Analitičari: Ko su glavni pobjednici i strane koje su oštećene primirjem u Gazi

Analitičari i stručnjaci naglasili su važnost privremenog primirja za zaustavljanje rata u Pojasu Gaze, posebno vis-a-vis humanitarnog aspekta i projekta raseljavanja stanovnika Gaze.

Humanitarni aspekt je važan, ali privremeno primirje neće biti dovoljno zbog razmjera katastrofe i ogromnih potreba na nivou medicinskog sektora, civilne zaštite i hitne pomoći, kaže Rabaya (Reuters)

Analitičari i stručnjaci naglasili su važnost privremenog primirja za zaustavljanje rata u Pojasu Gaze, posebno vis-a-vis humanitarnog aspekta i projekta raseljavanja stanovnika Gaze, uz skepticizam u pogledu mogućnosti njegovog produženja u svjetlu složenosti scene i krize izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Akademik i istraživač političkih nauka, dr. Ibrahim Rabayea, rekao je – tokom svog gostovanja u emisiji “Gaza… šta dalje” – da privremeno primirje predstavlja izraelski zastoj u projektu raseljavanja stanovništva Gaze zbog regionalnog i međunarodnog pritiska, pored odsustva bilo kakvog operativnog dostignuća na terenu, što okupacionoj vojsci daje podsticaj za nastavak ratnih planova.

Istakao je važnost primirja za međunarodne aktere, jer su suočeni sa unutrašnjim pritiscima koji im smanjuju manevarski prostor potreban Vašingtonu, njegovim zapadnim saveznicima, ali i izraelskoj vladi. Istakao je da trenutna atmosfera ne ide na ruku političkom rješenju, zbog složenosti prilika na terenu.

Dva faktora

Što se tiče najbitnijih koristi Islamskog pokreta otpora Hamas od primirja, Rabaya kaže da se njim prekida diskurs koji Hamas povezuje s terorizmom i eliminiše ga, kao i da je uspostavio princip “zatvorenici za zatvorenike”, nakon što je Izrael prethodno usvojio politiku ublažavanja opsade, pored humanitarnog aspekta vezanog za žilavost otpora Palestinaca, što Hamas čini dobitnikom.

Rabaya smatra da je produženje primirja povezano s dva faktora: prvim na terenu, posebno u slučaju kršenja, koja bi mogla dovesti do njegovog kolapsa, pored utjecaja unutrašnjih pritisaka u Izraelu, jer potonji smatra da je platio visoku cijenu zbog koje ima pravo na produžetak rata iz kojeg bi izašao (makar) kao “prividni pobjednik”.

Istakao je da u Izraelu postoji dilema oko oslobađanja palestinskih zatvorenika druge kategorije – misleći na zatvorenike s visokim i doživotnim kaznama – za razliku od žena i djece, što može dodatno zakomplicirati stvari u vezi s budućnošću rata.

Rabaya je naglasio da je humanitarni aspekt važan, ali smatra da privremeno primirje neće biti dovoljno zbog razmjera katastrofe i ogromnih potreba na nivou medicinskog sektora, civilne zaštite i hitne pomoći.

Za zacjeljivanje rana

Sa druge strane, pisac i politički analitičar Wissam Afifa naglašava važnost humanitarne dimenzije u sporazumu o prekidu vatre i razmjene zarobljenika nakon 48 dana genocida, ratnih zločina, opsade i gladovanja.

Afifa je naglasio da primirje predstavlja odmor za ratnika, predah, zacjeljivanje rana i odgovor na zov pomoći civila koji su najviše pogođeni izraelskim ratom bez presedana u Gazi.

On se dotakao pitanja žena i djece koje Izrael drži u svojim zatvorima nakon što su u centru pažnje bile žene – zarobljenici u Gazi, te istakao da Izrael drži palestinsku djecu u svojim zatvorima, te da je u ratu ubio hiljade njih, pored drugih nestalih ispod ruševina.

Afifa smatra da je sporazum o primirju dovoljan u najmanju ruku, iako Hamas na njega gleda sa sumnjom i nevjericom, što, prema njegovim riječima, pokazuje i samo ponašanje okupacionih obavještajnih službi, posebno izviđačkih aviona, kao i izvjesni neposredni kontakt s izraelskim snagama na terenu, koji bi lako mogli dovesti do njegovog kršenja.

On je ukazao na potrebu okupacije za “imidžom pobjednika”, koji bi je mogao natjerati da iskoristi svaku priliku da uhvati “dragocjeni ulov”, misleći na atentate koje bi mogla izvršiti protiv istaknutih vođa otpora, posebno jer je Netanyahuova kriza još uvijek u toku, a njegovi partneri su uvjereni da ih je on umiješao u rat koji je pokrenut bez plana.

Olakšanje i strahovi

Što se tiče Williama Lawrencea – profesora međunarodnih odnosa i bivšeg zvaničnika američkog State Departmenta – on je naglasio važnost primirja, posebno jer ono predstavlja humanitarni napredak, te ukazao na potrebu za otvaranjem različitih prijelaza u Gazi, ne samo Rafaha.

Međutim, Lawrence smatra da su neki od uvjeta primirja nejasni, pa je pitanje i u kojoj mjeri ga dvije strane mogu ispoštovati, te je izrazio sumnju u mogućnost njegovog produženja u svjetlu teških pregovora koji su prethodili njegovom objavljivanju ali i zbog činjenice da više strana u Gazi drži u zatočeništvu izraelske zarobljenike, ne sam Hamas.

Istakao je da je Netanyahuovoj karijeri došao kraj, te dodao da je on prije rata bio u lošoj situaciji i da ga sada većina Izraelaca drži krivim nakon napada Hamasa, pogotovo što je njegova vlada podijeljena i politički oslabljena.

Izvor: Al Jazeera