ostavštvinom, ali i drugi unutrašnji i vanjski društveno-politički događaji koji tek dolaze”, ističe sagovornica.
Mišljenja je da je “trumpizam” simptom krize nacionalnog identiteta američkog društva, gdje se u direktno suprotstavljenoj poziciji nalaze dva koncepta, a njihov raskol je produbljen kroz čitav mandat odlazećeg predsjednika.
Posvećenosti temeljnim slobodama
“Ublažavanje ovakve polarizacije bit će moguće ako poruke koje budu dolazile sa pozicije novog predsjednika prepoznaju sentimente svih društvenih grupa, a ne samo svojih glasača. Osim toga, nova administracija mora tražiti i uzroke ‘trumpizma’, poput udaljenosti vašingtonskih i drugih elita i ekonomskih dislokacija, kako bi se obračunala s procesima koji su omogućili političku potentnost Trumpove ideologije, odnosno kreiranje alternativne stvarnosti za građane kroz širenje dezinformacija, politiziranja nezavisnih institucija, deligitimizacije manjinskih grupa i potkopavanja povjerenja društva u institucije i izborni sistem SAD-a, jer će oni biti uslovni za dugoročno iskorijenjivanje ‘trumpizma’ i ujedinjenje države”, navodi Emina Muzaferija.
Komentirala je i suspenziju Trumpovih naloga na pojedinim društvenim mrežama.
“Suspenzija bilo čijeg naloga na društvenim mrežama kao jednog od alata slobodnog govora je u suštini kršenje temeljnih sloboda čovjeka, osim kada se jedan takav alat koristi u službi pozivanja na nasilje i ugrožavanje života drugih ljudi. S tim na umu, suspendiranje odlazećeg predsjednika sa društvenih mreža je na neki način jedan paradoksalan iskaz posvećenosti temeljnim slobodama, a ne njihovom kršenju”, smatra sagovornica.
Isti ciljevi SAD-a i EU-a na Balkanu
Tvrdi da posljednja dešavanja unutar SAD-a neće biti faktor koji će direktno proizvesti zaokret u vanjskoj politici.
“Unutrašnje turbulencije neće usporiti ni proces u kojem će Biden vratiti vrijednosti liberalne demokratije u središte vanjskopolitičke vizije SAD-a. Povratak jačeg američkog prisustva na međunarodnoj sceni i svim segmentima međunarodnih odnosa označit će kontrast vanjskopolitičkim odrednicama kojima se vodila Trumpova administracija”, podvlači Emina Muzaferija.
Smatra da SAD i Evropska unija dijele iste ciljeve koji se tiču sigurnosti na Balkanu.
“Oni se prvenstveno oslanjaju na posvećenost obuzdavanju nestabilnosti, koju uzrokuju nasilni etno-nacionalnizam i politike koje iz toga proizlaze, te pomoganju tranzicije regije ka liberalnoj demokratiji i pristupanju organizacijama koje čine euroatlansko savezništvo. Uslijed jačanja ruskog i kineskog utjecaja u regiji tokom prethodnih godina, naša regija i dalje ovisi o SAD-u i EU kao ključnim akterima i stubovima sigurnosti”, ističe sagovornica.
Poticanja euroatlanskih integracija BiH
Napominje da Balkan može očekivati da će se promjene koje se dese u Washingtonu osjetiti i u regiji, ali ne i da će rješavanje regionalnih pitanja biti jedan od vanjskopolitičkih prioriteta Bidena i njegove administracije.
“Možemo očekivati da će doći do snažnijeg angažmana SAD-a u regiji, i to kroz aktivnosti koje će uključivati suprotstavljanje akterima koji prijete teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, jačanje podrške nezavisnosti Kosova te sveobuhvatno umanjivanje širenja etno-ekspanzionističkih politika u našoj regiji. Jače prisustvo SAD-a na Balkanu neće biti samo posljedica prethodnog ličnog angažmana Bidena u regiji, nego će biti i produkt kalkulacija na osnovu principa realpolitike. Biden je zagovornik čvrstog otpora širenju ruskog utjecaja i to će se u regiji oslikati upravo kroz politiku ekspanzije NATO saveza i poticanja euroatlanskih integracija Bosne i Hercegovine, kako bi se onemogućilo stvaranje vakuuma koji bi mogla popuniti Rusija”, zaključuje Emina Muzaferija.