Slovenija na udaru zbog kršenja ljudskih prava

Piše: Tomislav Šoštarić

Slovenija se nalazi na prvom mjestu po kršenju ljudskih prava u odnosu na broj stanovnika od svih 47 zemalja članica Vijeća Europe.

Tako proizlazi iz analize statistike Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu (ECHR) od 1959. do 2014. godine, koju je načinio britanski portal Rights Info koji se bavi problematikom ljudskih prava.

Protiv ove države presuđeno je u 148 slučajeva na milijun stanovnika u kojima je utvrđeno kršenje ljudskih prava.

‘Izbrisani’ i Ljubljanska banka

Prema toj statistici, od ukupno 323 spora u kojima je donesena presuda pred sudom u Strasbourgu, Slovenija je izgubila njih 304, odnosno 94 posto.

Diskriminacija kao realnost

AI Slovenija ističe da su najveći problemi vezani uz prava ‘izbrisanih’ i Roma. No, naglašavaju i probleme osoba podrijetlom iz drugih zemalja nastalih raspadom bivše države.

“Mi tu grupu ljudi pratimo iz vidika diskriminacije. Pored izbrisanih, naime, diskriminacija često postaje realnost tih osoba. Tu bih htjeli pažnju usmjeriti na primjer dječaka Ahsena, porijeklom iz BiH, koji je prošle godine bio žrtva zlostavljanja u osnovnoj školi, bio čak i pretučen od strane drugih đaka, a nitko nije reagirao bez obzira što su školske vlasti bile svjesne šta se događa”, zaključuje Kovač.

Slovenija odranije ima negativan imidž po tom pitanju, prvenstveno zbog slučajeva 25.000 ”izbrisanih” građana i neisplaćenih štediša Ljubljanske banke, za što je Sud ranije utvrdio kršenja ljudskih prava u jednom i odgovornost prema štedišama u drugom slučaju.

Rezultat je izazvao brojne polemike i rasprave u političkom i javnom životu. Tijekom nedavne rasprave u Parlamentu, oporbeni su zastupnici isticali da to pokazuje kako u slovenskom pravosuđu postoje brojni problemi te su iskazivali nezadovoljstvo radom dijela sudaca i istaknuli potrebu da se u pravosuđu uspostavi sustav odgovornosti, osigura pravednost postupka i podigne povjerenje građana u pravosuđe.

Dužnosnici su, pak, tvrdili da na temelju tih statističkih podataka nije moguće Sloveniju proglasiti najvećom kršiteljicom ljudskih prava te da bi tvrdnju da u slovenskom pravosuđu postoje strukturni problemi trebalo donijeti na usporedivim podacima.

Kao glavni argument navode po njima pogrešnu metodologiju, prema kojoj zemlje s malim brojem stanovnika imaju statistički veće šanse da po tom kriteriju imaju visok postotak osuđujućih presuda u odnosu na broj stanovnika. Također su istaknuli da su mnoge presude donesene prije značajnih reformi u pravosuđu što se tiče sudskih postupaka.

Ukupan broj presuda u zemljama regije [RightsInfo]

Prema analizi su suzdržani i u Uredu pravobraniteljice za ljudska prava. Kažu kako podatke nisu provjeravali, ali vjeruju u njihovu točnost. No, smatraju da bez detaljne analize i samo na temelju tih statističkih podataka nije moguće izričito tvrditi da je Slovenija među najvećim kršiteljicama ljudskih prava i sloboda.

Istovremeno, u Amnesty International Slovenija, upozoravaju da u Sloveniji općenito ima problema po pitanju poštivanja ljudskih prava.

AI: Sud kao pomoć državi 

Kako kaže Blaž Kovač iz AI Slovenija, pred Sud u Strasbourgu stiglo je u međuvremenu mnogo novih slučajeva. Samo ”izbrisanih” u ovom trenutku, kaže, ima više od tisuću, a Sudu su se obratile i dvije romske obitelji zbog nemogućnosti pristupa vodi.  

Potrebno stvaranje nacionalne institucije

Kogovšek kaže kako je reakcija institucija na izvješće primjerena i fokusirana na objašnjavanje konteksta u kojima bi podatke trebalo sagledavati. S druge strane, kaže, bilo je jasno da će oporba to iskoristiti za napad na pravosuđe, koje se posljednjih godina bavilo i optužbama zbog korupcije protiv oporbenog lidera Janeza Janše.

“Ono što Slovenija doista treba na području ljudskih prava nisu napadi na pravosuđe nego podrška stvaranju nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava koja će se voditi kriterijima Pariških načela i stvaranju središnjeg tijela u jednom od ministarstava koje će biti nadležno za provođenje politike na tom polju. U državi u ovom trenutku takvo tijelo ne postoji”. 

“Tako da umjesto broja presuda i novih slučajeva, mi bismo htjeli upozoriti javnost da nisu bitne brojke, nego izazovi ljudskih prava, a tu vidimo da su trenutačno pred Sudom otvoreni praktično svi suvremeni izazovi ljudskih prava u Sloveniji i u ovom obziru imamo puno pouzdanje u Sud, koji će pomoći našim vlastima da državu razvija u suglasnosti s pravom ljudskih prava”, kaže Kovač.

Ističe da izvještaj treba uzeti ozbiljno i shvatiti ga kao dodatni signal da u Sloveniji postoji niz izazova koji trebaju političko-pravno rješenje, kao i potreba snažne akcije u cilju poboljšanja stanja ljudskih prava.

Neža Kogovšek Šalamon s Mirovnog instituta iz Ljubljane kaže da u Sloveniji svakako postoje problemi vezani uz pitanja poštivanja ljudskih prava, posebno u vezi skupina koje navodi i AI, ali također smatra da Slovenija sigurno nije najveća kršiteljica ljudskih prava.

Od 2006. broj presuda drastično smanjen

U tumačenju statističkih podataka, ističe, uvijek treba biti oprezan i uzeti u obzir informacije koje pomažu sagledavanju podataka u kontekstu kako bi bili shvaćeni na ispravan način.

“Velika većina presuda Europskog suda za ljudska prava su od prije 2006. i odnose se na suđenja s nepotrebnim odgađanjem i nedostatka pravnog lijeka u slučajevima dugih suđenja. Duga suđenja su bila posljedica problematične reforme pravosuđa od ranih ‘90-ih. Međutim, u posljednjih deset godina, Slovenija je postala svjesna toga te je poduzela niz mjera kako bi skratila suđenja. Također, 2006. donesen je zakon o pružanju pravnih lijekova za ljude koje su mučila duga suđenja. Od tada je broj osuđujućih presuda ECHR-a dramatično smanjen”, kaže Kogovšek Šalamon.

Ona zaključuje kako je situacija u Sloveniji neusporediva s onom u Turskoj i Rusiji koje, naglašava, imaju apsolutno najveće brojke presuda godišnje. 

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO