Da li biste zamijenili zdravlje za moderan stan u Sarajevu?

Zrak u Sarajevu sada je nešto manje zagađen, zbog vjetra, ali nije tako bilo tokom proteklih dana. I smog će opet lansirati Sarajevo u vrh svjetske zagađenosti. Taj problem treba rješavati konstantno, i ljeti, a ne samo o njemu pričati pred zimu kada se ne vidi prst pred okom i treba maska bilo ili ne korone.

Od 26. oktobra zrak u glavnom gradu Bosne i Hercegovine je samo jedan dan dobio ocjenu umjereno zagađen, dok je prije toga čak dva dana proglašen  – opasan, jedan dan je bio – vrlo nezdrav, i tri dana – nezdrav, prema podacima web stranice Ekoakcija.org.

Prošlog je petka, primjerice, sa 329 AQI, Sarajevo bilo prvo u svijetu po zagađenosti zraka, prema podacima web stranice IQAir. Tokom istog dana podaci su se nešto promijenili, pa je u 19:00 sati Kabul preuzeo prvo mjesto, a Sarajevo palo na drugo sa indeksom zagađenosti 250.

AQI je mjera koju je definisala Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) za mjerenje koliko je zdrav ili zagađen zrak.

Svako očitanje veće od 100 smatra se nezdravim, a očitanje veće od 300 smatra se opasnim, prema međunarodnim standardima.

3.300 smrtnih slučajeva zbog zagađenog zraka

Prema podacima Svjetske banke, od zagađenog zraka godišnje u Bosni i Hercegovini prerano umre 3.300 ljudi, od čega se 16 posto odnosi na Sarajevo i Banju Luku.

Analiza pokazuje da se devet posto ukupnog godišnjeg mortaliteta u BiH može pripisati zagađenju zraka.

Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da kontinuirano izlaganje zagađenom sarajevskom zraku, naročito kod mladih, stvara stanje hroničnog oboljenja koje odrastanjem dovodi do vrlo teških oboljenja hronične opstruktivne plućne bolesti. Ta hronična opstruktivna plućna bolest je sklopljena tako da ne izaziva samo promjene na disajnim organima, već se direktno reflektira na promjene na kardiovaskularnom sistemu, zatim na jetri, na mišićima, na zglobovima.

“To je sve posljedica štetnog zraka”, rekao je ranije stručnjak za pluća doktor Mahir Tokić.

“Posebno je zabrinjavajuće što svake godine imamo sve veći i veći broj oboljele djece, što je direktno povezano sa zagađenjem zraka, a što će s godinama davati sve lošije rezultate”, dodao je.

Utjecaj visokih zgrada na kvalitet zraka

Kako je moguće da je Sarajevo, relativno mali grad, sa oko 275.000 stanovnika u četiri gradske općine, došao u sami svjetski vrh najzagađenijih gradova, premda u gradu nema velikih industrijskih zagađivača? Odgovor je – ljudski faktor i trka za novcem.

Stručnjaci detektuju tri ključna problema koja dovode do prekomjernog zagađena u Sarajevu: individualna ložišta, saobraćaj i – visoke zgrade koje su poremetile prirodno strujanje zraka kroz grad.

Novinska agencija Anadolija donijela je krajem novembra razgovor sa pomoćnicom ministra za zaštitu okoliša u Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo koja je potvrdila problem visokih zgrada kao jedan od ključnih uzroka zagađenosti zraka u Sarajevu.

„Uradili smo studiju utjecaja visokih zgrada na kvalitet zraka“, rekla je Zijada Krvavac.

„Studija je ustanovila koridore provjetravanja koje kanton mora sačuvati da bi mogao računati na neku održivu budućnost i razvoj. Pokazano je da te visoke zgrade sprečavaju bolje provjetravanje. Sada mi unosimo određeno ograničenje vezano za građenje tih objekata”.

Muhamed Hadžiabdić je zajedno sa grupom stručnjaka prošle godine također predstavio kompjutersku simulaciju kojom je pokazao da neke novoizgrađene visoke zgrade sprečavaju strujanje zraka, zbog čega se smog zadržava na ulicama Sarajeva. „Ako su zračni koridori narušeni na bilo koji način, onda će ozračivanje grada svježim zrakom i čišćenje onog zraka koji je već zagađen zrakom koji dolazi, duže trajati“, rekao je Hadžiabdić Al Jazeeri.

No, između zdravlja građana i biznisa, čini se da su vlasti u Sarajevu dosad birale biznis. Direktor Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Hamdija Efendić rekao je ranije za Al Jazeeru da „ako zaustavite investicije i gradnju, ne znam kakav će nam BDP biti za deset godina“.

Dva od tri načelnika sarajevskih općina odbacili su odgovornost zbog zagađena zraka u Sarajevu, uključujući Nedžada Koldžu, načelnika općine Novo Sarajevo, u čijem mandatu je izgrađen Sarajevo Tower, visok 26 spratova, i Damira Hadžića, nekadašnjeg načelnika Novog Grada, u čijem je mandatu 2001. počela gradnja Bosmal City Centra, sa 118 metara najavljen kao najviši stambeni objekat na Balkanu u to vrijeme, i prvi postratni objekt u Sarajevu koji je narušio strujanje zraka kroz grad, prema navodima ekologa.

Hadžić je rekao Al Jazeeri da on u to vrijeme nije mogao ni zaustaviti ni podržati gradnju te zgrade, jer je gradnja bila i nadležnosti kantonalnih vlasti.

Iz Odsjek za informisanje, odnose s javnošću i protokolarne poslove Novog Sarajeva su u pisanom odgovoru također odbacili ulogu Općine u gradnji Sarajevo Towera: “U periodu izdavanja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje [Sarajevo Towera] na snazi je bio Zakon o prostornom uređenju, u kojem je precizirano da se za građevine čija je korisna površina veća od 5.000 metara kvadratnih zahtjev podnosi nadležnom Ministarstvu, što je u konkretnom slučaju i učinjeno […] Predmetno zemljište na kojem je izgrađen stambeno-poslovni objekt je također bilo privatno vlasništvo, a ne Općinsko, tako da Općina Novo Sarajevo ni u kom slučaju nije učestvovala u realizaciji ovog projekta“.

Semir Efendić, aktuelni načelnik Novog Grada koji najavljuje gradnju Kongresnog centa, u kojem će, prema izvještaju agencije Anadolija, jedan od tornjeva biti visok čak 39 spratova, što bi bio najveći toranj izgrađen u BiH, odbio je govoriti za Al Jazeeru o utjecaju te građevine na zagađenje zraka u Sarajevu.

Moderan grad u kojem žive bolesni ljudi

Na najave vlati da Sarajevo pretvaraju u moderan evropski grad iz ugla arhitekure, aktivisti odgovaraju – ne treba nam moderan grad u kojem će živjeti bolesni ljudi.

Mejrema Zatrić, arhitektica i historičarka modernog urbanizma kaže da se mora tragati za kompromisnim rješenjem, kako bi se osigurao nesmetan razvoj grada, ali kako to ne bi bilo na štetu zdravlja građana. 

Zatrić upozorava da novi generalni urbanistički plan grada Sarajeva treba napraviti zaokret u široj viziji grada. Vjeruje da je to moguće.

„Ako imate podatke o uzrocima zagađenja, a vi i dalje nastavljate da pogoršavate situaciju visokom gradnjom, i da relativizirate studije koje vas upozoravaju na pogoršanje zraka u Sarajevu, onda je to kriminalni akt“, kaže Zatrić.

Vlade Kantona Sarajevo najavila je da je započela izradu Strategije ograničenja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u Sarajevo za period  2021–2031 godine, koja bi trebala doprinijeti smanjenju zagađenosti zraka u bosanskohercegovačkoj prijestolnici. Ali, to će problem riješiti samo djelomično. I dalje ne postoji jasna strategija suprotstavljanja velikim građevinskim projektima koji zapušavaju pluća grada.

Izvor: Al Jazeera