Kakva je budućnost Superlige nakon odluke Evropskog suda?

Hoće li nogometna Superliga prevladati vlastite izazove i uspješno se pokrenuti nakon sudske presude koja dovodi u pitanje ovlasti UEFA-e?

Španski velikani Real Madrid i Barcelona su najveći zagovornici pokretanja Superlige (EPA)

FIFA i UEFA su 2021. godine uspjele zaustaviti realizaciju projekta nogometne Superlige koju je planiralo pokrenuti 12 velikih evropskih klubova, ali sada se mnogi pitaju imaju li evropska i svjetska nogometna organizacija razlog za slavlje.

Brojni stručnjaci ističu kako bi UEFA mogla “izgubiti puno moći” nakon nedavne sudske presude o zabrani pokretanja Superlige.

Evropski sud pravde (ECJ) presudio je nedavno da su UEFA i FIFA prekršili zakone Evropske unije spriječivši osnivanje Superlige 2021. Sud je naveo da su UEFA i FIFA zloupotrijebile svoju dominantnu poziciju zabranom klubovima da učestvuju u toj “zatvorenoj” ligi.

Nakon najave o pokretanju Superlige 2021. godine uslijedili su protesti navijača, te široka osuda i oštro upozorenje UEFA-e da će klubovima i igračima koji bi učestvovali u toj ligi biti zabranjeno učešće na velikim takmičenjima, poput Svjetskog prvenstva.

Unutar 48 sati, devet od 12 klubova, uključujući šest iz engleske Premier lige, odstupilo je i projekt je propao. Promoteri lige, A22 Sports Management, pokrenuli su pravni spor preko španskih sudova, koji su uputili pitanje zakonitosti odluke Evropskom sudu pravde sa sjedištem u Luksemburgu.

Presuda o UEFA-inoj ‘zloupotrebi ovlasti’

Sportski menadžeri i ekonomski stručnjaci vjeruju da “vrlo čvrsto prosuđivanje” suda dokazuje da se UEFA-in dugogodišnji monopol nad vođenjem utakmica na kontinentu može dovesti u pitanje, ali sudbina samog projekta ostaje neizvjesna.

“To je presuda o zloupotrebi ovlasti UEFA-e”, rekao je za Al Jazeeru J.D. Tena, viši predavač sportskog menadžmenta na Univerzitetu u Liverpoolu. “Teško je prognozirati šta će se dogoditi u budućnosti, ali nije teško shvatiti da će UEFA izgubiti puno moći u smislu organiziranja i preuzimanja upravljanja takmičenjem”.

UEFA, koja organizira evropska takmičenja gotovo 70 godina, smatra Superligu prijetnjom svojoj vodećoj Ligi prvaka i pokrenula je veliku reformu tog takmičenja.

Od 2024. do 2025. nadalje, Liga prvaka će uključivati 36 klubova umjesto 32. Klubovi će igrati u jednom ligaškom takmičenju, zamjenjujući trenutnu grupnu fazu i garantirajući najmanje osam utakmica za svaku ekipu.

UEFA je saopćila da presuda ECJ-a ne znači odobravanje ili potvrdu Superlige, nego se bavila “već postojećim nedostatkom” u UEFA-inom okviru, za koji je rekla da je naknadno ispravljen u junu 2022.

“UEFA ostaje odlučna u svojoj predanosti održavanju evropske nogometne piramide, osiguravajući da ona nastavi služiti širim interesima društva”, stoji u saopćenju UEFA-e.

Narušen ugled

Dok su organizatori Superlige bili uzbuđeni zbog neočekivane odgode koja je stigla iz suda, glavne lige i klubovi podržali su status quo.

Manchester United bio je jedan od prvih koji je rekao da ostaje predan igranju u takmičenjima koja vodi UEFA, baš kao i prvak Bundeslige Bayern München.

Francuska Ligue de Football Professionnel (LFP) izjavila je da “nedvosmisleno podržava” takmičenja koja organizira UEFA, dok je Udruženje evropskih klubova, koje predstavlja gotovo 500 klubova diljem kontinenta, reklo da je nogometni svijet “odstupio od Superlige prije nekoliko godina”.

Real Madrid i Barcelona iz španske La Lige jedini su klubovi koji su pokazali snažnu podršku predloženom projektu, za koju analitičari kažu da je pretrpjela znatnu “reputacijsku štetu” 2021. godine.

“Da bi Superliga ili bilo koja druga liga koja bi se odvojila od UEFA-e opstala, za to treba postojati pravni i finansijski argument. I mislim da finansijski slučaj počinje izgledati pomalo nesigurno”, rekla je za Al Jazeeru Christina Philippou, koja predaje računovodstvo, ekonomiju i finansije na Univerzitetu u Portsmouthu.

Philippou vjeruje da je, uprkos interesu nekoliko velikih klubova, imidž lige pretrpio udarac.

“Potencijalni partneri će trebati velika uvjeravanja i dobro će izvagati svoj rizik”, rekla je.

Stručnjak za sportski menadžment Tena smatra da je prijedlog Superlige “jako zanimljiv”, ali teško je predvidjeti koji bi klubovi bili zainteresirani za ulazak u nju.

“Ovo je kao igra pokera. Ne znaš koji je pravi osjećaj u vezi s tim”, rekao je Tena. “Mnogi od ovih klubova koji su sada protiv Superlige bili su uključeni u početni proces, a iznenada su se povukli kada im je zaprijetila UEFA. Tako da ne znamo hoće li u slobodnom okruženju slobodno izabrati ulazak u Superligu.”

Novi format

Nakon presude ECJ-a, A22 je najavio ponovno pokretanje Superlige, uvođenjem novog sistema takmičenja koji bi podrazumijevao ulazak i ispadanje iz lige, što je nedostajalo u početnom prijedlogu. Također je pokušao pridobiti navijače obećavajući besplatne utakmice.

Tena, ipak, smatra da bi Superliga mogla privući navijače i sponzore jer bi format od prvog dana uključivao utakmice velikih klubova.

“Ljudi se boje novih stvari. Kad je nastao Evropski kup, a sada Liga prvaka, ljudi su se bojali da će to uništiti domaće lige. Ali na kraju je to postala sjajna ideja”, rekao je.

“Euroliga u košarci, koja je poluzatvorena, dobar je eksperiment i ljudi uživaju u njoj. Ljudi također uživaju u mnogim američkim ligama koje imaju zatvorene formate. Samo je pitanje vremena kada će ljudi shvatiti da Superliga nije tako loša kao što misle”.

ECJ je rekao da njegova presuda ne znači nužno da projekat Superlige mora biti odobren i prepustio je španskim sudovima da odluče.

Dobije li zeleno svjetlo suda, Philippou očekuje da će se novoformirana Superliga liga suočiti s finansijskim izazovima, posebno u komercijalnim i televizijskim pravima.

“Prava emitiranja imaju tendenciju da se izgrade”, rekla je. “U novoj ligi, organizatori će imati problema u pokušaju da dobiju ugovore o emitiranju.

Također, etablirani emiteri neće htjeti razvodniti proizvod koji već imaju. Dakle, ako imaju prava na Ligu prvaka, neće to nužno htjeti razvodniti licitiranjem za druge lige. Ako pogledate sva prava emitiranja, osim za Premier ligu, ona idu u nekom pravolinijskom smjeru, što nije dobro za nove učesnike.”

Otpor navijača kao najveća prepreka

Philippou je dodala da bi Superliga mogla imati više prostora u forsiranju ženskog takmičenja, ali i tu postoje izazovi.

“Manje je ukorijenjenog tržišta i dugoročne tradicije ljudi koji gledaju određeno takmičenje u ženskom nogometu”, rekla je. “Ali tu se situacija komplicira jer je u Evropi mnogo ženskih timova povezano s muškim timovima.

Ženska ekipa bi mogla imati više koristi od ulaska u Superligu, ali budući da muška ekipa ne želi biti povezana s njom, ženske ekipe neće moći igrati u njoj.”

Dok Superligu čekaju brojni izazovi, otpor navijača opet bi joj mogao biti najveća prepreka.

Football Supporters Europe (FSE) čvrsto se protivi Superligi od 2021. i poziva na veću zaštitu igre, dok kampanja Fair Game sa sjedištem u Velikoj Britaniji vjeruje da Superliga nije u širem interesu sporta.

“Možete imati sve zakonske ugovore koje želite, ali ako navijači to ne prihvate, to neće funkcionirati”, rekao je Mark Middling, koji je također dio Fair Gamea.

“Mislim da je previše štete prouzročeno u početnom pokretanju i da je sve oko evropske Superlige toliko zatrovano da to navijači neće prihvatiti”.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada