ʽPala maglaʼ na tri bihaćka aerodroma

Piše: Mirza Sadiković

Bihać je među rijetkim gradovima u Evropi koji ima tri aerodroma, a to područje, zbog specifičnih zračnih strujanja, iznimno je pogodno za jedriličarstvo.

Položaji aerodroma Golubić u dolini Une, okruženog visokim planinama, zatim bivšeg vojnog aerodroma Željava, kao i aerodroma Čoralići omogućava tokom cijele godine dugotrajno letenje jedrilicama i paraglajderima, a izuzetno jaki zavjetreni valovi pogodni su za visinske letove.

Iako je trenutno u upotrebi samo aerodrom Golubić, za sve tri zračne luke se u Bosanskoj krajini vezuju razvojne perspektive. Posebno za turizam i upotpunjavanje ponude na Uni i Nacionalnim parkovima Una te Plitvičkim jezerima, koja su na dvadesetak kilometara uadaljenosti u susjednoj Hrvatskoj.

Projekti obnove i osposobljavanja za osnovnu funkciju, najavljivani u više navrata u proteklom dvadesetogodišnjem periodu, ostali su, ipak, samo na papiru, odnosno “poput magle nad aerodromom”.

Da opet ne bude predizborna…

U Bihaću su konačno riješili obnoviti aerodrom Golubić, odnosno staviti ga u funkciju, kako ne bi više bio samo “sportski aerodrom”. Gradsko vijeće Bihaća usvojilo je krajem prošle godine odluku o osnivanju javnog preduzeća aerodrom Bihać, a u ovogodišnjem budžetu osiguran je milion eura za početak realizacije programa obnove i gradnje.

“Postoji veliki interes privatnih kompanija koje se bave upravljanjem i izgradnjom aerodroma. Već smo otvorili razgovore s predstavnicima jedne turske kompanije”, kaže bihaćki gradonačelnik Emdžad Galijašević.

“Bihać ima velike razvojne mogućnosti u turizmu, a aerodrom u tome ima posebnu ulogu. Organiziranje državnih i međunarodnih takmičenja, ali i sve veći interes iz inozemstva za dolazak na Golubić potvrda su kako prodati i ovaj turistički proizvod”, dodao je on.

Stoga bi, prema najavljenim planovima, Golubić trebalo prvo urediti i prilagoditi namjeni manjeg civilnog aerodroma. Prva bi faza bila asfaltiranje piste i njeno uređivanje za prihvat aviona.

Međutim, sve su glasnija pitanja tipa da li će i ovi projekti završiti poput ranijih, koji su uglavnom bili u funkciji predizbornih priča i obećanja.

Željava razorena, kao Jugoslavija

Gradnja aerodroma Golubić je nesumnjivo pozitivan i vrlo važan projekat za Bihać i Bosansku krajinu, ali je jasno da se završetak njegove gradnje ne može očekivati uskoro, poručili su vijećnici opozicionog bloka u Gradskom vijeću Bihaća, opravdavajući uskraćivanje podrške najavljenom projektu gradnje Golubića.

Nema još jasne vizije, plana i strategije njegove izgradnje, a ni razgovori s potencijalnim investitorima nisu baš čvrsti. Zato se plašimo da sve ne prođe kao i s bivšim vojnim aerodromom Željava, kada je bila najavljena gradnja najvećeg kargo aerodoroma u Evropi, poručili su iz opozicije.

Aerodrom Željava, najveća podzemna vojna baza i aerodrom u bivšoj državi, Jugoslaviji, u koji je uloženo više od pet milijardi eura, građen je 15, a još je 30 godina korišten. Doživio je sudbinu države za koju je i građen. Rano ujutro (5:30 sati) 16. maja 1992. godine, s više od 80 tona eksploziva, trajno je onesposobljen.

U proteklih dvadesetak godina u više navrata pokretana je aktivnost na oživljavanju i stavljanju u funkciju civilnog aerodroma Željava za potrebe dvije države – Bosne i Hercegovine i Hrvatske, jer je smješten tačno na graničnoj liniji.

Čak su vlade dvije države 2002. godine bile spremne prodati ga stranim investitorima. Međutim, nemoć lokalnih vlasti u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu, ali i državnih struktura obje države, da iznađu adekvatno rješenje za civilno korištenje aerodroma Željava te hronični nedostatak investitora iz inozemstva ostavili su ovaj kompleks pod Plješevicom propadanju i zaboravu.

Cazinjani tužili sve redom

“Unutrašnjost, unutrašnji – podzemni tuneli, u Plješevici je zarušena i teško bi se tu nešto moglo učiniti, ali vanjski dio, piste, prvenstveno s malim ulaganjima, itekako bi moglo”, kažu Jusuf Midžić, dugogodišnji rukovodilac meteo-službe na aerodoromu Željava, i Hasan Imamović, bivši pilot.

Posebno je ostala najavljivana gradnja kargo aerodroma kao predizborna priča poput “magle nad (tim) aerodromom”, iako su četiri puta o tome tokom 2011. godine razgovarali na nivou vlada Bosne i Hercegovine i Hrvatske tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović.

I sudbina trećeg ovdašnjeg aerodroma Ćoralići mogla bi konačno biti riješena. Nakon 23 godine od kako je izgrađen za potrebe odbrane Bosne i Hercegovine, kada je bio jedini most sa svijetom tadašnjeg Bihaćkog okruga, osiguravajući stotine helikopterskih i avio-letova, prevoz više od 3.000 ranjenih i bolesnih i dopremu stotina tona lijekova i hrane, aerodrom Ćoralići, koji se nalazi na teritoriju cazinske općine, gotovo je zaboravljen.

Zaboravljene su i obaveze prema stotinjak vlasnika zemljišta na kojem je izgrađen. U izgradnju tokom 1992. godine uloženo je više od milion eura, ali rušenje i nadoknada štete koštala bi znatno više. Vlasnici zemljišta, njih 11, pristali su da im se nadoknadi šteta zamjenom zemljišta. Ostalih osamdesetak tužili su općinu Cazin, Unsko-sanski kanton, entitet Federaciju Bosne i Hercegovine i državu Bosnu i Hercegovinu.

Aerodrom bi trebao postati poslovna zona, za čiju će gradnju sredstva biti osigurana emisijom obveznica za izmirenje ratnog duga koje prema ovoj općini ima Federacija Bosne i Hercegovine.

Dva desetljeća čekaju avione

U Cazinu su se odlučili za emisiju općinskih obveznica u iznosu od pola miliona eura, s ciljem da se ta sredstva usmjere za otkup zemljišta, uređenje i gradnju infratsrukture.

“Ovim je Cazin prva općina u Federaciji koja je izmirenje obaveza po osnovu općinskih obveznica vezala za ratni dug koji prema njoj ima Federacija. Inače, u drugim okolnostima na ta bi sredstva čekali do 2023. godine”, kaže načelnik te općine Nermin Ogrešević.

Na ovaj način u Cazinu rješavaju nadoknadu za zamljište na kojem je izgrađen aerodrom Ćoralići, a državi Bosni i Hercegovini ostaje nadoknada za ne-korištenje tog zemljišta u proteklih 20 godina.

Dok su dva desetljeća čekali avione, ovi aerodromi sada počinju dobijati novu ulogu. U Ćoralićima će se graditi proizvodni kapaciteti, Željava će i dalje biti prepuštena propadanju i zaboravu. Ostaje pitanje da li će konačno najavljeni program obnove Golubića rastjerati maglu iznad bihaćkih aerodroma?

Izvor: Al Jazeera