Rusija napreduje dok Ukrajina napada njenu avijaciju i mornaricu

Ruske snage nastavile su ostvarivati manje uspjehe na ukrajinskom istočnom ratištu prošle sedmice.

Ukrajina je uglavnom držala svoju odbrambenu liniju dok je nastavila napadati vojne baze unutar Rusije.

Velik pritisak na ukrajinske branitelje izazivaju ruske bombe koje prave krater dubok šest i širok 20 metara, s razornim radijusom od stotina metara. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba nedavno je rekao da je Rusija izbacila 700 takvih bombi u samo sedmicu dana i da je jedini način da im se suprotstavi bio da obore avione koji ih nose.

“Rusija koristi te bombe zajedno s oružjem za direktni napad, u velikoj količini kako bi nadvladala ukrajinsku protuzračnu odbranu”, naveo je Međunarodni institut za strateške studije (IISS) sa sjedištem u Londonu.

U petak prošle sedmice ukrajinski mediji su citirali izvore iz vojne obavještajne i sigurnosne službe da je Ukrajina napala četiri aerodroma pomoću bespilotnih letjelica – Engels, 730 km jugoistočno od Moskve, Morozovsk, 870 km jugoistočno od Moskve, Jejsk, 1.000 km južno od Moskve i Kursk, 450 km jugozapadno od Moskve.

Prema izvještajima, Ukrajina je napravila najveću štetu kod Morozovska, uništivši tamo šest neidentificiranih aviona, oštetivši još osam i ubivši oko 20 ljudi.

Izvori su, također, tvrdili da su dva strateška bombardera Tupoljev-95 oštećena u Engelsu, a tri bombardera Suhoj-25 u Jejsku. Još sedam pripadnika je navodno ubijeno u Engelsu i četvero u Jejsku.

“Ako se potvrdi, mogući gubitak otprilike pet posto ruskih strateških bombardera Tu-95 u jednom udaru bio bi značajan”, naveo je Institut za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u Washingtonu.

ISW je rekao da gubitak Suhoja, također, “nije zanemariv jer Rusija vjerovatno ima oko 300 različitih Suhoj aviona s fiksnim krilima”.

Dan prije ukrajinskog udara, ruske kopnene snage obnovile su svoje napore kako bi napredovale zapadno od Bahmuta, grada koji su zauzele prošlog maja. Čini se da je njihov strateški cilj bio Chasiv Yar – grad udaljen jedva pet kilometara zapadno od Bahmuta, prema kojem su intenzivno napredovali u posljednjih deset dana marta.

Snimka je pokazala pojačanu mehaniziranu četu koja pokušava napredovati prema istočnom okrugu Chasiv Yar nakon čega je pogođena artiljerijom, zbog čega se vratila na početne položaje. Jedan ukrajinski vojnik rekao je da je 11 od 25 ruskih vozila uništeno. Vojni posmatrač kasnije je revidirao te brojke, rekavši da je 19 od 34 vozila uništeno.

Zauzimanje Chasiv Yara olakšalo bi rusko napredovanje prema najvećim preostalim urbanim centrima Donjecka – Sloviansku i Kramatorsku, koje su separatisti nakratko zauzeli 2014.

U odvojenom ruskom napadu u ponedjeljak Rusi su napredovali prema Bohdanivki, između Bahmuta i Chasiv Yara.

Drugi značajan smjer ruskog napredovanja bio je zapadno od Avdijivke, gdje su ruske snage zauzele selo Krasnohorivka tokom vikenda. Do subote, sedam sedmica nakon zauzimanja Avdijivke, našli su se deset kilometara zapadno od nje, blizu sela Umanske i na pola puta unutar sela Pervomaiske.

Vojni blogeri su, također, izvijestili o sukobima na imanju u predgrađu Novokalinove, sjeverno od Avdijivke.

Ukrajinski vrhovni komandant Oleksandr Sirksi opisao je situaciju oko Bahmuta i Avdijivke kao “posebno tešku”.

“Najžešće borbe se nastavljaju u područjima Pervomaiske, kao i istočno od Chasiv Yara, gdje neprijatelj pokušava probiti odbranu naših trupa”, rekao je Sirski.

Ukrajinski dalekometni udari

Osim odbrambene industrije i aerodroma, Ukrajina je od početka godine napadala postrojenja ruske rafinerije nafte. Ovi su napadi navodno smanjili ruske rafinerijske kapacitete za 14 posto i podigli cijene na pumpama. Rusija je 1. marta zabranila izvoz rafiniranog goriva.

Tri neimenovana izvora rekla su novinskoj agenciji Reuters da je Rusija zatražila od Kazahstana da stvori stratešku rezervu od 100.000 tona benzina za rusku upotrebu.

Ukrajinske bespilotne letjelice su, također, napadale ruske luke i brodove, potapajući ili onesposobljavajući čak pola Crnomorske flote.

U ponedjeljak je ukrajinska vojna obavještajna služba objavila još jedan uspjeh, protiv korvete Serpuhov. Obavještajne službe su objavile videosnimak koji pokazuje vatru na korveti, a obavještajci su rekli da je vatra onesposobila komunikacijske i automatizirane sisteme korvete, ostavljajući je izvan funkcije na duže vrijeme.

Serpuhov je korveta klase Project 21631 Buyan-M sposobna za lansiranje balističkih projektila Kalibr. Oni su bili među najtežim za presretanje za ukrajinsku protuzračnu odbranu. Uništavanje plovila koja ih lansiraju strategija je koja slijedi liniju obaranja aviona koji lansiraju razorne bombe na položaje na prvoj liniji.

Rusija je, također, ciljala ukrajinska energetska postrojenja kao što je to činila u zimu 2022. i 2023. Ukrajinsko ministarstvo energetike saopćilo je da su bespilotne letjelice i projektili pogodili objekte u Harkovu i Dnjepropetrovsku u četvrtak.

Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, teško je razoren.

Rusija je uništila električne trafostanice 24. marta u opsežnom napadu za koji je profesor strategije na Univerzitetu St Andrews Phillips O’Brien rekao da je bio dobro planiran.

“Činilo se da su Rusi privukli što je moguće više ukrajinske protuzračne odbrane u Kijev. A onda, kada su zapravo sveli protuzračnu odbranu Harkova na najmanju moguću mjeru, pokrenuli su masovni napad protiv snaga Harkova”, napisao je O’Brien.

U četvrtak je ruski šef odbrane Sergej Šojgu rekao svom francuskom kolegi Sebastienu Lecornu da bi raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini “stvorilo probleme samoj Francuskoj”.

Upozorenje je uslijedilo kao odgovor na prošlomjesečnu sugestiju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da ne treba isključiti slanje NATO trupa u Ukrajinu.

Istog dana, glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je da su odnosi između Rusije i NATO-a “skliznuli na nivo direktne konfrontacije” i da je NATO “već uključen u sukob oko Ukrajine”. To je u skladu sa stavom Kremlja da je ukrajinski rat egzistencijalno nadmetanje između Rusije i cijelog Zapada.

Također, načelnik Glavnog štaba Ruskih oružanih snaga Valerij Gerasimov rekao je na sastanku Zajednice nezavisnih država (CIS), ruskog ekvivalenta NATO-u, da Zapad destabilizira svjetski poredak i da bi članice CIS-a trebale obnoviti svoje snage.

“U ovim uvjetima”, rekao je Gerasimov, “izazovi državama Commonwealtha postaju sve stvarniji i raznolikiji, što nas obavezuje na dobro opremljene i obučene oružane snage.”