Vanjska politika BiH – Kako dalje poslije općih izbora (III)

Ekonomska diplomatija u širem smislu se definira kao svaka diplomatska aktivnost koja promovira ekonomske interese jedne države. Diplomatski resursi i infrastruktura Bosne i Hercegovine trebaju također biti stavljeni u funkciju ostvarivanja ekonomskih interesa i vanjskotrgovinskih ciljeva Bosne i Hercegovine.

Naši ekonomski interesi su:

1. Više novih i kvalitetnijih stranih investicija,

2. Više novog i diverzificiranjeg izvoza,

3. Više novih kvalitetnijih radnih mjesta za naše građane u BiH ali i u inostranstvu,

4. Ubrzan transfer znanja i novih tehnologija u BiH,

5. Kvalitetnija administrativna, diplomatska, identitetska podrška bh. dijaspori.

Stoga, bh. diplomatija u saradnji sa različitim državnim tijelima i nivoima vlasti, komorskom strukturom, akademskom i poslovnom zajednicom u BiH treba sačiniti dubinske analize postojećih međudržavnih i multilateralnih sporazuma te ustanoviti kratkoročne prioritete i srednjoročni program djelovanja za svaku državu prijema ili regionalnu asocijaciju pojedinačno.

Autori ovog teksta su imali priliku da se upoznaju sa studijom o maksimizaciji ekonomskih interesa UAE sa NR Kinom koji je za potrebe Ujedinjenih Arapskih Emirata priredila jedna renomirana svjetska konsultantska kuća. Takav dokument ima dragocijenu vrijednost jer daje jasnu sliku kako i kuda emiratske vlasti idu u cilju izlvačenja maksimalnih ekonomskih beneficija spram NR Kine. No ne treba čekati da se date analize i programski dokumenti prirede, MVP BiH odmah može početi sa intenziviranjem aktivnosti i koordinacije sa svim zainteresiranim stranama kako bi se ekonomski interesi BiH spram pojedinačnih zemalja ili regionalnih asocijacija identificirali.

Privlačenje investicija u zemlju sa naslovnih strana

Na osnovu službenih podataka Centralne Banke Bosne i Hercegovine zaključno sa krajem 2021. godine, kumulirano stanje stranih investicija iznosi 16,3 milijardi KM (8,27 milijardi eura). Najznačajnija ulaganja dolaze iz zemalja EU-a i to 42 posto ukupnih ulaganja. Od toga, Austrija, Hrvatska i Slovenija su uložile po 18, 17 i osam posto od ukupnih ulaganja u BiH respektivno.

Srbija je uložila 14, Njemačka šest, Velika Britanija i Italija po pet, Nizozemska i Švicarska po četiri, Turska i Rusija po tri, Luksemburg, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija po dva, te Kuvajt Kipar i Švedska po jedna posto. Sve ostale zemlje svijeta zajedno su uložile tri posto od ukupnih stranih ulaganja u BiH. Teško je pronaći direktnu korelaciju izmđju stranih ulaganaja u BiH i prisustva diplomatskih predstavništava BiH u datim zemljama.

Kada posmatramo strana ulaganja po vrsti djelatnosti dominiraju proizvodne i prerađivačke djelatnosti koje čine 34 posto ukupnih ulaganja koje uglavnom zavise od eksploatacije prirodnih resursa i jeftine radne snage. Ulaganja u sektor finansija i telekomunikacija slijede sa 24 i 11 posto učešća u ukupnim stranim ulaganjima respektivno.

Slijedi trgovina te gradnja i poslovanje sa nekretninama u omjeru od 10 i pet posto respektivno. Ulaganja u kreativnu industiju i konsalting iznose ukupno dva, a u IT industriju samo jedan posto ukupnih stranih investicija. Ovo su industrije koje stvaraju veću dodanu vrijednost i imaju više prostora za plaćanje kvalifikovane radne snage.

Ne treba se zanositi previše da će strane investicije, pogotovu u industrije koje kreiraju visoke dodane vrijednosti, pohrliti k nama imajući na umu da je BiH politički nestabilna država, da je nepotentno potrošačko tržište, da ima ograničene kvalificirane ljudske resurse te da je neatraktivna ozbiljnim investitorima o čemu govore naše pozicije na rang listama različitih indeksa o globalnoj konkurentnosti, o lakoći poslovanja te o vlasničkim pravima. Preko noći se ne može naše tržište učiniti atraktivnim. No, može se sistemski raditi na kreiranju pozitivne klime, optimizma, pravne države, efikasne i uslužne administracije. Diplomatska prezentacija jeste pojačivač signala koji se emituje iz sjedišta. Taj signal mora biti obećavajući, prijateljski, pravovremen, racionalan i dugoročan.

Naravno, promišljena i kreativna diplomatska aktivnost je potrebna ali ne dovoljna da poluči željene rezultate kada su u pitanju nova direktna ulaganja iz inostranstva. Obavezu da poslovni ambijent učini atraktivnim ima cijeli državni sistem. Nesmetan protok ljudi, roba, usluga i kapitala je preduvjet uspješnom upoznavanju potencijalnih stranih investitora sa komparativnim prednostima Bosne i Hercegovine. Nakon što analize pokažu trenutno stanje i definiraju prioritete djelovanja neophodno je prirediti sveobuhvatni program rada diplomatske mreže kreirajući sinergiju sa svim zainteresiranim stranama u zemlji i inostrastvu. Logično bi bilo odmah po preuzimanju dužnosti napraviti brze i jednostavne poteze koji će značajno popraviti zatečeno stanje.

Imajući na umu naše slabosti i ograničenja, kada promoviramo ulaganja u nasu domovinu trebalo bi uzeti u obzir sporazume o slobodnoj trgovini sa potencijalnijim tržištima od našega poput EU, Turske ili CEFTA-e kako bi smo pojacali nasu atraktivnost.

Poseban fokus potrebno je staviti na učlanjivanje, pridruživanje i aktivno učešće u regionalnim asocijacijama i multilateralnim organizacijama te  artikulaciju ekonomskih interesa i rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima. Članstvo u različitim asocijacijama i organizacijama otvara prilike za pristup različitim vrstama beneficija, što ekonomskim, što generalno društvenim. Bosna i Herzegovina do sada je propustila mnoge prilike ne pristupajući Evropskoj uniji, ali i Organizaciji islamske saradnje naprimjer. Treba postići društveni koncenzus kojim će se društveni, sigurnosni, ekonomski ali svaki drugi interesi našeg društva maksimizirati.

Izvozna industrija kao društveni ‘pojas za spašavanje’

U prvih osam mjeseci 2022. godine izvezli smo roba i usluga u ukupnoj vrijednosti od 10,5 milijardi KM (5,33 milijardi eura), a od toga 48,2 posto otpada na zemlje članice EU-a, 16,3 na afričke zemlje, 11,6 na zemlje Zapadnog Balkana, 8,7 na offshore otočja širom svijeta, 5,4 na Latinsku Ameriku, a 3,9 posto na Australiju i Novi Zeland.

Zabrinjava nizak procenat izvoza na tržišta daleke i jugoistočne Azije i indijskog potkontinenta (0,4 posto), Bliskog istoka (dva posto), Turske (0,9 posto), bivših sovjetskih republika (1,8 posto), Sjeverne Amerike (0,7 posto) i Ujedinjenog Kraljevstva (0,2 posto).

Ukoliko uporedimo ovu statistiku sa rasporedom naših diplomatskih predstavništava, uvidjećemo da nažalost često ne postoji veza između investicijskog i izvoznog uspjeha te postojanja naših diplomatskih predstavništava. Trebalo bi u saradnji sa poslovnim asocijacijama analizirati pojedinačne uspjehe naših izvoznih korporacija, razumjeti njihove izazove, tražiti rješenja koja će postojeće potencijale pretvoriti u konkretne i opipljive rezultate u predstojećem periodu. Bilateralni i multilateralni sporazumi koji će pojednostaviti poslovanje i pojeftiniti Bh. proizvode i usluge na stranim tržištima te zaštiti naš kapital, ljude i intelektualnu svojinu su naravno prvi korak.

No, podrška bh. privrednicima mora biti konstantna, kreativna i bezrezervna tako da diplomatska infrastruktura prati i analizira tržišne prilike, zagovara penetraciju naših roba i usluga te otvara prilike i štiti interese naših korporacija u inostranstvu. Postoji dosta uspješnih modela kako su se male države organizirale uspješno u ovom poslu koristeći raspoložive ljudske, tehnološke i diplomatske kapacitete svoje zemlje. Treba samo učiti iz dobrih praksi drugih zemalja i organizacijski stvarati sinergiju svih raspoloživih resursa i sudionika. Svaki bh diplomata prije svog polaska na destinaciju treba da dobije I da se u detalje upozna  sa jasnom listom investicijskih projekata za koje će tokom svoga diplomatskog rada tražiti potencijalne investitore. Također, tokom svoga diplomatskog rada osoblje ambasada treba prepoznavati interese lokalnih poslovnih krugova za koje bi se mogli pronaci odgovarajuci partneri I projekti u BiH.

Nova radna mjesta u bolje plaćenim industrijama

Kreiranje novih radnih mjesta u BiH za naše građane ali i strance jeste imperativ koji se ostvaruje putem rasta investicija i izvoza. Stoga, koordinacija sa lokalnim samoupravama, poslovnim zajednicama ima krucijalnu važnost. Ako želimo da dugoročno zadržimo mlade ljude u BiH, neophodno je stvoriti adekvatne uvjete za dolazak poslodavaca u industrijama koje stvaraju visoku dodatnu vrijednost. Tako će zaposlenici sa potrebnim znanjima i vještinama ostvarivati primanja koja će biti dostatna za kvalitetan i održiv život u rodnoj zemlji. Iako je svaka investicija koja kreira održiva radna mjesta dobrodošla, takmičenja sa mnogoljudnim zemljama na Dalekom istoku u privlačenju investicija koje će zapošljavati jeftinu radnu snagu dugoročno nisu održiva. Imajući na umu mogućnost naših državljana da se slobodno kreću i rade u mnogim evropskim državama, dugoročno će biti veoma teško zadržati ih u BiH na globalno konkurentnim platama u industrijama sa niskom stopom dodane vrijednosti.

Jedan od mogućih pravaca djelovanja jeste izgradnja tehnoloških parkova gdje će se stvoriti svi neophodni uvjeti za poslovanje visokotehnoloških kompanija iz cijeloga svijeta I kvalitetan život njihovih dobro plačenih zaposlenika iz BiH ali i iz inostranstva. Dobro osmišljeni paketi beneficija u kombinaciji sa prirodnim ljepotama I kulturno-historijskim blagom, pristupom dobrim školama i zdravstvenim ustanovama može polučiti željene rezultate.

Ako bismo u prvom koraku bili u prilici da zainteresiramo ozbiljne strateške investitore u industrijama koje kreiraju konkurentno plaćena radna mjesta u BiH, u drugom smo suočeni s objektivnom realnošću manjka kvalificirane radne snage. Dva su pravca djelovanja s ciljem kreiranja adekvatne ponude ljudskih resursa u BiH. Prvo i najvažnije, kada je cijela država u pitanju, radikalno promijeniti nastavne planove i programe koje država upotpunosti finansira kako bi svršenici dodiplomskih programa u značajnom broju imali neophodna znanja i vještine da iz svojih rodnih mjesta mogu učestvovati na globalnom tržištu radne snage.

Transfer znanja i tehnologija

Drugo, također veoma važno, ali sprovodivo na nivou MVP BiH, jeste dizajnirati posebne imigracione projekte kojim bi se postigla tri ključna cilja i to priliv direktnih investicija, priliv visokokvalificirane radne snage koja bi nadomijestila praznine u strateškim industrijama što donose visoku stopu dodane vrijednosti i uvećanje domaće potrošnje kroz dugoročne boravke visoko plaćenih, mladih porodičnih ljudi i penzionera. Priliv novog platežno visokopotentnog stanovništva inducira potrošnju a samim tim akumulira poreska sredstva, kreira nova radna mjesta i podiže društveni kvalitet života.

Kao društvo kasnimo u usvajanju novih znanja i tehnologija. Naše obrazovne institucije u velikom broju slučajeva ne prate trendove i ne pripremaju svoje polaznike za svjetska tržista. Kako bi smo bili u prilici da ubrzanim tempom stignemo do željenih znanja i vještina za nas ljudski potencijal, trebamo iskoristiti međunarodne platforme ali I bilateralne odnose sa prijateljskim zemljama koje su spremne otvoriti vrata riznica znanja za naše naučne radnike i edukatore. Transfer znanja dolazi i direktnim putem kroz iskustva naših radnika na projektima stranih investitora gdje se na praktičnim primjerima stiču nova znanja.

Kritična masa kvalifikovane radne snage privlači nove investicijeiI unapedđuje kvalitet života u društvu. Aktivan pristup bh. diplomatije na zadatku transfera znanja može biti od krucijalne važnosti. Mnoge prijateljske zemlje su spremne u svoj naučni i obrazovni razvoj uključiti I bh resurse. Diplomatski predstavnici naše zemlje trebaju u koordinaciji sa drugim državnim organinima na svim nivoima vlasti prvo znati šta mi kao društvo želimo, pa da to što želimo i tražimo od naših prijatelja širom svijeta. Odličan primjer kako transfer znanja i tehnologija doprinosi ekonomskom razvoju jedne države jeste slučaj Singapura koji je u želji da postane globalno konkurentna ekonomija zasnovana na znanju uspio privući ulaganja multinacionalnih korporacija u ovom segmentu kako bi se desio kontinuiran iskustveni proces učenja novih znanja I vještina lokalne radne snage. Ekonomija znanja (ili ekonomija zasnovana na znanju) je ekonomski sistem u kojem se proizvodnja roba i usluga zasniva uglavnom na aktivnostima koje zahtijevaju znanje i koje doprinose napretku tehničkih i naučnih inovacija.

Dijaspora od krave muzare do agensa društvenog preporoda

Treba imati na umu da značajna populacija naših građana živi i radi u inostrastvu te tamo ostvaruju određena prava. Zaštita i unaprijeđenje položaja naših građana u inostranstvu jeste sastavni dio procesa ekonomske diplomatije. Ukoliko naši državljani na privremenom radu u inostranstvu nisu u poziciji da uživaju standardizirane beneficije poput oslobađanja od duplog oporezivanja, uvezivanja staža i penzionih doprinosa, to ima direktan negativan utjecaj na socio-ekonomske prilike u našoj zemlji. Uloga države na ovom polju je neizostavna i neophodna, diplomatska mreža je tu da procese inicira i prati do realizacije.

Ekonomski potencijal koji posjeduje naša dijaspora je do sada bio sporadično iskorišten. Neophodna su sistemska rješenja i ozbiljno struktuiran pristup kako bi se uloga bh države u životima naših državljana izvan granica BiH učinio kvalitetnijim. Drzava treba da bude tu za dijasporu kada je u pitanju pravna zaštita, ali i podrška njegovanju I unaprijedjenju vezi između dijaspore i matice u oblastima obrazovanja i kulture. Dugorocno BiH treba da investira u građenje povjerenja i komunikacijskih kanala koji bi mogli rezultirati kapitalnim ulaganjem dijaspore u domovinu ali i potencijalno naseljavanje BiH potomcima nekadašnjih izbjeglica i iseljenika. Ovdje se možemo poslužiti iskustvima zemalja koje su resurs dijaspore uspjele stavili u funkciju ekonomskog razvoja poput Vijetnama, Izraela, Irske, Bangladeša ili Kine. O dijaspori Vijetnama, na primjer, napisano je mnogo pozitivnih tekstova. Danas je ta populacija od pet miliona ljudi generator novog znanja, novih tehnologija i velikog priliva stranog kapitala u Vijetnamu.

Umjesto zaključka

U razgovorima sa kolegama iz i oko ministarstva vanjskih poslova čujemo dosta alarmantne podatke o općoj letargiji, nedostatku organizacije i smisla djelovanja ovog kolektiva. Kako bi izbjegli subjektivne ocjene stanja, preporučujemo objektivnu konsultantsku dijagnozu i određivanje terapije ozdravljenja ovog kolektiva u želji da isti bude u prilici da promišlja problematiku o kojoj pišemo, donosi planove i programe rada, implemetira zacrtane agende I respektabilno predstavlja državu.

Aktivna ekonomska diplomatija BiH ima potencijal da inducira proaktivno djelovanje u samoj zemlji na svim administrativnim nivoima od lokanih zajednica do državne vlasti. Potreba da se naše društvo regenerira je generacijski izazov a za to nam trebaju mudre odluke i agilno djelovanje kod kuće i u svijetu.

Ako postoji svijest o potrebi i razložno razumijevanje našeg društvenog konteksta, ne vidimo razlog da se svi mi, ovakvi kakvi smo, ne okrenemo poslu za izgradnju društva u kojem će naša djeca moći ostati i imati život dostojan njihova ostanka.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.