Kako će se kriza u kojoj su američki tehnološki divovi odraziti na Balkan
Provjerili smo kako će globalna ekonomska situacija i otpuštanja u američkim tehnološkim divovima utjecati na IT tržište u regiji.
Nakon dvije pandemijske godine u kojima su tehnološke kompanije vodile bitke za zaposlenike, kraj prošle godine obilježile su vijesti o masovnim ukidanjima radnih mjesta u američkim tehnološkim divovima.
Krenulo je s Twitterom koji je, nakon što je Elon Musk došao na čelo kompanije, preko noći otpustio 50 posto uposlenika širom svijeta, a potom su i drugi američki tehnološki divovi počeli primjenjivati istu praksu, pa je tako Amazon otpustio više od 18.000 uposlenika, Google 12.000, Meta 11.000, Microsoft 10.000…
Pojašnjavajući svoje poteze, sve ove kompanije uglavnom navode iste razloge – ekonomsko usporavanje, visoka stopa inflacije, smanjenje potražnje za proizvodima i uslugama te strah od veće recesije.
A s obzirom na to da ovih ekonomskih dešavanja nije pošteđeno ni područje Zapadnog Balkana, čiji je IT sektor većinom baziran na outsourceingu što ga čini ovisnim o ekonomiji i poslovanju klijenata, provjerili smo kako će globalna ekonomska situacija i otpuštanja u američkim tehnološkim divovima utjecati na IT tržište u regiji.
IT kompanije u regiji na oprezu
Nenad Sićević iz beogradske employer branding agencije “Storyline” smatra da se posljedice krize neće na taj način odraziti na region Zapadnog Balkana.
“Navedene su kompanije koje imaju po desetine hiljada i stotine hiljada zaposlenih po celom svetu. Samim tim ublažavanje posledica kriza je, nažalost, smanjivanje broja zaposlenih usled visokih troškova”, pojašnjava Sićević.
“Međutim, naše kompanije ipak posmatraju big tech i jesu vrlo oprezne. Iako mislim da neće biti velikih otpuštanja većina je za sada u stanju hiring freeze, dok ne vide na koji način će uspeti da stabilizuju svoje poslovanje. Bez obzira na to, kvalitet radne snage u IT sektoru u našem regionu je na visokom nivou, a još uvek je konkurentna sa cenom, što će biti značajan faktor pri uticaju krize”, dodaje.
Slično mišljenje ima i Milan Horvat, direktor kompanije FIMA Plus iz Varaždina, koji smatra da aktuelna dešavanja na globalnom nivou neće značajno utjecati na domaći IT sektor koji outsourcea svoje usluge. Podsjeća da je američki IT sektor inače visokomobilan te da su otpušteni uposlenici big tech kompanija uglavnom našli novi posao.
“To potvrđuje i posljednji podatak da je američka nezaposlenost na povijesno niskim granama. Jednostavno, američki ekonomski sustav apsorbira sve te stvari i manje-više svi koji su dobili otkaze su se zaposlili”, kaže Horvat.
‘Biznis neće stati’
“Osim toga, sam IT sektor nije baš puno izgubio jer su, na primjer, kompanije posljednjih četiri do pet godina jako puno zapošljavale da bi sada jedan mali dio otpustile. Dakle, ono što su otpustili je samo 3-4 posto ukupne radne snage. To nisu neke velike brojke za Ameriku, ali nama su spektakularne, jer mi na njih nismo naučili. Zbog toga mislim da, u osnovi, na našem tržištu se neće ništa bitno dogoditi iz tog, ali i iz razloga što su usluge i rad naših ljudi njima bitno jeftiniji”, pojašnjava Horvat.
Sićević ističe da, ako pogledamo različite strukture kompanija, bez obzira na to da li su outsource ili imaju svoje proizvode, svi imaju prednosti i nedostatke u suočavanju sa ovom krizom.
“Bez obzira na to da li će biti neophodna otpuštanja, ipak će se kriza odraziti na tržište rada jer će se smanjiti ulaganje u ljude pod utiskom da će to ublažiti posledice”, smatra Sićević.
Mišljenja je da domaći IT sektor treba da se fokusira na kompanije sa kojima radi, prije nego da posmatra šta rade američki tehnološki divovi.
“Smanjivanje troškova velikih kompanija koje koriste IT usluge će se ogledati delom i u tome da pronađu kvalitetne partnere sa konkurentnom cenom, jer biznis neće stati”, pojašnjava.
Startupi u najvećem riziku
Dodaje da će se tržišni uslovi i globalna privreda u nekom trenutku regulisati, ističući da upravo ovakve okolnosti mogu otvoriti nove prilike jer je, kako kaže, prilagođavanje ključno u trenucima velikih promjena.
“Takođe, uticaj i prilike zavise od industrije u kojoj kompanija radi tj. kakve ‘probleme’ njihovi proizvodi i usluge rešavaju. Da se izrazim slikovito: ukoliko rešavaju neki manje značajan problem onda je opasnost po tu kompaniju sigurno veća”, dodaje Sićević.
Senad Šantić iz bosanskohercegovačke kompanije ZenDev smatra da, uprkos očiglednom usporavanju rasta domaćih kompanija, ipak ima dovoljno potražnje da održe stabilno poslovanje. U najvećem riziku su, kaže, startupi.
“Mnogo je teže dobiti investiciju nego prije godinu dana, što znači da startupi neće doći do investicija kojima bi mogli kupiti naše usluge. Firme koje rade za velike enterprise klijente, koji imaju stabilno poslovanje i ušteđevine, generalno bi trebale bolje proći”, pojašnjava.
“Jedna od posljedica masovnog otpuštanja u big tech kompanijama je da će strana tržišta sada imati lokalno dostupne talentovane ljude, što znači da će se mnoge firme odlučiti da zapošljavaju lokalno umjesto da traže outsourceing/nearshoring alternative. Može se očekivati da će dobar dio tih ljudi odlučiti da pokrene svoje firme, slično kao u krizi 2008. godine”, zaključuje Šantić.
U BiH veći problem zadržavanje kadra
Da će se IT sektor u regionu u svom poslovanju suočiti sa određenim teškoćama vezanim za globalne poremećaje smatra i Damir Maglajlić, izvršni direktor Bit Alijanse. No, to neće biti dugotrajno, smatra, jer je, kada je konkretno o Bosni i Hercegovini riječ, veći problem neprovođenje reformi neophodnih za zadržavanje kadra i dalji rast IT sektora u ovoj zemlji.
“Dešavanja na tržištu SAD-a i Evrope će sigurno imati negativne posljedice za domaće IT kompanije, ali ne očekujemo da će taj utjecaj biti dugotrajan, te vjerujemo kako će kompanije uspješno odgovoriti tom izazovu. Ono što nas više brine jeste neprovođenje potrebnih reformi u Bosni i Hercegovini koje prijeti da mnogo više i teže uspore rast IT sektora i stvore probleme mnogo veće od posljedica globalnih kretanja”, ističe Maglajlić.
Napominje da je jedan od najvećih problema koje bosanskohercegovačke IT firme imaju pronalaženje, a naročito zadržavanje kvalifikovanog kadra.
“Uvjereni smo da je ključ osiguravanja održivog rasta IT industrije u zadržavanju mladih, visokovalificiranih kadrova i sprječavanju njihovog odlaska iz Bosne i Hercegovine. Tu je potrebna konkretna i jasna podrška vlasti”, ističe.
“Smatramo da bez usvajanja adekvatnih mjera od strane vlasti, kompanije neće još dugo biti u stanju samostalno osiguravati dovoljno sredstava za održavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta što bi dovelo do stagnacije razvoja, a vjerovatno i pada ekonomske aktivnosti u IT sektoru. To je nešto što treba izbjeći po svaku cijenu, ako želimo osigurati ubrzan razvoj ukupne ekonomije u Bosni i Hercegovini”, zaključuje Maglajlić.