Pastiri na udaru Izraelaca: Vežu ih i odvode na napuštena mjesta, puštaju pse na njihova stada

Palestinski poljoprivrednici suočeni su s povećanom kampanjom zastrašivanja od strane ilegalnih doseljenika, konfiskacijama i pritvaranjima.

Ilegalni izraelski doseljenici maltretiraju palestinske farmere i pastire uz podršku oružanih snaga (Al Jazeera) (Al Jazeera)

Ein al-Hilweh, okupirana Zapadna obala – Sa dva svoja sina u zarobljeništvu i praznim torovima za stoku od kojih je preživljavao, 57-godišnji palestinski pastir Kadri Daraghmeh izvan sebe je.

U njihovom šatoru na otvorenom, bez tekuće vode i minimalnog dosega struje, njegova bolesna supruga bori se u gorkim suzama.

“Moja djeca su u zarobljeništvu, a svaki dan moram potrošiti više novca u situaciji kada ga nemamo ni da kupimo hranu”, rekao je shrvani Kadri.

Kadrijeve nevolje počele su dramatično da se pogoršavaju prošlog mjeseca. Priča kako su mu 25. decembra doseljenici tokom noći ukrali 100 goveda, pustili nekoliko krava blizu puta da lutaju, a zatim pozvali izraelsku policiju. “Slobodno lutanje” stoke je ilegalno po izraelskim zakonima, pa je policija zaplijenila krave.

Kadri je bio primoran da plati 49.000 šekela (12.900 dolara) da bi vratio 19 svojih krava. Mogao je to platiti samo uz pomoć prijatelja i izraelskih aktivista. Kadri je nastojao izbjeći sva ta iskušenja, ali uveče 7. januara dvojica njegovih sinova su ga pozvala i rekli da ih je zarobio i uhapsio naseljenik Uri Cohen.

Kadri Daraghmeh, čiju su obitelj maltretirali doseljenici i ukrali su im krave (Al Jazeera)

Cohen je kontaktirao Jasera (29) i Rihaba (19) i ponudio im mjesto gdje bi mogli neometano napasati svoju stoku. Bila je to ponuda koju je bilo teško odbiti.

U počecima rata, doseljenici, uključujući i one koji rade za Cohena, napadali su pastire i njihova stada oružjem, oslobađali pse ili čak plašili ovce automobilima, a posljednjih sedmica ovakva zapljena od strane vlasti je u porastu.

I “svaki put kada se dogodio incident“, prisjeća se Kadri, „Uri bi rekao: ‘Zašto su ti potrebni ovi problemi? Prodaj mi svoju stoku.”

Tako su Kadrijevi sinovi odlučili prihvatiti Cohenovu ponudu. Ali kada su stigli na mjesto gdje bi postigli takav dogovor, Cohen je pozvao vijećnog inspektora, naseljenika, koji je zauzvrat pozvao policiju.

Stigla je ubrzo policija koja je dvojicu muškaraca vezala lisicama i oduzela im 60 krava, jer su stoku odveli na “privatno zemljište”.

Kada je dobio poziv, Kadri, njegova supruga i još dva sina, Luay (31) i Basel (27), pritekli su u pomoć.

Dok je Kadri ukazivao nezadovoljstvo spomenutim slučajem kod Shaija Eignera, lokalnog naseljenika koji je inspektor za zemljište u Regionalnom savjetu doline Jordana, stigao je službenik granične patrole, koji ga je ubrzo nakon toga udario šakom u lice, uzrokujući povrede nakon što ga je gurnuo na zemlju.

Uplašeni nasiljem, Luay i Basel su otrčali nazad do automobila. I dok je vikao na Kadrijeve sinove da prestanu, policajac granične patrole počeo je pucati na vozilo. Izraelski službenici su uhapsili Luaya i Basela te ih odveli u obližnju policijsku stanicu.

Kasnije su prebačeni u zatvor Ofer, a zatim, sedam dana kasnije, u drugi zatvor. Bazel je pušten kroz sedam dana, dok je Luay pušten uz kauciju poslije više od dvije sedmice, optužen od strane granične patrole da je pokušao da ga pregazi.

Yasser i Rihab, koji su doveli stoku, odvedeni su u zabačeno područje u noći 7. januara od strane izraelskog sigurnosnog osoblja i tamo su bili prepušteni sami sebi.

Kadri je ostao bez gotovo cijelog stada stoke, sredstava za život i suočava se s računom od 120.000 šekela (31.600 dolara) koje mora nekako platiti da bi vratio 60 krava koje drži lokalno vijeće naselja. Taj iznos se povećava za 50 šekela po kravi dnevno.

Napadi i uznemiravanje naseljenika i vojnika dogodili su se prije 7. oktobra, dana kada su se dogodili napadi Hamasa na Izrael. Ali, kaže Kadri, ovaj incident je prvi put unaprijed smišljen i koordiniran.

Kadrijevi torovi za stoku opet su prazni. Njegove krave su ukrali i zaplijenili doseljenici i policija (Al Jazeera)

“Ovo je bio prvi put da su se doseljenici, policija i vojska okupili, ovako, da stisnu jednu pesnicu”, rekao je on.

Sa nepremostivim dugom koji raste, Kadri i njegova porodica sve češće se suočavaju sa zapljenom, ograničenjima, a sada i hapšenjima, ali i vanrednim kaznama, te njihov dosadašnji način života možda više neće biti lako održiv.

Trenutno, Kadrijeva dva brata prodaju svoju stoku posredniku koji će je prodati nikom drugom nego Uriju Cohenu. Treći brat će vjerovatno slijediti njihov primjer.

“Situacija je veoma loša“, rekao je izbezumljeni Kadri.

“Nema ljudskih prava, nema pravde. Želimo mir. Nemamo mržnju ni prema kome – Jevreju, hrišćaninu, muslimanu, Izraelcu, Amerikancu, bilo kome. Imamo djecu, želimo da živimo. Ali oni to čine na način koji prikazuje da za nas nema budućnosti.”

‘Oni rade zajedno na način na koji nikada prije nisu radili’

Drama s kojom se suočava Kadrijeva porodica također se odvija i kod većine palestinskih stočara širom doline Jordana i većeg dijela područja C, dijela Zapadne obale koji je pod potpunom izraelskom vojnom kontrolom.

Mnogi drugi u ovom području opisuju slične konfiskacije, zatvaranja i ograničenja od strane izraelskih snaga u novije vrijeme, često u vezi sa naseljenicima ili onima koji takve aktivnosti provode.

Još jedan incident sličan Kadrijevom dogodio se dvije sedmice kasnije, u kojem su palestinski pastiri Shehda Dais i Ayed Dais u Al-Jiftliku odveli ovce od strane osoblja sigurnosti i bili su primorani da plate 150.000 šekela kako bi spriječili njihovu konfiskaciju.

Palestinska stoka prolazi pored izvora Ein al-Hilweh blokiranog od strane doseljenika (Al Jazeera)

Vijeće naselja je navodno prijetilo pastirima i šest porodica iz zajednice da će biti primorani da plate milion šekela (271.260 dolara) ako pokušaju da izvedu svoja stada na ispašu.

Decenijama, Palestinci u dolini Jordana, kojih ima oko 65.000 prema grupi za ljudska prava B'Tselem, suočavaju se sa ozbiljnim ograničenjima pristupa kritičnim resursima kao što je voda, od čega 85 posto ide naseljenicima, iako ih ima otprilike 11.000 i šestina palestinskog stanovništva u tom području. Zabranjeno im je prikupljanje kišnice ili pristup vodi na svom zemljištu.

Kadri i njegovi sinovi žive pored izvora koji je ograđen isključivo za potrebe doseljenika. Iako su sva naselja po međunarodnom pravu ilegalna, barem je u dolini Jordana bilo naseljenika koji su u prošlosti bili relativno manje nasilni, opisuje Kadri ranije prijateljske odnose sa naseljenicima.

Ali onda je prva ispostava izraelskih doseljenika – ilegalna čak i prema izraelskim zakonima, iako je u praksi uglavnom dopuštena od strane Izraela i podržana od strane njegovih sigurnosnih snaga, došla 2016. godine, a napadi i uznemiravanje pastira su eskalirali od tada.

Ahmed Daraghmeh, 33-godišnjak iz Farsije, rekao je da su mu doseljenici slomili ruku samo nekoliko sedmica prije 7. oktobra.

Kada je rat počeo, nasilje je izbilo u dolini Jordana, kao i u području C. Palestinci su prijavljivali dramatičan porast napada, dok su doseljenici napadali njihove domove noću, prijeteći da će ih moratii napustiti.

A Palestinian shepherd in Ein Hilweh, close to a spring which has been made inaccessible (Al Jazeera)

Nakon prvog vala nasilja među naseljenicima u prvoj sedmici rata, SAD je izvršio pritisak na Izrael, koji je potom nekoliko nasilnih doseljenika odveo u administrativni pritvor. Iako se nasilje donekle smirilo, obrazac koji se pojavljuje posljednjih sedmica ukazuje na agresivniju upotrebu zakonske procedure od strane izraelskih snaga i doseljenika – od kojih su mnogi, preko regionalnih odbrambenih jedinica, raspoređeni kao regionalne snage i sada nose vojne uniforme i jurišne puške.

Yousef Bsharat, 47-godišnji je pastir iz Makhoula. On, njegova žena i njihovo desetero djece brinu o stotinama ovaca, koza i kokoši koje drže po kući.

Doseljenici su 7. oktobra kamenjem i puštanjem pasa napali Yousefovog sina tinejdžera i njihovo stado ovaca. Nestale su 23 ovce.

“Ali tada je vojska pomogla da se naseljenicima nagovijesti da odu“, rekao je Yousef.

U narednim sedmicama počele su invazije na kuće. Komšijina kuća je napadnuta pištoljem, prisjetio se.

“Ušli su s oružjem i rekli: ‘Ne možete više biti ovdje'”, rekao je Yousef.

Snage sigurnosti su došle i uhapsile palestinske pastire, koji su potom zauvijek otišli.

“Od tog dana, ljudi su ovdje tretirani kao životinje”, rekao je Yousef.

“Ali ovo je naša zemlja. Odbijam da odem.”

Jusefa je 11. januara uhapsila vojska dok je čuvao stado i nije naveden jasan razlog zašto je odveden u obližnji vojni kamp gdje su mu, kako je rekao, stavili povez preko očiju i držali ga šest sati mokrog od kiše sa njegovim ovcama. Vojnici su ga vezali i uključili klimu da mu bude još hladnije.

Yousef Bsharat, 47, palestinski pastir čiju su obitelj napali doseljenici (Al Jazeera)

Nekoliko primjera sličnog postupanja opisali su Al Jazeeri stočari i izraelski aktivisti, koji kažu da je postalo uobičajeno zatvarati stočare, stavljati im poveze na oči i lisice na ruke iz različitih razloga, uključujući ispašu u prirodnim rezervatima, vojnim vatrenim zonama ili na privatnim zemljištima.

Veći dio područja je prije nekoliko godina proglašen zonom za vojnu paljbu, ali su pastiri uglavnom ostajali sami na tim mjestima. Drugi su opisali da su bili vezani i izloženi ekstremnoj hladnoći ili premlaćivanju.

“Naseljenici i policija, oni rade zajedno na način na koji nisu ranije“, rekao je Yousef.

“Prije rata kada su doseljenici dolazili da prave probleme, zvali smo vojsku, a vojska im je ponekad govorila da odu.

””Sada kada pokušamo da pozovemo vojsku”, rekao je Yusef, dodajući da “nema s kim razgovarati.”

Farmeri su prisiljeni kupovati skupu stočnu hranu za svoje ovce kako bi izbjegli nasilja i mogućnost da ih doseljenici odvedu na nepoznate lokacije (Al Jazeera)

‘Zašto se udružujete s nama?’

U atmosferi u kojoj doseljenici, često u uniformama i naoružani, izgledaju moćniji, Palestinci se suočavaju s teškom ekonomskom situacijom koja dostiže tačku preloma.

Stočari opisuju da moraju plaćati skupu stočnu hranu kako bi izbjegli nasilje od strane naseljenika, a sada dodatne probleme stvaraju i ograničenja od strane vijeća naselja ako pasu na zemlji koju su godinama koristili.

Yousef kaže da od 7. oktobra ne može da prodaje svoje proizvode poput sira i mesa jagnjetine jer njegovi kupci nemaju novca, a prilazi obližnjim pijacama poput Tubasa su zatvoreni. A sada, kako zimske kiše obilježavaju početak sezone oranja, palestinski farmeri također ne mogu orati svoju zemlju zbog naseljenika i snaga sigurnosti.

Ahmed Daraghmeh procjenjuje da su tri ili četiri njegove ovce uginule od gladi svakog mjeseca od 7. oktobra, čak i kada zimske kiše donose bujnu zelenu travu po dolini. Kaže da njegovo stočarstvo i poljoprivredu često prekidaju snage sigurnosti, koje često predvode doseljenici unutar sigurnosnih institucija.

“Stalno me hapse”, rekao je Ahmed.

“Uglavnom, kada sam sa svojim ovcama, mene odvode i zatvaraju. Svaki put je drugi razlog – (zemlja) prirodni rezervat, ili vojna zona, ili nemate pravo biti ovdje”, dodao je.

Oko 9 sati ujutro, 5. januara, snage sigurnosti su posjetile parcelu koju obrađuje 20 godina i rekli su mu da je dio zemljišta u rezervatu prirode. Ahmed je insistirao da ima papire koji dokazuju njegovo vlasništvo.

Naredili su mu da traktor odveze u vojnu bazu Umm Zuk, gdje su ga držali od 9.30 do oko 17.15 sati, vezanih očiju.

Nisu razgovarali s njim, a “kada sam pokušao da postavljam pitanja”, rekao je Ahmed, “samo su mi rekli da šutim.”

Ahmed je pušten, ali traktor nije vraćen. Bez toga, kaže on, ne samo da je njegova zemlja neorana, već ne može da transportuje preko potrebnu vodu i mora da plati do 200 šekela (54 dolara) po putovanju da bi to uradio.

Da bi dobio nazad svoj traktor, mora platiti 4.740 šekela (1.286 dolara) lokalnom vijeću naselja.

“Ali ovih dana jedva mogu priuštiti večeru svojoj djeci”, rekao je Ahmed, koji opisuje da mora birati između prehranjivanja svojih ovaca ili porodice.

“Bez polja i bez prihoda, i sa nečuvenim kaznama, neće biti ništa što će zadržati izolovane zajednice u zoni C. I to je plan: koncentrirati palestinsko stanovništvo u oblastima A i B”, rekla je grupa izraelskih aktivista, koji sebe slobodno nazivaju aktivistima Jordanske doline.

Aktivisti često prate palestinske pastire kada izlaze na ispašu sa svojim životinjama i naizmjence spavaju u domovima pastira kako bi pokušali smanjiti rizik od napada doseljenika na njih u dolini Jordana, od kojih je 95 posto na području C.

“Jasno je da je institucionalizirano ekonomsko nasilje daleko efikasnije od povremenih napada, a omogućeno je dubokim vezama koje su doseljenici gajili unutar vojske, ali i policije”, kaže grupa.

Stalno maltretiranje i konfiskacije uzimaju danak pastirima poput Ahmeda. U tom kontekstu, nekoliko izoliranih palestinskih logora demontirano je od rata, a sada sve veći broj pastira poput Kadrijeve braće prodaje svoja stada zbog gotovo nemogućih uvjeta s kojima se suočavaju.

“Oni rade baš kao mafija. Policija i vojska su ti koji stvaraju sukobe sa zajednicom”, rekao je Ahmed Daraghmeh.

“Svi se oni ponašaju kao članovi bandi”, dodaje.

Pastiri kažu da se osjećaju opkoljeni i zbunjeni postupcima i obrazloženjem vlasti.

“Ne znamo šta hoće od nas”, rekao je ogorčeni Ahmed.

“Jednostavno je nelogično ovo što se dešava jer smo mirni. Želimo živjeti svoje živote i imati svoj život. Zašto se onda udružujete s nama?”

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada