Slučaj ‘Bobar banka’: Gdje su pare?

Piše: Mladen Mirosavljević

Hapšenje, pa potom puštanje na slobodu, uz mjere zabrane napuštanja mjesta boravka, putovanja i sastajanja sa drugim osobama, deset osoba uhapšenih u Republici Srpskoj na području Bijeljine, Banjaluke i Zvornika zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili organizovani kriminal oštetivši Bobar banku i bankarski sektor za 123 miliona maraka, najnoviji je primjer isprepletenosti politike i pravosuđa u BiH. Među uhapšenima su i direktorice Agencije za bankarstvo Republike Srpske Slavica Injac i entitetske Investiciono-razvojne banke Snežana Vujnić.

Akcija je rezultat, kako je saopšteno iz Tužilaštva BiH, višemjesečne istrage krivičnih djela i nezakonitosti vezanih za “Bobar banku”, niz povezanih pravnih osoba iz grupacije “Bobar” i bankarskog sektora. O kakvom se krupnom slučaju radi govori i izjava predstavnika Tužilaštva BiH da se radi o najkrupnijem slučaju te vrste u BiH i jednom od najkrupnijih u regionu.

Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) veoma vješto su tempirali svoju operativnu akciju  31. marta na dan izricanja presude Vojislavu Šešelju u Haškom sudu zasigurno računajući na potpunu okrenutost cjelokupne javnosti tom događaju i izostanku oštrije reakcije na hapšenje. Zato ostaje nejasno zašto se, po ko zna koji put, ponovila ista situacija da se akcije hapšenja odvijaju pred kamerama i onda se hapšenjem talambasa na sva zvona.

Politički teren

Da li to znači da hapšenja nemaju onaj značaj, bilo politički ili pravni, ako im ne prethodi medijski spektakl, makar se na kraju završila i fijaskom, za šta postoji niz primjera? Tek što je neko uspio podučiti ministra bezbjednosti BiH i, neke druge političare iz vladajuće koalicije na nivou BiH, da nije posao političara da u javnim nastupima najavljuju hapšenja, a Sud BiH se u nikad otvorenijem saopštenju oglasio o političkim pritiscima na njegov rad, priča se evo opet ponavlja. Umjesto da Tužilaštvo i Sud BiH rade svoj posao, uz potpunu podršku njihovoj nezavisnosti, priča se premjestila na politički teren što automatski izaziva sumnju u mogućnost njenog daljeg razvodnjavanja.

Ističući da je u BiH veoma izražena korupcija, koja ugrožava njenu ekonomsku stabilnost i utiče na siromaštvo građana, ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić je izjavio da podržava akcije kojima se “raščišćavaju krupne“ korupcionaške afere, kojima su od građana opljačkane desetine miliona maraka. On se nada da će sve osobe koje su uhapšene za aferu “Bobar banka” biti procesuirane i da će biti utvrđena njihova odgovornost.

Mektić smatra da bi pravda bila zadovoljena tek kada bi se, nakon pravosnažnih presuda, oduzela imovina pojedinaca koju su nezakonito stekli te vratila narodu. Jedino što Mektić nije naveo zašto to nije moguće, ko to sprečava i zašto do toga neće doći. Upitno je obrazloženje predsjednika Srpske demokratske stranke i zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog vijeća Parlamentarne skupštine BiH Mladena Bosića koji kaže: “Zaduženi smo da napravimo političku atmosferu da ta borba krene. Ministar Mektić upravo to radi i to mu je zadatak i bilo kada je postavljan za ministra”, ne objašnjavajući kakva je to politička atmosfera.

Odnosno da li je bitnija politička atmosfera koja priprema hapšenja ili je najbitnija nezavisnost sudstva i ostalih institucija države da rade svoj posao bez pritiska i upliva političara.

“Ovo je tek početak i slučaj Bobar banke biće prelomna tačka pravosuđa Bosne i Hercegovine”, izjavila je Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a. Osim što ostaje nejasno odakle ona zna šta će sve još da rade pravosudni organi BiH apsolutno se slažemo sa konstatacijom da će ova hapšenja biti jedna od prelomnih tačaka pravosuđa BiH.

Isto misli i srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

“Pravosuđe Bosne i Hercegovine je na prekretnici, i od ljudi koji rade u pravosudnim institucijama BiH zavisi da li će istrage u akciji “Lavina” biti dovedene do kraja, smatra Ivanić. Izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je akcija ‘Lavina’ usmjerena protiv bankarskog sektora Srpske su dio nepotrebne politizacije“, tvrdi on.

Kaže, stiče se utisak da ne treba provoditi nikakve istrage vezane za finansijske malverzacije, što je pogrešno.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odmah je, naime, dao izjavu da je akcija Agencije za istrage i zaštitu BiH pokazala bespotrebnu manifestaciju sile i političku obojenost u cjelini i nje i Tužilaštva BiH i naglasio da je uvjeren da su zaposleni u Agenciji za bankarstvo Republike Srpske i u Investiciono-razvojnoj banci radili u skladu sa zakonom. Dodik je naglasio da SIPA nastavlja, pogotovo nakon što su je preuzeli kadrovi SDS-a, da paradira po Republici Srpskoj, sprovodi silu, i pokušava da to sve podvede pod neko zakonsko djelovanje. On je ukazao da su SIPA i Tužilaštvo BiH neovlašćene institucije, koje nisu u skladu sa Ustavom, već sa međunarodnom voljom, da bi se upravo posredstvom tih institucija vršio pritisak na Republiku Srpsku i njene institucije.

‘Servis SNSD-ove vlasti’

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik se svojim izjavama, nažalost, jasno stavlja na stranu kriminala, izjavio je Mladen Bosić.

“Ako Tužilaštvo kaže da se radi o 123 miliona pronevjerenih maraka, neko mora biti odgovoran i kriv za to. Sve jasnije postaje da iza svega toga ipak stoji vrh Republike Srpske, jer toliko miliona maraka da nestane nije bilo moguće bez podrške institucija”, kazao je Bosić.

“Bobar banka i Balkan investment banka, odnosno Banka Srpske, ali i 120.000 prevarenih žiranata i nekoliko hiljada korisnika kredita u švajcarskim francima, dokazi su da su pojedine banke u Republici Srpskoj posljednjih 10 godina bile servis SNSD-ove vlasti za pljačku naroda i javnih dobara preko odabranih banaka“, tvrdi Aleksandra Pandurević. Te banke bile su im „tek protočni bojler za pljačku novca od prodaje Telekoma Republike Srpske koji su kroz kreditne linije dijelili partijskim tajkunima, prijateljima, savjetnicima i drugima“ i postavlja pitanje:”Zamislite šta se tek moglo uraditi da su 123 miliona od prodaje Telekoma plasirana u razvojne projekte Republike Srpske, umjesto što ih je entitetska Investiciono-razvojna banka preko Bobar i Balkan investment banke ‘poklonila’ savjetnici predsjednika Dodika, Željki Dragičević, njegovim biznis prijateljima Miroslavu Miškoviću i Draganu Đuriću, litvanskim tajkunima koji su opljačkali Birač i iz RS-a odijeli stotine miliona maraka, a Agencija za bankarstvo  sve je to blagosiljala“, ustvrdila je Pandurević.

Svima je jasno da će se priča i dalje zahuktavati u daljim političkim nadmetanjima i, ovo bi, uz očito neke događaje koji se najavljuju, ustvari mogla biti i prelomna tačka za Savez za promjene, ali i za vladajuću koaliciju u Republici Srpskoj na budućim izborima i ni za jedne  neće biti prilike za popravni. Zbog prevelikog uloga, u kojem nije u pitanju samo opstanak ili dolazak na vlast, politička bitka biće sve surovija i prljavija. Javna je tajna da se mjesecima licitira sa hapšenjima najistaknutijih političkih ličnosti u Republici Srpskoj što je, kao i ekonomska i finansijska situacija, stvorilo izuzetno nervoznu atmosferu na javnoj i političkoj sceni.

Za sada se pomenuti Savez za promjene nema čime pohvaliti svojim učešćem u vlasti na nivou BiH, ali ni na lokalnom nivou, osim potpisivanjem Reformske agende i apliciranjem BiH za članstvo u EU, što u Republici Srpskoj malo koga zanima. Ono što građane Republike Srpske, i BiH, zanima je odgovor na pitanje gdje su naše pare, kao i da li ćemo i dalje živjeti u koruptivnom sistemu u kojem je bavljenje politikom najpoželjniji i najplaćeniji posao i da li se zaista isplati baviti kriminalom, pri čemu je bitnije da ste zaštićeni politički nego gonjeni sudski. Ako odgovor na to pitanje ne pronađe pravosuđe BiH, političke stranke i njihovi predstavnici neće ga sigurno pronaći.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera