Hrvatska: Zahuktava se borba za Pantovčak
Piše: Branimir Bradarić
Krajem tekuće godine, ili na samome početku iduće, biti će održani redoviti izbori za Predsjednika Republike Hrvatske. Iako se još uvijek ne zna točan datum održavanja izbora, a samim tim niti svi potencijalni kandidati koji će ući u utrku, već sada je vidljivo da će ovi predsjednički izbori biti možda i najzanimiljiviji i najneizvjesniji do sada.
O tome govori i činjenica da je predizborna kampanja glavnih kandidata već naveliko započela, iako se još ne zna točan datum izbora, pa niti predizborna kampanja još uvijek nije službeno označena.
Prisjećajući se izbora od prije pet godina, kada je aktualni predsjednik Ivo Josipović pobijedio i kada je u predsjedničku utrku ušlo čak 12 kandidata, građani i ove godine očekuju pravu poplavu potencijalnih kandidata.
Tri glavna kandidata
Za sada su poznata tri imena i oni će, prema svim predviđanjima, voditi glavnu riječ u izborima. To su prije svih Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović, kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice.
Ozbiljna prijetnja im je i Milan Kujundžić, predsjednik Hrvatske zore stranke naroda. Imena ostalih potencijalnih kandidata koji će se željeti iskušati u ovoj izbornoj utrci još uvijek se ne znaju.
Ipak, ranijih tjedana i mjeseci kao potencijalni predsjednički kandidati spominjali su se Ante Đapić, Tomislav Pokrovac, Ivan Rude…
“Mislim da ove godine nećemo imati poplavu predsjedničkih kandidata. Koliko vidim, stvari se po malo stabiliziraju i ljudima je postalo jasno da nema smisla tako nešto pokušavati. Ranijih godina bilo je niz egzibicionista, koji su predsjedničku kandidaturu koristili kao odličnu reklamu, koja se ne plaća, za svoj odvjetnički ured i slično. Za veliku većinu ljudi to je običan gubitak vremena, posebno kada samo dva ili tri kandidata imaju nekakvu šansu za pobjedu”, smatra poznati hrvatski politički analitičar Žarko Puhovski.
Govoreći o predstojećoj izbornoj kampanji kakva se može očekivati, Puhovski smatra da će Josipović svoju graditi na prijedlozima ustavnih promjena, koje je predstavio i s kojima želi ući u drugi predsjednički mandat.
Za izbornu kampanju Grabar Kitarović kaže da će se svoditi na optužbama Josipovića za ekonomske neuspjehe političke stranke koja je trenutno na vlasti, a kojoj je i sam pripadao dok nije izabran za predsjednika.
Procjenjujući izborne šanse, Puhovski je mišljenja da je Josipović mnogo bliže pobjedi od svoje glavne konkurentice Grabar Kitarović.
Datum ima ključnu ulogu
“Imamo brojna istraživanja, a sva ona daju prednost Josipoviću. Kada se uzme trenutačna podrška i brojka neopredijeljenih, mislim da bi Josipović mogao pobijediti odmah u prvom krugu. Svakako da to nije sigurno, ali brojni pokazatelji idu u tom smjeru. Ako ne dobije odmah, u prvom krugu, sigurno je da pobjeđuje u drugom krugu izbora”, ističe Puhovski.
U isto vrijeme, drugi poznati hrvatski politički analitičar Davor Gjenero sasvim je drugačijeg mišljenja. Prema njemu, pred Hrvatskom su nikad neizvjesniji predsjednički izbori, gdje bi moglo odlučivati par tisuća glasova.
Glavni suparnici, po njemu, biti će Josipović i Grabar Kitarović, dok za ostale kandidate misli da nemaju nikakve šanse.
Isto misli i o šansama Kujundžića, pojašnjavajući da nije uspio ući niti u Europski parlament, dok za neke veće šanse na predsjedničkim izborima treba mnogo više glasova.
Tvrdi i da će veliku ulogu u konačnoj pobjedi jednoga ili drugoga kandidata na izborima imati i datum kada će se izbori održavati te da nije slučajno što se kao datum održavanja prvoga kruga izbora pojavio 11. siječanj.
Pojašnjava da se oba kruga predsjedničkih izbora moraju zapravo održati do 11. siječnja te da bi svi drugi datumi izašli izvan ustavnih okvira.
“Nije slučajno što Josipović želi da se izbori održe 11. siječnja, jer mu taj datum ide u prilog. Ukoliko prvi krug izbora bude održan 21. prosinca, Josipović ima šansu za pobjedu samo ukoliko dobije odmah u prvom krugu. Naime, drugi krug bi se tada održavao 4. siječnja i tada bi pobjeda Grabar Kitarović bila realna, jer bi dobar dio Josipovićevih glasača bio na skijanju. Sa druge strane, poznato je da su HDZ-ovi birači dosta disciplinirani. Ako prvi krug izbora bude 28. siječnja, tada će oba kruga biti prilično izjednačena i odlučivati će mali broj glasova”, pojašnjava Gjenero.
Ustavne promjene
Kakogod, on očekuje iznimno neizvjesnu utrku što, po njemu, govore i predizborne ankete, koje trenutno Josipoviću daju prednost ispod deset posto.
Podsjeća i da je aktualni predsjednik prije samo mjesec dana imao mnogo veću prednost, koja se sada polako, ali sigurno topi i da je u izbornom stožeru aktualnog predsjednika već upaljeno zvono za uzbunu.
Ovi predsjednički izbori ostat će zapamćeni i po prijedlogu Josipovića da se izmijeni Ustav, što bi budućem predsjedniku dalo mnogo veće ovlasti.
Komentirajući inicijativu aktualnog predsjednika, Puhovski kaže da bi, ukoliko ona prođe, budući predsjednik imao veće ovlasti nego što ih ima sada.
“Tada predsjednik ne bi bio samo fikus, nego bi imao određene ovlasti. On bi onda dobio neke ovlasti koje bi onda bile samo njegove i ne bi ih ni s kime dijelio. Možda neke ovlasti iz vanjske politike, rad sigurnosnih službi, vojska i slično”, rekao je Puhovski.
Međutim, Gjenero je mišljenja da inicijativa Josipovića za promjenama Ustava i davanju većih ovlasti predsjedniku jasno govori za što se on zapravo sprema u idućem mandatu ako pobijedi.
“To je, zapravo, priprema za ‘sustav ratovanja’ sa suprotnom političkom opcijom od nekada njegove, koja bi na idućim parlamentarnim izborima mogla odnijeti pobjedu. Ukoliko dobije mogućnost da utječe na imenovanje ustavnih sudaca, treba znati i da se iduće godine natpolovično mijenja sastav Ustavnog suda. Kontrola Ustavnog suda značila bi i da bi on imao mogućnost da ruši zakone koje bi Vlada predlagala”, zaključio je Gjenero.
Izvor: Al Jazeera