Sporazum s Hamasom podijelio izraelske političare, neki ga smatraju ‘štetnim’

Izraelski premijer uspio je postići dogovor o primirju s Hamasom, uz podršku krajnje desničarskih koalicijskih partnera koji su mu potrebni da bi ostao na vlasti, no nekoliko članova kabineta izrazilo je nezadovoljstvo zbog previše ustupaka palestinskoj grupi.

Sporazum između Izraela i Hamasa postignut rano u srijedu, uz posredovanje Katara, podrazumijeva, između ostalog, višednevno primirje i oslobađanje 50 taoca iz Gaze u zamjenu za 150 Palestinaca koje je Izrael zatvorio.

Dok je kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanyahua odobrio primirje, tvrdolinijaški članovi poput ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira ponovili su protivljenje.

“Hamas je želio ovu pauzu više nego bilo šta drugo”, napisao je Ben-Gvir na društvenoj mreži X, rekavši da će ova pauza dati vremena grupi da se opskrbi i pregrupiše, izvijestila je novinska agencija dpa.

Ben-Gvir je također rekao da Izrael ponavlja greške iz prošlosti, referirajući se na 2011. godinu, kada je više od 1.000 palestinskih zatvorenika oslobođeno u zamjenu za izraelskog vojnika Gilada Shalita, kojeg je Hamas držao pet godina.

Nakon što je jedan član vlade rekao da je važno poslati poruku jedinstva, izraelski Ynet izvijestio je da je Ben-Gvir odgovorio: “Ali mi nismo ujedinjeni. Ova odluka nanijet će veliku štetu generacijama.”

Na pitanja zastupnika odgovarali su članovi izraelske vojske i obavještajci koji su nastojali ublažiti zabrinutost da bi pauza u borbama mogla zaustaviti izraelski zamah nakon više od mjesec dana nemilosrdnih napada na Gazu.

Predsjednik Isaac Herzog priznao je da je bilo teško pristati na uvjete sporazuma, ali je dodao da, s obzirom na okolnosti, podržava odluku vlade.

“Ovo je moralna i etička dužnost koja odražava jevrejsku i izraelsku vrijednost osiguravanja slobode onih koji su zatočeni, u nadi da će to biti prvi korak u vraćanju svih taoca kući”, rekao je Herzog.

Hamas je 7. oktobra pokrenuo napad na južni Izrael u kojem je, prema tvrdnjama izraelskih vlasti, ubijeno 1.200 ljudi, a oko 240 ih je oteto. Smrtonosni napad uzdrmao je izraelsko društvo.

Predstavnici stranke Vjerski cionizam, predvođeni desničarskim ministrom finansija Bezalelom Smotrichem, glasali su za primirje nakon što su izrazili skepticizam.

Ministrica za nacionalne misije Orit Strock je u objavi na društvenim mrežama napisala da je glasala za prijedlog, “iako nije planirala”, nakon “detaljnog pregleda i pitanja na koja je detaljno odgovoreno”.

Izrael se zarekao da će eliminisati Hamas, no očito se suočava sa sve većim nadzorom nad akcijama u Gazi koje su kritičari opisali kao “neselektivno kažnjavanje” stanovnika opkoljene enklave.

Netanyahu je jasno dao do znanja da sporazum ne znači kraj rata i obećao da će izraelska vojska nastaviti djelovati nakon pauze u borbama.

Izrael je ukinuo pristup hrani, gorivu i struji za više od 2,3 miliona stanovnika Gaze i izbrisao cijele četvrti u napadima u kojima je, prema palestinskim vlastima, ubijeno više od 14.000 ljudi, među kojima je više od 5.600 djece.

Dok je situacija u Gazi dostizala prelomnu tačku, rastao je pritisak za pauzom u borbama kako bi se omogućilo dopremanje humanitarne pomoći u opkoljeni Pojas Gaze.

Neki Izraelci, uključujući one koji su izgubili voljene ili čekaju njihov povratak nakon što su oteti tokom napada, također su pozvali vladu da povratak taoca bude prioritet.

“Ljudi nisu oteti u inozemstvu. Oteti su ovdje, u Izraelu, u svojim krevetima”, rekao je ministar regionalne saradnje David Amsalem, član Netanyahuove desničarske stranke Likud. “To je veliki neuspjeh. Zbog toga ih moramo vratiti.”

Vrhovni sud Izraela u srijedu je odbacio peticiju Udruženja žrtava terorizma Almagor u kojoj se navodi da sporazum predstavlja prijetnju po sigurnost zemlje, izvijestili su izraelski mediji.

U peticiji je navedeno da puštanje dijela zarobljenih, a ne svih, krši pravo na jednakost, piše The Times of Israel. Poziva se na odgodu provedbe sporazuma dok vlada ne dokaže da primirje ne ugrožava živote Izraelaca.

Period od 24 sata u kojem je izraelska javnost mogla dostaviti pravne prigovore na dogovor kojeg je vlada odobrila počeo je u utorak navečer.