Istraživanje: Većina u jugoistočnoj Aziji izabrala bi Kinu umjesto SAD-a

Taipei, Tajvan – Više od polovine ljudi u jugoistočnoj Aziji stalo bi uz Kinu umjesto Sjedinjenih Američkih Država kad bi bili prisiljeni izabrati, pokazalo je istraživanje, naglašavajući rastući utjecaj Pekinga u regiji.

U istraživanju o stanju jugoistočne Azije 2024. objavljenom ove sedmice, 50,5 posto ispitanika reklo je da bi dali prednost Kini, što je 11 postotnih bodova više u poređenju s prošlom godinom.

Posljednje izdanje istraživanja, koje svake godine provodi institut ISEAS-Yusof Ishak sa sjedištem u Singapuru, prvo je koje pokazuje da se Kini daje prednost u odnosu na SAD.

Prošle godine samo 38,9 posto ispitanika preferiralo je Kinu, a 61,1 posto SAD.

Kinu je većina ispitanika, također, izabrala kao najutjecajniju ekonomsku silu u regiji, pri čemu je odabralo 59,9 posto ispitanika ispred SAD-a.

Uprkos priznavanju utjecaja Kine, ispitanici su, također, izrazili nepovjerenje prema Pekingu, pri čemu je 67,5 posto ispitanika reklo da strahuje od njegovog rastućeg ekonomskog utjecaja.

U Vijetnamu je zabrinutost izrazilo 87,7 posto ispitanika, a slijede ga Mijanmar sa 87,6 posto, Tajland sa 80,3 posto i Filipini sa 75,8 posto.

Komplikovan odnos regije s Kinom

Nešto više od polovine ispitanika reklo je da strahuje da bi Kina mogla upotrijebiti svoju ekonomsku i vojnu moć kako bi prisilila države u regiji, dok je drugih 45,5 posto reklo da ne vjeruje Kini.

Japan, SAD i Evropsku uniju kao regionalne sile od najvećeg povjerenja odabralo je 58,5 posto, 42,4 posto odnosno 41,5 posto ispitanika.

Bonnie Glaser, direktorica indo-pacifičkog programa pri German Marshall Fundu iz Sjedinjenih Američkih Država, rekla je da istraživanje odražava komplikovan odnos regije s Kinom.

“Stavovi Kine odražavaju složenost većine nacija [jugoistočne Azije] s Kinom”, rekla je Glaser za Al Jazeeru.

“Oni prepoznaju rastući utjecaj Kine, ali se u isto vrijeme boje potencijalne kineske ekonomske prisile, suprotstavljaju se prijetnjama njihovom suverenitetu i općenito ne vjeruju da će Kina učiniti pravu stvar. Države jugoistočne Azije traže raznolikost u svojim odnosima.”

I dok druga najveća svjetska ekonomija nudi mogućnosti za trgovinu i ulaganja, Peking je, također, izazvao gnjev načinom na koji se rješavao pitanja kao što je Južno kinesko more, gdje polaže pravo na ogromno prostranstvo pomorskog teritorija, kršeći međunarodnu arbitražnu odluku.

‘Antiameričko raspoloženje’

Ian Chong, nerezidentni naučnik na Carnegie China, upozorio je da rezultate ankete treba uzeti kao prikaz toga kako su se univerzitetski obrazovani stanovnici jugoistočne Azije osjećali tokom januara i februara 2024.

“Nije nužno prokineski. To je antiameričko raspoloženje povezano s podrškom izraelskim pretjeranim akcijama u Gazi kao i činjenicom da podrška Izraelu znači da je SAD spreman staviti veto i odugovlačiti procese UN-a”, kaže Chong za Al Jazeeru.

Uprkos geopolitičkim napetostima između SAD-a i Kine, anketirani su bili zabrinuti zbog ekonomije.

Nezaposlenost i mogućnost recesije glavnim problemima za regiju navelo je 57,7 posto ispitanika, a slijede klimatske promjene (53,4 posto) i “intenziviranje ekonomskih napetosti između velikih sila” (47 posto).

“Regija nastavlja izražavati strahove od sumornih ekonomskih izgleda s globalnom ekonomijom u stanju u kakvom je danas. Većina stanovnika jugoistočne Azije strahuje od nezaposlenosti i ekonomske recesije,” navodi Institut ISEAS-Yusof Ishak u izvještaju koje prati istraživanje.

Zabrinutost izraelskim ratom u Gazi

Izraelski rat u Gazi naveden je kao najhitnija geopolitička briga – s posebno visokim nivoom zabrinutosti u većinski muslimanskoj Maleziji, Brunejima i Indoneziji – nakon čega slijede agresivno ponašanje u Južnom kineskom moru, online prevare i rusko-ukrajinski rat.

Na pitanje o ratu u Gazi, 29,7 posto ispitanika izrazilo je zabrinutost da bi sukob mogao potaknuti vjerski ekstremizam, dok je 27,5 posto reklo da je zabrinuto da će to naštetiti međunarodnom pravu i poretku temeljenom na pravilima.

“Tekući sukob Izraela i Hamasa pojavio se kao sporno pitanje u jugoistočnoj Aziji, izazivajući značajnu pažnju u unutrašnjoj politici regije”, navodi se u izvještaju.

“Uprkos svojoj geografskoj udaljenosti, sukob je snažno odjeknuo u toj raznolikoj multirasnoj i multireligijskoj regiji.”