Mostar preživljava pandemiju, tradicija opstaje

Mostar, odnosno Hercegovina, pored pandemije COVID-19, koja se najteže odrazila na turizam, suočava se s nepovoljnim vremenskim prilikama, od suše i hladnih talasa tokom proljeća, do naglih promjena vremena zadnjih sedmica. Takve vremenske neprilike su se negativno odrazile na poljoprivredu.

Skokovi sa Starog mosta su najstariji turistički proizvod Bosne i Hercegovine, a možda i regije, o čemu svjedoči putopis Evlije Čelebije. Tradicionalno udarni turistički vikend za Mostar je upravo kad se održavaju skokovi. Ove godine, zbog pandemije, skokove sa platoa ispod Starog mosta će moći pratiti samo 300 posjetilaca.

Tradicija duga 454 godine

Klub skakača u vodu “Mostari” uputio apel da građani poštuju epidemiološke mjere i ostanu kod kuće te tu tradicionalnu sportsko-turističku manifestaciju prate na malim ekranima. Portparol “Mostara” Saša Oručević je kazao da je, uprkos problemima, sve spremno za održavanje 454. tradicionalnih skokova sa Starog mosta, koji će biti održani u nedjelju. “Veliki problem je napravila korona, ne samo nama, nego čitavom svijetu, tako da ove godine imamo epidemiološke mjere koje dopuštaju samo 300 ljudi na platou ispod Starog mosta. Pozivamo da se odgovorno ponašamo i da jednostavno ostanemo kući i gledamo skokove.”

Skokovi sa Starog mosta nisu prekidani ni tokom rata, tako da ni pandemija nije mogla prekinuti ovu tradiciju, poručuju organizatori. “Najavljeni su naši sportski prijatelji iz Srbije, iz Crne Gore, a Slovenija zavisi od mogućnosti prelaska granica. Po našim procjenama, bit će između 40 i 50 skakača”, rekao je Oručević.

Također, manifestacija Mostarsko ljeto održala je tridesetogodišnju tradiciju. Program je znatno reduciran, a sadržaji se održavaju na otvorenom, uz pridržavanje epidemioloških mjera. Semir Temim iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) ističe da se, i pored teških okolnosti u kojima se nalazi turistički sektor zbog zatvorenih granica, ipak mogu vidjeti pozitivni efekte, koji su se odrazili na povećanu promociju hercegovačkih destinacija domaćim turistima.

Okreću se domaćim gostima

“U Mostaru i drugim turističkim destinacijama Hercegovine imali smo izuzetno dobru popunjenost kapaciteta u decembru i januaru. Bili smo na svojevrsnom vrhuncu, što je rezultat višegodišnjeg rada i uspona turizma. Nažalost, pandemija traje, stanje se i dalje usložnjava, zbog čega je najveći dio kulturnih i turističkih manifestacija odgođen ili se realizuje u smanjenom kapacitetu.”

Bez obzira na teške okolnosti, turistički radnici ulažu napor u promociju domaćih destinacija. Stranih turista nema, a izostala je i dijaspora.

“Turistička zajednica i zaposlenici u ovom sektoru su se okolnostima izazvanim pandemijom suprostavili kroz kampanje promocije destinacija na društvenim mrežama, kroz medije i bilborde. Pored Mostara, Međugorja, Počitelja, Blagaja… imamo da ponudimo mnoge sadržaje za aktivni i avanturistički turizam na okolnim planinama. Raspolažemo sa dva adrenalinska parka, biciklističkim stazama, planinarskim rutama, a tu je i Neum, koji je ovog ljeta top destinacija.”

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Temim ističe da već imaju rezervacije i upite za narednu godinu i dodaje da će se turisti vratiti, jer je jedna od osnovnih ljudskih potreba kretanje. “Moramo biti optimisti i iskoristiti ove okolnosti za poboljšanje ponude i promociju prirodnih ljepota.”

Stanje na ulicama Mostara, posbeno Starog grada, ne pokazuje da je prisutna pandemija, jer maske nosi samo dio radnika u prodavnicama suvenira i u ugostiteljskim objektima, dok kod prolaznika i posjetilaca rijetko se može vidjeti maska. U razgovoru s jednim od mostarskih imama saznajemo da se jedino u džamijama i javnim ustanovama poštuju mjere fizičke distance i nošenje maske.

Teže nego na početku

“Kada uzmemo u obzir činjenicu da je na području Doma zdravlja Stari grad Mostar od početka pandemije pa do 30. juna bilo 26 pacijenata pozitivnih na COVID-19, možemo reći da je trenutno stanje pogoršano. U zadnjih 25 dana broj pacijenata se drastično povećao, tako da smo u periodu od 30. juna do 25. jula imali smo 72 pacijenta pozitivna na COVID -19. Od ta 72 pacijenta do sada se oporavilo 14 pacijenata. Trenutno imamo aktivnih 58 slučajeva”, kažu iz Doma zdravlja Stari grad Mostar.

Ističu da je odgovornost građana mnogo manja nego tokom proljeća, tako da se na ulicama Mostara vidi veliki broj ljudi kako hodaju u grupama bez zaštitnih maski i bez fizičke distance. “Nažalost, građani se ne pridržavaju ni socijalne distance u zatvorenom prostoru. Također, ne nose zaštitne maske, niti rade dezinfekciju ruku prilikom ulaska u zatvorene prostorije, tržne centre. Primjećujemo i da radnici u određenim tržnim centrima ne nose zaštitnu opremu i time ugrožavaju svoje zdravlje, ali i ostale populacije koja dolazi u te objekte.”

Iz Doma zdravlja Stari grad vjeruju da će nove mjere Kriznog štaba, koje podrazumijevaju obavezno nošenje zaštitnih maski u zatvorenom i otvorenom prostoru, ograničenje broja osoba koje se mogu okupiti u zatvorenom prostoru na maksimalno 50 te na otvorenom do 100, i to uz pridržavanje epidemioloških mjera, doprinijeti suzbijanju širenja zaraze virusom COVID-19.

Kad još dođe sezonska gripa…

“Svijest građana mora biti na većem nivou i da shvate opasnost koju ova bolest nosi, jer može se urušiti cijeli zdravstveni sistem. Svakim danom, zbog povećanja broja pacijenata, medicinski resursi se smanjuju i možda kada nam bude najpotrebnije, u periodu jeseni, kada dođe vrijeme sezonske gripe, budemo u deficitu s medicinskom opremom.”

Pandemija, odnosno nove društvene okolnosti, pogoršava imovinsko stanje socijalno ugroženih skupina u društvu. Zbog toga humanitarna udruženja imala su pune ruke posla.

“Na početku pandemije smo imali izuzetno veliki porast osoba koje su zatražile pomoć, jer su njihovi dotadašnji načini minimalne zarade prekinuti. Trenutno se stanje smirilo, jer je ljeto, ljudi se snalaze na različite načine. Međutim, ovo je samo predah, jer očekujemo na jesen i tokom zime pogoršanje socijalnog stanja ugroženih kategorija”, kaže Mithad Brkan, predsjednik Regionalnog odbora Merhameta. sa zadovoljstvom ističe visok nivo podrške donatora, koji su se pokazali susretljivim u vremenu pandemije korona virusa.

Izvor: Al Jazeera