Povratak Amerike na Balkan – nova šansa za regiju

Pitanje koje se nameće je šta novo angažovanje Amerike može donijeti Crnoj Gori i Balkanu? (EPA)

Poraz Trampa na predsjedničkim izborima u Americi nije samo razočarao njegove pristalice. Razočarani su bili i mnogi na Balkanu. To je potpuno razumljivo jer dobar dio građana Crne Gore i regije dijeli iste vrijednosne sudove kao i Tramp: mržnju prema manjinama, migrantima, ženama.

Takođe, dobar dio Crne Gore, kao i Tramp, vjeruje u teorije zavjere i gaji sumnje u nauku. Iako nezadovoljni njegovim odlaskom, Trampovi obožavaoci u ovom kutku planete su hranili svoje nade Bajdenovom starošću. Posebno je te nade podgrijalo povlačenje Amerike iz Avganistana. Pojedini mediji su pravili takvu atmosferu kao da se već sutra treba spremati za ispraćaj Amerikanaca sa Balkana.

Biden zna sa šibicarima

Ali, nade su se ubrzo počele jaloviti. Posebno nakon imenovanja posebnog izaslanika za Zapadni Balkan, kao i imenovanjem novog američkog ambasadora u Beogradu. Bajden sigurno jeste star, ali je pokazao da itekako dobro poznaje situaciju na Balkanu. I još važnije, zna kako treba sa političkim šibicarima i u Crnoj Gori i njenom okruženju.

Pitanje koje se nameće je šta novo angažovanje Amerike može donijeti Crnoj Gori i Balkanu? Da bismo odgovorili na ovo pitanje moramo se vratiti u prošlost i vidjeti gdje su to bile greške u angažmanu tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Da se razumijemo, da nije bilo angažmana Amerike u Bosni i na Kosovu 1995. godine i 1999. godine, rat na Zapadnom Balkanu bi još trajao i sigurno bio proširen na širu regiju.

Zahvaljući ovim vojnim intervencijama, koje su došle kasno, ipak su ostvarena dva glavna cilja: prvo, prestao je rat i iscrtavanje etnički čistih teritorija pravljenjem masovnih grobnica i drugo, omogućen je pad režima Slobodana Miloševića, što je konačno donijelo primirje na ove prostore, ali ne i trajan mir.

Da bi ostvarila ove ciljeve tadašnja adminstracija u Vašingtonu nije bila u poziciji da bira saveznike, već su bili dobrodošli svi koji mogu pomoći da pakao rata prestane. To je značilo tolerisanje kriminalnih struktura, korupcije na visokom nivou kao i politizaciju javne uprave. Nada da će se to vremenom ispraviti tokom mira i da će ekonomski razvoj učiniti svoje i preobraziti ova društva u napredne demokratije, pokazala se neosnovanom.

Porast tenzija

Evropske integracije su zakočene i realno od učlanjenja u NATO savez, ni Crna Gora ni zemlje regije ne napreduju. Naprotiv, tenzije rastu, kako unutar Crne Gore, tako i van nje. Evropska Unija očigledno nema usaglašene stavove o tome šta učiniti sa Zapadnim Balkanom. S obzirom na nesposobnost Evropljana, a i na sve veći upliv sa nekih drugih i dalekih adresa u prilike na Balkanu, novi angažman Amerike je itekako važan.

Bajden je počeo da imenuje nove ljude na ambasadorskim mjestima. Tako su do sada, Beograd i Sarajevo dobili nove ambasadore. Ne treba sumnjati da će i Podgorica dobiti novog ambasadora. Ali, ono čega treba biti svjestan je da će ovaj angažman Amerike biti u drugačijoj formi od onog s kraja prošlog vijeka. Dolazak Bajdena na vlast, podgrijao je nade određenih političkih krugova u Podgorici i regiji, i u brzo političko pregrupisavanje. Ove nade su, siguran sam, neosnovane.

Duboko sam uvjeren, da će umjesto podrške određenim strukturama, Amerika čvrsto insistirati na zahtjevima prema vlasti u Crnoj Gori, ma ko činio vlast, i da će se jasno podvući crvene linije i da se prelazak njih od strane bilo kojeg političkog aktera u Crnoj Gori neće tolerisati. Te crvene linije su po mom mišljenju, jasno vidljive svakom ko iole zna čitati između redova. Američko viđenje je da je Crna Gora nezavisna država okrenuta Zapadu, te da je njena nezavisnost neupitna.

Takođe, nezavisnost Crne Gore je dio šire arhitekture Zapadnog Balkana u kojem se postojeće granice neće dovoditi u pitanje i to se neće nikome tolerisati. Ali, ono na čemu administracija u Vašingtonu treba insistirati, kada je u pitanju Crna Gora, ali i cijela regija, jeste da svi moraju sprovesti političke i ekonomske reforme do kraja.

Uređeni dio svijeta

Mora se insistirati na kidanju svih veza između politike i organizovanog kriminala i do kraja dovesti depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave. Ovakav pristup bi sigurno stvorio nove neprijatelje Amerike u regiji, ali isto tako bi omogućio građanima Crne Gore da konačno žive makar približno normalnim životom.

Takođe, ovakav pristup bi konačno razobličio priču o patriotizmu na koji se pozivaju političari u regiji dok krše zakon i kradu državne resurse. Jednostavno, Zapadni Balkan mora postati uređeni dio svijeta. To bi bila jedina istinska pobjeda i Amerike i građana ovih država. Zemlje se moraju pripremiti i integrisati potpuno u euroatlantske strukture. Nikakvo zauzdavanje angažmana Rusije na Balkanu, uz kompromis sa okoštalim političkim strukturama neće dobro donijeti ni Balkanu ni Evropi.

To bi bila privremena Pirova pobjeda, nakon koje bi se retrogradne snage vratile još jače. Ovaj put bi njihova pobjeda bila osigurana za duži period i donijela silne probleme ne samo na Balkanu. Ali, da bi nova inicijativa iz Amerike funkcionisala potpuno, potrebno je i Evropu ubijediti da konačno Balkan prigrli iskreno u svoja njedra. Da ga prestane posmatrati kao koloniju i da ga počne tretirati kao prirodni i integralni dio.

Takođe, ovaj združeni angažman zahtijeva da se ne štedi na novcu za privredno uzdizanje Crne Gore i regije, ali još važnije da se ulože sredstva u promociju zaštite i unapređenja ljudskih prava kao najvećeg dostignuća savremenog društva. Samo ovako, sa svim ovim elementima, novi angažman Amerike u Crnoj Gori i regiji ima smisla. Sve drugo će biti samo kratkoročni dobici, koji će se vrlo brzo kapitalizovati u ogromne i nenadoknadive gubitke.

Nezahvalne prognoze

Veliki hendikep je i što nova administracija u Vašingtonu ima još manje od tri godine na raspologanju.

Zato treba pametno iskoristiti i vrijeme i resurse. Biće potrebno puno političkog i drugog umijeća i onima na koje se Amerika oslanja u Crnoj Gori i regiji da bi ova inicijativa dala rezultate.

Na kraju, odista je danas nezahvalno bilo šta prognozirati. Jedino u šta sam siguran je da nas , nažalost, čekaju zanimljiva vremena u kojima nam valja živjeti. Sve drugo je potpuno nesigurno.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Šefica odbrane Austrije Tanner u Beogradu istakla kako države Zapadnog Balkana imaju za njenu državu, ne samo privredni značaj, već i veliku sigurnosnu i vanjsko-političku ulogu.

Published On 20 Oct 2021

U redovitom šestomjesečnom izvještaju WB ističe kako se ekonomije Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova te Albanije oporavljaju znatno bolje od očekivanog.

Published On 21 Oct 2021
Više iz rubrike Piše
POPULARNO