Sve više ukrajinskih mladića ne želi u rat

Dvadesetosmogodišnji Artem jedan je od hiljada mladih Ukrajinaca koji izbjegavaju regrutaciju, oprezan je kada izlazi iz kuće i zaobilazi mjesta poput stanica podzemne željeznice, gdje policija provjerava dokumente, tražeći mladiće poput njega, piše Politico.

„Neki od mojih prijatelja  – uopće ne izlaze“, kaže Artem.

Artem je, kako ga opisuje Politico, nalik na bjegunca, šilterica mu je spuštena i prekriva mu oči čak i kada je oblačno. Prije nego što ulazi u kafić u centru Kijeva kako bi se sastao s novinarom, osvrće se oko sebe, a kada napokon sjedne, govori tiho da ga niko drugi ne čuje.

Kada je Rusija napala njihovu zemlju prije dvije godine, mladi i stari Ukrajinci pohrlili su dobrovoljno u centre za regrutaciju. Neki su glasno negodovali jer nisu odmah bili regrutirani. Ukrajinska vojska ih nije mogla primiti sve zbog manjka resursa i opreme, no uspjela je oformiti nove jedinice, proširiti postojeće i improvizirati ne bi li zaustavila ruske tenkove na putu prema Kijevu.

No, početni izliv patriotskog žara je splasnuo. Rat traje više od dvije godine, a muškarci se svojim kućama s ratišta vraćaju povrijeđeni, unakaženi ili mrtvi.

Pesimizam, također, uzima maha te sve više ljudi dovodi u pitanje sposobnost Ukrajine da porazi ruske snage.

Osjetljivo pitanje

Otkako je prije dvije godine počela ruska invazija pokrenuto je 9.000 postupaka zbog izbjegavanja vojne obaveze, prema Ukrajinskom ministarstvu unutrašnjih poslova, prenosi Hina.

No, stvarna brojka je vjerovatno veća s obzirom na to da neki Ukrajinci izbjegavaju prijaviti boravište pa im pozivi za vojsku ni ne mogu biti uručeni.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je priznao da je riječ o „osjetljivom“ pitanju. Čak i u sedmicama prije invazije u februaru 2022. predsjednik se odupirao pozivima opozicijskih parlamentarnih zastupnika da uvede opću mobilizaciju.

Trenutno postoji hitna potreba za većim brojem vojnika kako bi se rasporedili uzduž hiljadu kilometara dugog ratišta uoči očekivanog ruskog pokušaja proboja prema Harkovu na sjeveroistoku ili Odesi na jugu. Zimsko blato se počinje sušiti i proljeće je iza ugla te ukrajinski vojni zvaničnici strahuju da će koordinirana ruska ofanziva početi u narednim sedmicama ili mjesecima.

Ukrajini opasno nedostaje, ne samo municije nego i vojnika koji bi odbili ruski napad. Ukrajinski vojnik na ratištu u prosjeku je star 43 godine, a dokaza o izbjegavanju regrutacije je sve više.

BBC je nedavno pisao da je 650.000 borbeno sposobnih Ukrajinaca pobjeglo iz zemlje u protekle dvije godine, pri čemu je većina to učinila na granicama s Poljskom i Slovačkom. Neki su imali lažne potvrde o oslobađanju od vojne obaveze, koje su im omogućile da napuste Ukrajinu.

Prošle godine se gotovo 1.300 osoba našlo pred sudom zbog izbjegavanja vojske, no zvaničnici priznaju da je riječ o tek malom dijelu onih koji izbjegavaju vojnu službu.

Broj ruskih vojnika u Ukrajini trenutno prelazi 400.000, a blizu ukrajinskog teritorija je dodatnih 100.000. Kijev sveukupno ima 680.000 aktivnog vojnog osoblja, od kojih je oko 200.000 na ratištu.

Rusija, pak, ukupno ima 1,2 miliona, prema Međunarodnom institutu za strateške studije.

Zelenski je u decembru rekao da će biti potrebno između 450.000 i 500.000 novih vojnika kako bi se oduprli Rusiji 2024. godine.

Ukrajinski parlament sedmicama raspravlja o novom zakonu o mobilizaciji, koji bi spustio donju dobnu granicu za regrutaciju sa 27 na 25 godina. Minimalna dob je zapravo već spuštena posebnim zakonom prošlog jula, koji je parlament odobrio, no Zelenski ga nikada nije potpisao niti je objasnio zašto to nije učinio.

Novi nacrt zakona je više puta prepravljan, a predviđa regrutaciju dodatnih 400.000 ukrajinskih vojnika. Međutim, pojedini zakonodavci prigovaraju zbog nekih krivičnih mjera koje smatraju neustavnim.

Politički vruć krumpir

„To je veoma nepopularno“, rekao je Mikola Knjažicki, opozicijski zastupnik u parlamentu iz Lavova.

„Ruku na srce, mobilizacija je politički vruć krumpir i niko ga ne želi u ruci. Vojska treba mnogo više ljudi. No, Zelenski ne želi preuzeti odgovornost za mobilizaciju i tvrdi da su nadležna ministarstava, a oni se boje opeći i kažu da je za to zadužen parlament, koji potom opet prebacuje odgovornost“.

„Ovo postaje pravi haos. U Lavovu ljudi kupuju stanove, ali ne potpisuju ugovore o kupoprodaji kako ne bi službeno bili prijavljeni ili tamo prijave prijatelja kako im kasnije stanovi ne bi bili zaplijenjeni. Drugi prazne bankovne račune u slučaju da zakon bude usvojen, a njihov novac zamrznut“.

Ono što ne pomaže, tvrde on i drugi zakonodavci, jesu neprestane priče o nedostatku oružja i municije.

„Imate oficire koji na televiziji govore da će, ako ne dobijemo više novca i municije od SAD-a, svi na ratištu poginuti u nekoliko sedmica jer Rusi proizvode mnogo bespilotnih letjelica i imaju više granata“, rekao je Knjažicki.

Jednosmjerna karta

Artem kaže da se on i njegovi prijatelji koji izbjegavaju vojsku, također, boje toga da više mjeseci ili godina zaglave u borbama.

„Mlad sam i želim živjeti svoj život, a teško je ići tamo i ne znati kad ću se vratiti normalnom životu. Imam prijatelje koji su se dobrovoljno prijavili na početku rata i još uvijek se ondje bore. To je poput jednosmjerne karte“, tvrdi Artem.

Produženi boravak na ratištu, također, kritiziraju ukrajinski vojnici umorni od borbi koji traže da se demobiliziraju ili privremeno zamijene uz duži odmor.

Njihova rodbina želi isto.

No, to se ne može dogoditi dok se ne regrutuje i obuči više Ukrajinaca.

Neki zakonodavci zalažu se za to da se skrati trajanje vojne službe sa predloženih 36 na 18 mjeseci.

Za Artema nema mnogo toga što bi ga uvjerilo da se prijavi.

„Moja majka je medicinska sestra, liječi ranjenike i uvjerava me da se u to ne uplićem“, rekao je.