Ima li izlaska iz zaljevske slijepe ulice?

DOHA – Mjesec dana nakon što je nekoliko zaljevskih država i Egipat prekinulo veze sa Katarom, sukobljene strane su i dalje u ćorsokaku, dok mnogo kritikovana lista zahtjeva „o kojim nema pregovora“ visi u zraku.

Saudijska Arabija i saveznici – uključujući Bahrein, UAE i Egipat – prošli mjesec su ponudili da okončaju blokadu ako Katar pristane na 13 zahtjeva, uključujući zatvaranje Al Jazeere, reduciranje odnosa s Iranom i zatvaranje turske vojne baze. Katar je odbio ove zahtjeve u pokušaju da ograniči svoj suverenitet, dok su grupe za ljudska prava optužile grupu država koju predvodi Saudijska Arabija da pokušava ograničiti slobodu medija u regiji.

Desetodnevni rok za ispunjenje zahtjeva u nedjelju je produžen za dodatnih 48 sati nakon što je katarski ministar vanjskih poslova, šeik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani ponovo odbio udovoljiti zahtjevima, a umjesto tog je ponudio „pravi uslov za dijalog“ kako bi se riješila kriza.

Rezultirajuća slijepa ulica mogla bi se otegnuti mjesecima, kažu analitičari, i dugoročno gledano zadati ozbiljan udarac odnosima u Zaljevskom vijeću za saradnju.

Lista zahtjeva neodređena

„U ovom trenutku, kriza je u zastoju, nijedna strana ne odustaje od svog stava, barem ne javno“, za Al Jazeeru je kazala Noha Aboueldahab, gostujuća predavačica u Centru Brookings u Dohi, stručnjakinja za tranzicijsku pravdu u arapskom svijetu.

„Katar je jasno stavio do znanja da neće pregovarati o pitanjima koja smatra ključnim za svoj suverenitet. Saudijsko-bahreinsko-emiratski savez je izjavio da o 13 zahtjeva ‘nema pregovora’. Lista zahtjeva ne samo da je nerealna, već su mnogi od njih neodređeni. Štaviše, pozivi da se Katar vojno, ekonomski, politički i socijalno uskladi sa GCC-om…predstavljaju posebnu prepreku bilo kakvom razrješenju krize. [Ovo] je osmišljeno da bude odbijeno.“

Trenutna kriza počela je nekoliko dana nakon što se američki predsjednik Donald Trump vratio iz prve posjete Saudijskoj Arabiji krajem maja, tokom koje je on izdvojio Iran kao organizatora „sukoba i terora“ širom regije.

Nedugo nakon ove posjete, hakeri su napali katarsku državnu novinsku agenciju, pripisujući lažne komentare katarskom emiru u kojima izražava podršku Iranu i Izraelu. Tenzije su kulminirale petog juna ujutro kada je Bahrein prekinuo veze sa Katarom, ubrzo su ga slijedili i Saudijska Arabija, UAE i Egipat. Letovi su obustavljeni, granice su zatvorene i Kataranima su date dvije sedmice da napuste pogođene države.

Druge države, uključujući Jemen, Maldive i libijsku vladu na istoku, također su se uključile u raskol, raskinuvši veze sa Katarom uslijed optužbi grupe sa Saudijskom Arabijom na čelu da Katar podržava regionalni „terorizam“. Jedno od pitanja u samoj srži ove razmirice jeste podrška koju Katar, prema mišljenju saudijskog bloka, pruža Muslimanskoj braći, grupi koja je opisana kao egzistencijalna prijetnja saudijskoj državi.

Katar je opovrgao tvrdnje o „terorizmu“ i američki službenici su potvrdili kako nema planova da se izmjesti velika američka vojna baza južno do Dohe. Međutim, Trump je u više navrata na Twitteru pisao u prilog blokadi, što je uvelo zabunu. Napisao je „Rekli su da će zauzeti oštar stav prema finansiranju ekstremizma i sve je ukazivalo na Katar. Možda će ovo biti početak kraja horora terorizma!“.

‘Hladni rat’ unutar GCC-a

Iako su Turska i Iran ponudili da će dostaviti hranu kako bi se ograničio utjecaj sankcija protiv Katara i Kuvajt se uključio kao posrednik, rješenje se ne nazire, kažu analitičari.

„Kriza se i pojavila dijelom zato što je saudijski/emiratski blok vjerovao da neće trpjeti posljedice zbog svojih postupaka od trenutne američke administracije ili šire međunarodne zajednice“, za Al Jazeeru je rekao Abdullah Al-Arian, vanredni profesor historije na Fakultetu za međunarodne odnose na Univerzitetu Georgetown u Kataru.

„Iako nema mnogo podrške za postupke protiv Katara, sve dok je pritisak da se blokada okonča ograničen, velika je vjerovatnoća da će blokada ostati na snazi još neko vrijeme, rezultirajući nekom vrstom hladnog rata unutar GCC-a koji će ovu organizaciju učiniti nefunkcionalnom“, dodao je Al-Arian.  „Umjesto tog, Saudijska Arabija i UAE će učvrstiti svoju koaliciju oko klijentskih država kakve su Bahrein i Egipat, dok će Katar nastaviti graditi čvršće veze sa drugim regionalnim silama poput Turske i moguće Irana.“

Snažnija veza između Katara i Irana, koji dijele najveće gasno polje na svijetu, neće pogodovati Saudijskoj Arabiji, iranskom dugogodišnjem rivalu, primijetio je Sultan Barakat, direktor Centra za humanitarne studije i proučavanje konflikta na Institutu u Dohi.

Produžetak krize bi, stoga, bio „velika greška u proračunu“ grupe koju predvodi Saudijska Arabija – ali budući da je Katar spreman da formalno odbije listu zahtjeva, dodatni ekonomski pritisak mogao bi biti na vidiku, kazao je on.

„Oni će tražiti dodatne mjere da dodatno izoluju Katar…Vjerovatno će početi zahtijevati od kompanija i međunarodnih firmi koje posluju s njima i sa Katarom da odaberu između ova dva tržišta“, rekao je Barakat Al Jazeeri. „Vjerovatno je da će izvršiti dodatni pritisak na valutu kako bi pokušali devalvirati katarski rijal. Ali sve ovo će samo pojačati eskalaciju i neće biti korisno ni za jednu stranu dugoročno.“

Uprkos spekulacijama o mogućoj vojnoj intervenciji, male su šanse za takav scenarij uzimajući u obzir prisustvo američkih i turskih vojnika u Kataru. UAE je također izjavio da mjere ove grupe protiv Katara neće uključivati vojnu komponentu.

U ovom trenutku, razrješenje ovog zastoja – koji bi mogao trajati godinama kako je upozorio UAE – „zahtijevat će da sve strane pronađu način da odstupe graciozno i da sačuvaju obraz“, kazao je Kristian Coates Ulrichsen, saradnik za Bliski istok na Institutu Baker Univerziteta Rice koji je podrobno pisao o politici u Zaljevu.

Loša osnova za nagodbu

„Problem je u tome što su strast i retorika postali tako veliki da se ovaj raskol sve više posmatra kao sukob u kojem jedna strana mora izgubiti mnogo kako bi druga dobila, posebno ga tako gledaju Saudijska Arabija i Emirati“, rekao je Ulrichsen za Al Jazeeru. „Ovo otežava Saudijcima i Emiraćanima da naprave ustupke, dok za Katar, osjećaj da su satjerani u ćošak također doprinosi tome da ne želi popustiti pod pritiskom.“

Iako bi Katar mogao potencijalno predati kontraprijedlog za nekoliko zahtjeva saudijske grupe, kao što je izručenje disidenata – pod uslovom da se garantuje da će ih tretirati u skladu sa međunarodnim zakonom – većina zahtjeva ne predstavlja dobru osnovu za nagodbu, primijetio je Barakat.

Nevezano za rezultat, nešto u GCC-u je puklo što se neće moći popraviti, kažu analitičari.

„Odnosi u GCC-u nikada neće biti isti. Prisutan je ozbiljan nedostatak povjerenja“, rekao je Aboueldahab, dodajući da je trenutni savez između Saudijske Arabije, UAE-a i Bahreina daleko od statičnog. „Savezi se stalno mijenjaju. Čak i sada, Saudijci i Emiraćani se ne slažu uvijek u vezi Jemena, na primjer. Stoga manjak povjerenja kao posljedica trenutne krize ne utječe samo na odnose između Katara i ostatka GCC-a, to umnogome utječe na odnose između zemalja GCC-a kao regije.“

Manje države kao što su Katar, Kuvajt i Oman „bit će mnogo opreznije u vezi pune integracije dok idu naprijed“, dodao je Barakat, „jer ako možete sve vratiti unazad i promijeniti u trenu, to je veoma opasna stvar za učiniti…Ono za što se [GCC] zalaže ozbiljno je oštećeno.“

Izvor: Al Jazeera