Kremlj priznao ‘značajne gubitke’ u Ukrajini
Ukrajinske snage su se uspjele suprotstaviti pokušaju Rusije da zauzme Kijev, ali značajna bitka još predstoji na jugoistoku zemlje, kaže načelnik Generalštaba američke vojske Mark Milley.
- Generalna skupština Ujedinjenih naroda izglasala je suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava UN-a
- Ukrajinske snage su se uspjele suprotstaviti pokušaju Rusije da zauzme Kijev, ali značajna bitka još predstoji na jugoistoku zemlje, kaže načelnik Generalštaba američke vojske Mark Milley
- Volodimir Zelenski se obratio Rusima: Bolje da sada kažete ne ratu, nego da vas do kraja života poistovjećuju s nacistima
- Evropski parlament traži potpuni embargo na uvoz ruske nafte, uglja, nuklearnog goriva i plina
- Američki Senat glasa o prekidu trgovinskih odnosa s Rusijom i zabrani uvoza ruske nafte
- Gradonačelnik Mariupolja tvrdi da je u tom gradu do sada ubijeno 5.000 civila
- Rusija tvrdi da je uništila četiri skladišta goriva u Ukrajini
- Velika Britanija tvrdi da je glavni ruski fokus sada na istočnoj Ukrajini
U nastavku su najnovije informacije o Ukrajini:
Kongres SAD-a izglasao zabranu uvoza energenata iz Rusije
Predstavnički dom SAD-a je odmah nakon Senata izglasao zabranu uvoza energenata iz Rusije kao odgovor na specijalnu vojnu operaciju Rusije u Ukrajini.
Za podršku prijedlogu zakona glasalo je 413 kongresmena, dok se devetoro izjasnilo protiv, prenosi Tanjug.
Ranije je u srijedu inicijativu jednoglasno podržao Senat. Ona suštinski ponavlja odluku američkog predsjednika Joe Bidena koji je početkom marta zabranio uvoz energenata iz Ruske Federacije i nove investicije u ruski energetski sektor.
Borrell: Zločini ruskih snaga nespojivi s članstvom u tijelu UN-a
Teški zločini koje su počinile ruske snage protiv ukrajinskog civilnog stanovništva nespojive su sa članstvom u tijelu Ujedinjenih naroda koje brani i promovira ljudska prava, naveo je danas visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.
“Današnja odluka Generalne skupštine UN-a o suspenziji Rusije iz Vijeća za ljudska prava šalje upravo ovu jasnu poruku”, napisao je Borel na Twitteru.
The grave crimes committed by Russian forces against the Ukrainian civilian population are incompatible with membership of a UN body which defends and promotes human rights.
Today’s decision by UNGA to suspend Russia from @UN_HRC sends this clear message. #Accountability pic.twitter.com/NTwSC6RpCQ
— Josep Borrell Fontelles (@JosepBorrellF) April 7, 2022
Venediktova: Ispod ruševina u Borođanki pronađeno 26 tijela
Ukrajinska državna tužiteljica Irina Venediktova saopštila je da je 26 tijela pronađeno ispod dvije srušene zgrade u gradu Borođanki u kijevskoj oblasti, koje vlasti pretražuju nakon povlačenja ruskih trupa koje su ga prethodno zauzele.
Venediktova nije rekla da li su vlasti utvrdile uzrok smrti, ali je optužila ruske trupe da su izvršile zračne napade na grad prije nego što su preuzele kontrolu nad njim, prenio je Reuters.
Ona je rekla da je Borođanka najgore prošla po razaranjima i po neizvjesnosti u vezi s brojem žrtava.
Rusija uvela sankcije za više stotina zvaničnika i državljana Australije i Novog Zelanda
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije saopćilo je da je donesena odluka o sankcijama za više od 350 državljana Australije i Novog Zelanda, među kojima su i članovi vlada i parlamenata.
U saopćenju Ministarstva navedeno je da je Australija “poslušno slijedila odluke Zapada” i odlučila da uvede sankcije najvišim zvaničnicima Rusije i gotovo svim parlamentarcima, prenosi Anadolija.
Istaknuto je kako je, u znaku reciprociteta, od danas uvedena zabrana ulaska u Rusiju za 228 državljana Australije, među kojima su premijer Scott Morrison, članovi Vijeća za nacionalnu sigurnost Australije, te zastupnici u Predstavničkom domu, senatu i regionalnoj zakonodavnoj skupštini.
U saopćenju je navedeno kako je u skladu s principom reciprociteta, jer je Novi Zeland uveo sankcije Rusiji, Rusija uvela zabranu ulaska u zemlju za 130 građana Novog Zelanda među kojima je premijerka Jacinda Ardern, generalna guvernerka Novog Zelanda Cynthia Kiro te članovi vlade i parlamenta.
Zelenski zatražio da Kipar zatvori luke za ruske brodove
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zatražio je da Kipar pojača pritisak na Rusiju zatvaranjem luka na otoku za sve ruske brodove i da prestanu da daju pogodnosti ruskim biznismenima, uključujući kiparsko državljanstvo.
U video obraćanju zastupnicima kiparskog parlamentu, Zelenski je zahvalio toj otočkoj državi na humanitarnoj i finansijskoj pomoći i govorio o razaranju i smrti koju je izazvala ruska invazija, prenio je Tanjug agenciju AP.
On je upozorio da bi se ubistva civila koja su se dogodila u gradu Buča mogla desiti i na drugim mjestima.
Thomas-Greenfield: Suspenzija Rusije historijski dan
Ambasadorica SAD-a u Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield, povodom suspenzije Rusije iz Vijeća za ljudska prava UN-a, napisala je na Twitteru da je ovo značajan i historijski dan.
Zemlje širom svijeta glasale su za suspenziju Rusije iz Vijeća UN za ljudska prava, navela je ona.
“Kolektivno smo poslali jasnu poruku da će Rusija snositi odgovornost”, napisala je Thomas-Greenfield.
Kremlj priznao ‘značajne gubitke’ u Ukrajini
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da je Rusija pretrpjela “značajne gubitke” u Ukrajini.
Rusko ministarstvo odbrane objavilo je 25. marta da je od početka “posebne vojne operacije” u Ukrajini poginuo 1.351 ruski vojnik, a 3.825 je ranjeno. To su zadnji ruski službeni podaci, prenosi Hina.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je dva dana poslije da je vjerojatno poginulo najmanje 10.000 ruskih vojnika.
“Imamo značajne vojne gubitke”, rekao je Peskov za Sky News, “i to je za nas velika tragedija”.
Kremlj: Rusija žali zbog suspenzije koja ima političke motive
Moskva žali zbog toga što je suspendovana iz Vijeća UN-a za ljudska prava, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
“Žalimo zbog toga, nastavit ćemo da branimo naše interese svim mogućim legalnim sredstvima i da iznosimo naše stavove“, rekao je, prenosi Tanjug.
Rusija je danas saopštila da je glasanje država članica da je suspenduju iz Vijeća UN-a za ljudska prava protivpravno i politički motivisano, prenosi Reuters pozivajući se na agenciju RIA Novosti.
Ruska agencija je također navela izjavu Genadija Kuzmina, zamjenika ruskog ambasadora u UN-u, koji je rekao da je Rusija odlučila da odmah danas odustane od članstva.
Blinken: SAD će poslati Ukrajini još potrebnog oružja
Američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je danas da Washington neće dozvoliti da bilo šta stane na put da Ukrajini pošalje oružje koje joj je potrebno u borbi protiv Rusije.
On je rekao da SAD razmatra koje novo oružje može da pošalju Ukrajini, prenio je Reuters.
Blinken je kazao da SAD održava i jača pritisak na Rusiju, upozorivši da postoje vjerodostojniji izvještaji o mučenju, silovanjima i ubistvima koje su počinile ruske snage u Ukrajini, prenosi Tanjug.
Pentagon: SAD i NATO Ukrajini isporučili 25.000 protuzračnih sistema
Ukrajina je od SAD-a i njenih saveznika dobila gotovo 25.000 protuzračnih sistema, što je pomoglo Kijevu da ne dozvoli Rusiji nadmoć u zraku, koja bi pomogla njenoj kopnenoj invaziji, saopštio je danas načelnik Združenog generalštaba američkih oružanih snaga, general Mark Milley.
On je naveo i da su SAD i NATO saveznici isporučili Ukrajini 60.000 protutenkovskih sistema, prenosi Reuters.
“Ukrajinci su izuzetno zahvalni zbog toga”, naglasio je Milley u obraćanju Komitetu za oružane snage američkog Senata.
Generalna skupština UN-a izglasala suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava UN-a
Generalna skupština Ujedinjenih naroda izglasala je suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava UN-a, sa sjedištem u Ženevi.
Za inicijativu koju su predvodile Sjedinjene Američke Države, glasale su 93 zemalja, dok su 24 zemlje glasale protiv, a 58 zemalja je bilo uzdržano, prenio je Reuters.
Za rezoluciju su glasale sve zemlje regije, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba izjavio je da je zahvalan članicama UN-a zbog toga što su suspendirale Rusiju iz Vijeća za ljudska prava UN-a.
Stoltenberg: Povlačenje Rusa najlakši način za kraj rata
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je danas da bi rat u Ukrajini mogao da potraje godinama i istakao da je najlakši način da se on okonča da predsjednik Rusije Vladimir Putin povuče sve svoje trupe, okonča rat, sjedne i da se ozbiljnim diplomatskim naporima nađe rješenje.
“Ali moramo biti realni, nemamo indikacije da je Putin promijenio svoj opšti cilj, a to je da kontrolira Ukrajinu i ostvari značajne vojne pobjede na bojnom polju”, rekao je Stoltenberg obraćajući se medijima poslije sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu, prenio je Tanjug britanski list Guardian.
Ono što vidimo je rusko pregrupiranje i repozicioniranje snaga koje se kreću sa sjevera Ukrajine, ali u isto vrijeme pomjeraju na istok i očekujemo veliku bitku u Donbasu, istakao je on.
Podsekretar UN-a u Buči: Bit će otvorena istraga o smrti ljudi u ukrajinskom gradu
Podsekretar Ujedinjenih naroda za humanitarna pitanja Martin Griffits izjavio je danas tokom posjete ukrajinskom gradu Buči da će biti otvorena istraga o okolnostima pogibije ljudi u civilnoj odjeći, koje su ukrajinske vlasti pronašle u tom gradu poslije povlačenja ruske vojske.
“Svijet je već duboko šokiran”, rekao je Griffits i dodao da je istraga “sljedeća etapa”, prenosi Beta.
Griffits, britanski diplomata, stigao je poslije podne u Buču zajedno sa koordinatorom UN-a za ukrajinsku krizu Aminom Awadom, javila je agencija France Presse sa lica mjesta.
Milley: Ukrajinske snage odbranile Kijev, slijedi bitka na jugoistoku
Ukrajinske snage su uspjele da se suprotstave pokušaju Rusije da zauzme Kijev, ali značajna bitka još predstoji na jugoistoku zemlje, izjavio je danas načelnik Generalštaba američke vojske Mark Milley.
“Još je pred nama značajna bitka dole na jugoistoku, dole oko Donbasa, u regionu Donjecka, gdje Rusi namjeravaju da udruže snage i nastave sa napadom”, rekao je Milley, prenio je Reuters.
Prema njegovom mišljenju, trenutno je otvoreno pitanje kako će se to završiti.
Crna Gora protjeruje još četvero ruskih diplomata
Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova (MVP) proglasilo je u četvrtak nepoželjnima još četvero diplomata ambasade Ruske Federacije u Crnoj Gori.
MVP Crne Gore u martu je protjerao jednog ruskog diplomata na temelju procjene crnogorskih sigurnosnih službi, a ista procjena razlog je i novog protjerivanja osoblja ruske ambasade, prenosi Hina.
“MVP je donio spomenutu odluku na osnovi procjene relevantnih sigurnosnih organa u Crnoj Gori o aktivnostima ruskih diplomata i članka 9 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima”, navodi se u saopćenju.
Europarlamentarci ne žele Rusiju u naučnoj zajednici
Treba prekinuti suradnju s ruskom naučnom zajednicom, a povećati s ukrajinskom, smatraju zastupnici u Evropskom parlamentu u Strazburu.
“Prekidamo svu saradnju s ruskom akademijom nauka u okviru inicijative Obzor Evropa”, kazala je evropska povjerenica za inovacije, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel, prenosi Hina.
“Što se tiče postojećih ugovora, sva su plaćanja suspendirana. Državama članicama EU predložili smo da prekinu i kratkoročne ugovore s Rusijom i Bjelorusijom”, rekla je.
Naglasila je da EK sada podržava naučne institucije u Ukrajini. “Ukrajina je sada uključena u popis zemalja koje mogu primati sredstva”.
Stoltenberg: NATO odlučio da pojača podršku Ukrajini
Zemlje članice NATO saglasile su se danas da pojačaju podršku Ukrajini i osigurat će širok spektar oružanih sistema toj zemlji, saopštio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg nakon sastanka na visokom nivou u Briselu.
Stoltenberg je ukazao na to da je NATO Ukrajini pružio značajnu podršku u opremi i obučio desetke hiljada ukrajinskih snaga u godinama prije ruske operacije, kao i da je nakon toga pružio dalju pomoć.
Naveo je i da je poziv ukrajinskom ministru vanjskih poslova Dmitru Kulebi na samit NATO jedan od načina na koji Alijansa potrebe Ukrajine drži na vrhu svoje agende.
Premijer: Rusija zbog sankcija u najtežoj situaciji u tri desetljeća
Rusija se suočava s najtežom situacijom u tri desetljeća zbog neviđenih zapadnih sankcija, ali pokušaji stranih zemalja da je izoliraju od globalne ekonomije neće uspjeti, rekao je premijer Mihail Mišustin u četvrtak.
Zapadne zemlje nastavljaju nametati ekonomske sankcije Rusiji kako bi je natjerale da prekine vojnu operaciju u Ukrajini i povuče svoje snage. Rusija invaziju na Ukrajinu naziva “specijalnom operacijom” za demilitarizaciju i “denacifikaciju” svog susjeda.
“Aktualnu situaciju bez sumnje možemo nazvati najtežom u tri desetljeća za Rusiju”, rekao je Mišustin u Dumi, donjem domu ruskog parlamenta. “Takve sankcije nisu korištene ni u najmračnijim vremenima hladnog rata.”
Zelenski pred grčkim Parlamentom pozvao na još više sankcija Rusiji
Ukrajinski predsjednik pozvao je Evropu da zauzme snažniji stav protiv Rusije u video obraćanju grčkom parlamentu u četvrtak u kojem je ponovio bojni poklič grčkih patriota u 19. stoljeću u crnomorskoj luci Odesa.
Volodimir Zelenski rekao je da je Mariupolj, druga luka na ukrajinskoj obali gdje žive hiljade etničkih Grka, “pretvorena u pepeo” od ruske invazije, te je pozvao na još humanitarne pomoći i napora da se evakuiraju ozlijeđeni, prenosi Hina.
“Ovo je pitanje evropske časti”, rekao je preko prevoditelja, a nakon govora su u atenskom parlamentu uslijedile ovacije.
Lukašenko: Ne smije biti dogovora o Ukrajini iza leđa Bjelorusije
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je u četvrtak da njegova zemlja mora biti uključena u pregovore o rješavanju sukoba u Ukrajini i da očekuje da će u narednih nekoliko dana razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, javljaju agencije.
“Ne može biti sporazuma iza leđa Bjelorusije”,rekao je Lukašenko, prenosi bjeloruska državna novinska agencija Belta.
“Pošto ste nas uvukli u ovo, uglavnom zapadne zemlje, stav Bjelorusije se naravno mora čuti na ovim pregovorima”, kazao je on, prenosi Fena.
Kijev: Ruski navodi o mirovnim pregovorima su propaganda
Ukrajinski pregovarač Mihajlo Podoljak odbacio je u četvrtak navode ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova po kojemu je Kijev predstavio nacrt mirovnog plana koji se značajno razlikuje od onoga što su dvije strane prethodno dogovorile.
Podoljak je Reutersu odgovorio da Lavrov nije direktno uključen u pregovore i da su njegove izjave “isključivo propagandnog značaja”, prenosi Hina.
Podoljak je rekao da Moskva želi skrenuti pozornost s događanja u gradu Buči, gdje je, prema Ukrajini, Rusija masovno ubijala civile.
“Na taj način treba promatrati sve takve izjave”, kazao je Podoljak.
Ukrajina radi na identifikaciji ruskih trupa iz Buče
Ukrajinska služba državne sigurnosti (SBU) saopštila je danas da sastavlja spisak ruskih trupa, osumnjičenih da su izvršili navodne ratne zločine u regionu Kijeva, uključujući i grad Buču.
“SBU će identificirati sve koji su umiješani u zločine u Buči i drugim gradovima u Kijevskoj oblasti”, saopštila je SBU, prenosi Reuters.
Navedeno je da je ukrajinska služba sigurnosti uzela izjave skoro 2.000 svjedoka i identificirala 33 osobe za koje se sumnja da su sarađivale sa Rusijom.
UN: U Ukrajini poginulo 1.611 civila, više od 4,31 miliona izbjeglih
Podaci Ujedinjenih naroda pokazuju kako je tokom rusko-ukrajinskog rata u Ukrajini poginulo najmanje 1.611 civila, dok je ranjeno 2.227.
UN-ov Visoki komesarijat za izbjeglice saopćio je najnovije podatke u vezi s izbjegličkom krizom u Ukrajini, prenosi Anadolija.
U saopćenju je navedeno kako je od 24. februara do 6. aprila iz Ukrajine u susjedne zemlje izbjeglo 4.319.494 Ukrajinaca.
Rusija rekla da je nacrt ukrajinskog mirovnog sporazuma ‘neprihvatljiv’
Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov rekao je u četvrtak da nacrt mirovnog sporazuma što ga je Kijev predložio Moskvi sadrži “neprihvatljive” elemente, no rekao je da će Rusija svejedno nastaviti pregovore i raditi na ostvarenju vlastitih sigurnosnih zahtjeva.
Mirovni pregovori Moskve i Kijeva ne napreduju onako brzo kako bi se željelo, rekao je Lavrov i optužio Zapad da pokušava utjecati skretanjem pozornosti na navodne ratne zločine za koje Moskva odbacuje odgovornost, prenosi Hina.
Ukrajina je u srijedu predložila mirovni sporazum koji odstupa od prijedloga o kojima su se dvije strane prethodno suglasile, rekao je Lavrov.
“Ta nesposobnost da se dogovorimo ponovno pokazuje prave namjere Kijeva, da se povuče iz sporazuma i pokvari pregovore jer odustaje od dogovorenog”, rekao je Lavrov.
EP traži potpuni embargo na uvoz ruske nafte, uglja, nuklearnog goriva i plina
Evropski parlament u četvrtak je zatražio još snažnije sankcije EU-a protiv Rusije, uključujući i potpuni prestanak uvoza energenata iz te zemlje, te da obuhvate i saveznicu Kremlja Bjelorusiju.
U rezoluciji usvojenoj u četvrtak sa 513 glasova za, 22 protiv i 19 suzdržanih, eurozastupnici su pozvali na uvođenje dodatnih kaznenih mjera za Rusiju, uključujući „hitno uvođenje potpunog embarga na uvoz ruske nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina što je prije moguće”, izvijestio je Evropski parlament.
Lukašenko: Bjelorusija izvela specijalnu operaciju u Ukrajini
Bjelorusija je izvela specijalnu operaciju za “oslobađanje bjeloruskih građana u Ukrajini”, saopštio je beloruski predskednik Aleksandra Lukašenko.
„Došlo je do toga da su nitkovi počeli da hvataju naše ljude, prije svega vozače automobila koji su se tamo našli”, rekao je Lukašenko.
Prema njegovim riječima, Ukrajina je zaplijenila hiljadu i po bjeloruskih vagona, automobile i oko stotinu muškaraca koji su vozili te kamione.
“Upozoravao sam Ukrajince da ćemo biti primorani da izvedemo operaciju oslobađanja ovih ljudi. Izveli smo specijalnu operaciju i oslobodili sve naše ljude“, rekao je Lukašenko, prenosi Tanjug, pozivajući se na Sputnjik.
Nije iznio više detalja, ali je rekao da je već naložio predsjedniku Savjeta državne bezbjednosti (KGB) Ivanu Tertelu da dodijeli državna priznanja svima koji su uključeni u ovu operaciju.
Premijer: Pokušaji ekonomske izolacije Rusije neće uspjeti
Ruski premijer rekao je da pokušaji izolacije Rusije od globalne ekonomije neće uspjeti uprkos tome što su zapadne zemlje Moskvi uvele nove sankcije.
Mihail Mišustin dodao je da se zemlja suočava sa najtežom situacijom u zadnje tri decenije, ali i da je takvo stanje Rusiji otvorilo prostor za nove poslovne mogućnosti, jer će inostrane kompanije koje odlaze iz zemlje napraviti prostor za nove.
Do sada protjerano više od 330 ruskih diplomata
Više od 330 ruskih diplomata protjerano je iz evropskih zemalja otkako je Rusija započela rat protiv Ukrajine 24. februara, piše Anadolija.
Većina zemalja je kao razlog protjerivanja navela kršenje Bečke konvencije, prijetnje sigurnosti i navodnu špijunažu od strane ruskih diplomata, dok su ih ostale proglasile personama non grata kako bi pokazale solidarnost s Ukrajinom.
Ukupno 150 ruskih diplomata protjerano je do 1. aprila, dok je neposredno nakon nedavnog objavljivanja slika stradalih civila u Buči protjerano još 182.
Velika Britanija: Artiljerijski i zračni napadi u Donbasu
Ruski „artiljerijski i zračni napadi“ nastavljeni su duž linije razgraničenja u regiji Donbas, tvrdi britansko minstarstvo odbrane u posljednjem obavještajnom izvještaju o ratu u Ukrajini.
Ministarstvo navodi da je glavni fokus ruskih snaga na „napretku u istočnoj Ukrajini“.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 7 April 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/dbEzW4mqos
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/hscOPIh85K
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) April 7, 2022
Rusija: Uništena četiri ukrajinska skladišta goriva
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je su ruske snage tokom noći projektilima uništile četiri skladišta goriva u ukrajinskim gradovima Mikolajivu, Harkovu, Zaporožju i Čuhuivu.
Ministarstvo tvrdi da su se iz tih skladišta snabdijevale ukrajinske snage oko Mikolajiva i Harkova, kao i u Donbasu.
Kuleba: Više NATO oružja, više spašenih života
Ukrajinski ministar vanjskih poslova objavio je “posve jednostavan” poziv zemljama članicama NATO-a da isporuče njegovoj zemlji više oružja i tako pomognu spasiti ljudske živote, prenosi BBC u četvrtak.
Uoči današnjeg fizičkog sastanka s kolegama iz zemalja članica NATO-a Dmitro Kuleba je rekao da je ukrajinska poruka “jednostavna” – više oružane pomoći najbolji je put da pobijedimo Rusiju.
Kuleba se sastaje s kolegama po dužnosti iz NATO-a na samitu u Briselu gdje će se razgovarati o tome kako najbolje naoružati Ukrajinu kojoj prijeti nova velika ruska ofenziva na istoku zemlje.
“Bez održive i dovoljne podrške u oružju” ukrajinska pobjeda ostvarit će se uz “goleme žrtve”, rekao je Kuleba novinarima prije sastanka.
Što prije i što više oružja stigne, to će se više ljudskih života spasiti i više gradića i gradova spasiti od razaranja čemu smo svjedočili u Buči, rekao je.
“Pozivam sve saveznike da ostave po strani sva kolebanja i isporuče Ukrajini sve potrebno, jer koliko god to bizarno zvučalo, danas je oružje u službi mira”, rekao je Kuleba.
Gradonačelnik: Civili u Buči većinom strijeljani
Gotovo svi ukrajinski civili ubijeni u Buči su strijeljani, kaže gradonačelnik Anatolij Fedoruk.
„U gotovo 90 posto slučajeva radi se o ranama od metaka, a ne od gelera“, rekao je Fedoruk, čime je opovrgnuo ruske tvrdnje da su žrtve ubijene u granatiranju ukrajinskih snaga.
Naveo je da do srijede navečer pronađeno 320 tijela civila, ali da brojka nastavlja rasti jer je mnogo tijela zakopano u parkovima i na trgovima u selima oko Buče.
Rusija je fotografije i video snimke žrtava iz Buče nazvala lažnim, tvrdeći da se radi o izmišljotinama ukrajinskih snaga koje su ušle u grad nakon sedmica ruske okupacije.
Austrija izbacuje četvero ruskih diplomata
Austrija je objavila da izbacuje četvero ruskih diplomata jer se nisu pokašali u skladu sa nbjhovim diplomatskim statusom, rekla je glasnogovornica ministarstva.
Austrija se tako pridružila velikom broju evropskih zemalja koje su ove sedmice povukle iste poteze.
Zemlju će morati napustiti troje diplomata iz ruske ambasade, kao i jedno iz Salzburga.
Borrell: Uskoro dogovor EU-a o petom paketu sankcija Rusiji
Evropska unija mogla bi se danas ili sutra dogovoriti o petom paketu sankcija Rusiji, koji bi podrazumijevao zabranu uvoza uglja, najavio je šef evropske diplomatije Josep Borrell.
“Možda danas popodne, ili najkasnije sutra”, rekao je Borrell novinarima po dolasku na sastanak NATO-a, prenosi Reuters.
Gradonačelnik Mariupolja: Ubijeno više od 5.000 civila
Više od 5.000 civila, među kojima je 210 dece, stradalo je u Mariupolju od početka ruske invazije na Ukrajinu, tvrdi gradonačelnik tog lučkog grada Vadim Bojčenko.
Bojčenko je rekao da su ruske snage bombardovale bolnice, a da je u jednoj od njih 50 ljudi izgorjelo, prenosi Tanjug, pozivajući se na Guardian.
On je naveo i da je više od 90 posto gradske infrastrukture uništeno u bombardovanju ruskih snaga.
Američki Senat glasa o prekidu trgovinskih odnosa s Rusijom
Američki senat u četvrtak ća glasati o prekidu normalnih trgovinskih odnosa s Rusijom i zabrani uvoza ruske nafte. Oba ova zakona zaglavljena su u Senatu.
Lider većine u Senatu Chuck Schumer rekao je da bi volio da se glasanje obavilo ranije, ali da je „nakon sedmica razgovora sa drugom stranom, važno da se pronašao put prema naprijed“.
Prekid normalnih trgovinskih odnosa omogućit će američkom predsjedniku Joeu Bidenu da nametne iše tarife na određene ruske proizvode.
Ruski ambasador: Sankcije bankama su udar na obične Ruse
Američke sankcije usmjerene prema Sberbanci i Alfa-Baci su „direktan udarac običnim Rusima“, rekao je ruski ambasador u SAD-u Anatolij Antonov.
Sankcije je nazvao „konstantnim napadima“, te je rekao da SAD pokušava naštetiti reputaciji Rusije otežavajući joj otplatu duga.
Ruskoj nastavnici prijeti zatvor zbog lekcije o bombardiranju Mariupolja
Nastavnica u ruskom gradu Penzi suočava se sa novčanom kaznom u iznosu od tri do pet miliona rubalja (od 36.500 do 61.000 dolara) i zatvorom od pet do deset godina, jer je učenicima govorila o ruskom bombardovanju Mariupolja.
Radio Liberty tvrdi da je nastavnicu Irinu Gen saslušao agent ruske Savezne službe za bezbjednost nakon što je lekcije postavila online.
Optužena je za širenje „lažnih informacija“ o ruskoj vojsci.
„Insistirao je da prizna da sam širila lažne informacije sa svrhom. Ali ja sam sto posto sigurna da je sve to istina“, rekla je Gen.
UN glasa o izbacivanju Rusije iz Vijeća za ljudska prava
Generalna skupština Ujedinjenih nacija glasat će u četvrtak za izbacivanje Rusije iz Vijeća za ljudska prvaka.
Američka ambasadorica pri Ujerinjenim nacijama Linda Thomas-Greenfield pokrenula je proces izbacivanja Rusije iz Vijeća, koje broji 47 članica, u periodu u kojem svijet osuđuje zločine iz Buče, na čijim su ulicama pronađena tijela mnogobrojnih civila.
Za odluku o izbacivanu potrebne su dvije trećine glasova.
Više na linku.
‘Kyiv Independant’: Rusi zbacili gradonačelnika Enerhodara i postavili svog čovjeka
Kyiv Independent tvrdi da su ruske snage zbacile gradonačelnika Enerhodara u regii Zaporožje, Dmitrija Orlova, i na negovo mjesto postavile produženu ruku ruskog režima.
U Enerhodaru je nuklearna elektrana Zaporožje, a ruske snage okupirale su njegov dio.
Al Jazeera nije mogla potvrditi ove navode.
Zelenski Rusima: Vrijeme da odlučite jeste li za rat ili za mir
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski direktno se obratio ruskim građanima, riječima da je sada vrijeme da odluče da li su za rat ili za mir.
„Svako u Rusiji ko ne bude zahtijevao da se završi ovaj sramotni rat i da se ruske trupe povuku iz Ukrajine, nema budućnost“, rekao je.
„Bolje da sada zahtijevaju mir, da izgube nešto, da se nekako suprotstave ruskoj represivnoj mašini, nego da se do kraja svojih života poistovjećuju sa nacistima“.
Američki zvaničnik: Rusi završili povlačenje oko Kijeva
SAD tvrdi da je Rusija završila povlačenje sa područja oko Kijeva i da se njene snage oporavljaju i snabdijevaju pred ponovno raspoređivanje u Ukrajini, rekao je visoki američki zvaničnik.
„Procjenjujemo da su svi Rusi otišli“, rekao je pod uslovom anonimnosti, uz napomenu da je povlačenje završeno u protekla 24 sata.
No, zvaničnik je upozorio da Kijev ostaje pod prijetnjom, čak i nakon što su ruske trupe napustile regiju.
„Prijetnja kopnene invazije (na Kijev) u ovom trenutku je nestala…, ali nije jasno koji su njihovi dugoročni ciljevi“, dodao je.
