Vrijeme je da se ruska zamrznuta sredstva iskoriste za pomoć Ukrajini

Procjenjuje se kako je 350 milijardi američkih dolara imovine ruske Vlade zamrznuto na zapadnim računima otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio potpunu invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022.

To nisu neiskorištena sredstva. Godine 2023., belgijska firma za finansijske usluge Euroclear, čija uloga namirivanja i kliringa znači da drži 197 milijardi eura (214 milijardi dolara) u takvoj imovini, objavila je da je proizvela najmanje tri milijarde eura (3,26 milijardi dolara) od kamata.

Obzirom da su sankcije Kremlju i dalje čvrsto na snazi, te kako Putin ne pokazuje spremnost za pregovore o njegovom zahtjevu da anektira jednu četvrtinu ukrajinske teritorije ili za obustavu njegovih napada, način kako ta sredstva mogu biti iskorištena da se isforsira okončanje rata ili pomogne otporu Ukrajine postao je ključno pitanje zapadnih saveznika Kijeva.

Djela govore više od riječi

Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron javno je plasirao mogućnost realiziranja te ideje prošlog decembra kazavši: “Umjesto da se samo zamrzne taj novac, uzmimo ga i potrošimo na obnovu Ukrajine”. U međuvremenu je Washington privatno poslao plan uzimanja barem dijela tih sredstava, premda je administraciju američkog predsjednika Joea Bidena uznemirio raniji takav prijedlog iz Evrope 2022. godine.

No, djela govore više od riječi. Jedini konkretan do sada potez do sada poduzet povukla je Belgija koja ostavlja na stranu porez zarađen od zamrznutih sredstava i od toga pomaže Kijev.

Ipak, opasne i smrtonosne odgode koje su izazvali mađarski premijer Viktor Orban i republikanski tvrdolinijaši u američkom Kongresu blokiranjem direktne finansijske i materijalne pomoći učinile su ovo pitanje još urgentnijim.

Washington i Brisel će vjerovatno naći dodatna sredstva za Kijev, ali obje prijestolnice su već nagovijestile da će ta pomoć biti minorna u odnosu na onu koju je Ukrajina dobila u prošlosti, dok u velikim skokovima raste ruska vojna potrošnja. Procjenjuje se da je Kremlj izdvojio približno 140 milijardi dolara – odnosno sedam posto ruskog BDP-a – za svoju vojsku u 2024. godini.

A kako se i Evropi i SAD-u bliže ključni izbori u 2024. koji će vjerovatno izroditi nove pozive na dalje smanjenje izdvajanja novca koje daju platiše poreza za Ukrajinu, iskorištavanje ruskih zamrznutih sredstava postaje sve više, ne samo atraktivna, već i neophodna mjera ukoliko se želi da zapadna podrška Kijevu opstane u godinama koje dolaze.

No, proces da se tako nešto zaista uradi doveo je do značajnih debata među političarima, historičarima, diplomatama, akademicima i međunarodnim pravnicima.

Korištenje ‘bez presedana’ bez presedana

Od prvih reakcija Zapada sankcijama prema Rusiji zbog njene otvorene invazije, termin “bez presedana” se prilično često koristio.

Mnogi protivnici korištenja ruskih zamrznutih sredstava upozoravaju da bi odgovor Zapadu mogao biti žestok jer bi stvorio presedan za države da mogu otvoreno otimati imovinu drugih država u znak odgovora na njihove vanjskopolitičke poteze. Boje se kako bi, u konačnici, ovo dovelo do toga da treće države zaprijete istim potezima prema Zapadu, a tako nešto bi potkopalo takozvani “globalni poredak zasnovan na pravilima”.

Drugi upozoravaju da bi tako nešto ubrzalo tjeranje država od korištenja američkog dolara, a to je ono što garantira vanteritorijalni doseg američkih sankcija kroz prijetnje centralnom instrumentu razmjene u globalnim finansijama i trgovini, što je veći rizik od pomaganja Rusiji, čak i za njene saveznike i partnere osim onih koji su i sami pod sankcijama.

Zbog toga sile, poput Kine i Indije, oklijevaju otvoreno pomoći Moskvi i zbog toga samo sapatnici iz sfere sankcijama kažnjenih država, kao što su Sjeverna Koreja, Iran i Sirija, to rade otvoreno.

Oni koji pozivaju na suzdržanost ukazuju na širenje takozvane BRICS alijanse – za koju je Putin otvoreno kazao kako treba voditi ka uspostavljanju alternative dolaru. No, iako su sada nominalne članice bloka Egipat, Etiopija, Iran, Saudijska Arabija i UAE, povezane institucije BRICS-a i dalje su većinom bezopasne.

Sekundarne potrebe članica BRICS-a

Čak i Nova Razvojna Banka, koja je najčvršća institucionalna kreacija osnivača BRICS-a – Brazila, Rusije, Indije, Kine i JAR-a, ostaje relativno mala. Imala je tek 26 milijardi dolara imovine na kraju 2022. i suspendirala je novo izdavanje pozajmica Rusiji.

Članice BRICS-a nisu bile samo previše podijeljene da poslušaju ruske prijedloge i razgovaraju o novoj valuti na prošlogodišnjem samitu u Južnoafričkoj Republici, njihov strah od gubitka pristupa američkim dolarima je bio tako velik da su se složili kako je bolje da Putin ne dolazi na skup.

Argument da se zapljenom ruske imovine riskira ubrzanje dedolarizacije je drugorazredan. On propušta razmotriti temeljni nedostatak u srcu strukture poput BRICS-a ili bilo koje druge hipotetske političko-ekonomske povezanosti nezapadnih zemalja.

Jer glavne članice BRICS-a ne samo da imaju različite i često suprotstavljene geopolitičke interese – koje povremeno mogu ostaviti po strani kako bi se udružile oko otpora hegemonije SAD-a – već također imaju značajne trgovinske suficite, tj. izvoze više nego što uvoze.

Stoga su njihove potrebe za zaduživanjem sekundarne u odnosu na njihovu potrebu da pronađu siguran izvor zarade koju stječu prodajom robe ostatku svijeta, bilo da se radi o industrijskoj robi u Indiji ili slučaju Kine ili robi u Rusiji i Brazilu. Nije da su američki dolar i svi zakoni i propisi Washingtona koji dolaze uz njegovo korištenje njihov idealan instrument za prikupljanje ove zarade.

Deficitarna tržišta

No, potrebna su im deficitarna tržišta poput američkog koja uvoze takav kapital kako bi iskoristila svoju zaradu. I za razliku od vlastitih valuta, žele valute koje nemaju kontrolu kapitala kako bi osigurale da se ta sredstva mogu premjestiti u inozemstvo. Jedina prava alternativa američkom dolaru – jer mu također nedostaje kontrola kapitala i valuta je još jednog tržišta s velikim deficitom – je euro.

Ako SAD i Evropa postupe kako bi trebali i zaplijene ruska sredstva, to bi moglo povećati želju nekih drugih zemalja da se odmaknu od dolara, ali neće ukinuti strukturne izazove u tome.

Drugi razlog za nervozu Zapada proizlazi iz činjenice da radije govore o djelovanju u “sistemu zasnovanom na pravilima” i prikazuju Putina i njemu slične kao najveću prijetnju tom sistemu. Argumenti da zapljena ruske imovine krši načelo suverenog imuniteta ili nije u skladu s načelima ili međunarodnim pravom su neutemeljeni. Taj je potez ipak odgovor na rusko vlastito kršenje ovih načela i samo se smatra odgovornim za svoje postupke.

Ideja da se međunarodni poredak zasniva na nizu pravila ili zakona je pogrešna. Uostalom, čak i da postoji volja, nijedna druga država ne bi mogla pozvati Washington na odgovornost za njegovu invaziju na Irak 2003. i razorne posljedice nakon nje. Presedan koji bi povisio troškove toga ne bi bio loša stvar.

Učvršćivanje načela da bi unilateralna agresija ili aneksija teritorije trebala dovesti do slabljenja pozicije suverena prema međunarodnom pravu je upravo ono što bi pravedni poredak temeljen na pravilima trebao nastojati provesti. Ako Zapad mora ispraviti svoju financijsku moć, neka bude tako.

Vrijeme je od presudne važnosti jer je Rusija posljednjih sedmica značajno pojačala svoje napade projektilima i bespilotnim letjelicama protiv Ukrajine, a Putin nastoji dodatno odvratiti zapadnu potporu Kijevu. Pljenidba ruske zamrznute imovine nije samo najefikasniji način da se osigura da se Ukrajina može nastaviti odupirati Putinovom napadu, već također može odvratiti buduću takvu agresiju bilo koje sile.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.