AJB DOC: Majdanpek, simbol sistematičnog uništenja životne sredine

Po zanimanju antopologinje, Alesandra Tatić i Eluned Zoe Aiano uvijek su se zanimale za kulture etničkih manjina i njihovih rituala. Želja za upoznavanjem društvene realnosti koju krije vlaški magijski svijet, naširoko poznat balkanskoj regiji, odvela ih je u Majdanpek, grad s dvojnim identitetom podijeljenim između magije i industrije.

Tu upoznaju Dragana Markovića, dugogodišnjeg rudara koji pripada posljednjoj generaciji lovaca na zmajeve u svojoj porodici, i njegovu sestru Desu, udovicu sindikalnog vođe koja pokušava sačuvati njegovu zaostavštinu tako što se bori za prava rudarskih porodica. Upravo će oni postati glavni protagonisti dokumentarnog filma Flotacija koji donosi priču o životu u ovom gradu na istoku Srbije.

Povodom regionalne premijere filma Flotacija, koja će biti upriličena u sklopu 6. AJB DOC Film Festivala, Tatić i Aiano govorile su za Al Jazeeru o procesu nastanka i radu na ovom fimu.

• Možete li nam za početak reći nešto više o radu na ovom filmu?

Zoe: Što smo više vremena tamo provodile, bilo nam je jasnije koliko su svi ti elementi međusobno povezani i koliko je njihov odnos komplikovan. I magija i industrija ovise o bogatim prirodnim resursima u tom području, i dok je rudnik prijetnja lokalnoj kulturi, u stvarnosti ljudi ne mogu živjeti ukoliko ne rade u njemu. To ih i ubija i održava u životu, a usred svega toga ljudi samo pokušavaju živjeti svoje živote. Bilo nam je jasno da je to slikovita slika pritiska koji kapatilaizam stvara ljudima i htjeli smo kroz tu sliku ispričati priču o ovom neobičnom mjestu i izvanrednim ljudima.

• Kroz film upoznajemo stanovnike Majdanpeka čiji je identitet obilježen magijom, odnosno okultizmom i industrijom. Kako ste pronašli zmajolovca Dragana? I kako komentirate tu mitološku zaostavštinu koja nastavlja da živi kroz generacije stanovnika ovog grada?

Alesandra: Dragana smo upoznale preko bivšeg studenta profesorke etnologije sa beogradskog Univerziteta. Plan je bio da radimo isključivo sa ženama, međutim veza koju smo ostvarile sa porodicama Marković i Buzejić odredila je putanju filma.

Zoe: Vlaška kultura i jezik, koji uključuju i magiju, ubrzano nestaju svakom novom generacijom. Nijedan od Draganovih sinova ne želi nastaviti porodičnu tradiciju lova na zmajeve, tako da bi on mogao biti posljednji u tom nizu. Uprkos tome, i dalje postoje mnoga vjerovanja i običaji koji istočnoj Srbiji daju identitet.

• Majdanpek je jedno od najzagađenijih mjesta u Srbiji. Zbog uništavanja životne sredine i zagađenja prikazujete kako zmajevi napuštaju regiju, dok u isto vrijeme sve više stanovnika ima zdravstvenih problema. Kažu da taj problem datira još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kako to da za više od pet decenija nije riješen?

Alesandra: Sistematično uništenje životne sredine širi se na mnoge regije u Srbiji. Međutim, u Majdanpeku je ljudima život direktno ugrožen ekstraktivističkim kapitalizom, odnosno činjenicom da je vlada Ane Brnabić i Aleksandra Vučića poklonila rudnik javnog preduzeća RTB Bor stranoj firmi Zji Jin.

Brzina i efikasnost kojom pomenuta firma radi 24 sata dnevno implicira da će za oko deset godina poslednji gram rude iz Majdanpeka i Bora biti iscrpljen, a za njima ostavljena pustoš.

Zoe: Nažalost, kao što je to često slučaj sa ruralnim područjima koja su udaljena od glavnog grada, istočna Srbija doživljava se kao marginalna i politički nevažna. To je rezultiralo dugoročnim nedostatkom ulaganja, ne samo u zaštitu od zagađenja, već i nedostatkom zdravstvene infrastrukture i drugih osnovnih društvenih sadržaaja. Vlada zna da, kada je riječ o radu u rudniku, lokalno stanovništvo u osnovu nema izbora i upravo to koristi kao prednost u svim pregovorima.

• No, uprkos zagađenju i svprisutnosti kancerogene prašine iz rudnika, stanovnici Majdanpeka ne žele napustiti ovaj grad. Pored ostanka, zanimljiva je i njihova nada da će se oni koji su otišli vratiti jer, kako ističu, ‘Majdanpek leži na zlatu’. Kako komentarišete to? Jeste li tokom snimanja filma uspjeli dokučiti šta je razlog toga što tu odlučuju ostati, iako su svjesni eventualnih posljedica po zdravlje?

Zoe: Ovo pitanje pogađa srž filma. Ti ljudi pokušavaju sačuvati postojeći odnos s okolinom u vremenu kada velike sile svijet oko njih okreću naglavačke. Bilo nam je jasno da su osjećaj za kulturu i osjećaj za dom međusobno povezani i da se naši protagonisti bore zadržati oboje.

Alesandra: Iz antropološko-psihološke perspektive ljudi nerado emigriraju. Precizije, izrazito su retki oni koji odlaze iz puke avanture, već se uglavnom iz nekog razloga mora otići. Linija koja deli naš život od te odluke veoma je individualno pitanje. U slučaju Majdanpeka čini mi se da je rudnik ponovo u centru zbivanja. Prilika za ‘pristojnom’ platom baca senku na činjenicu da se istom izdržava i po četiri generacije porodica, na prekarne ugovore, nepostojanje beneficiranog radnog staža, sistema zdravstvene zaštite, pa i činjenice da muškarci uglavnom umiru oko pedesete godine života.

• Umjesto rješenja, nazire se pogoršanje situacije, uglavnom zbog iskopavanja koje vrši kineska kompanija. Tu do izražaja dolazi i problem s vlasništvom nad stanovima u kojima već 30 godina žive rudarske porodice, a koje je svojevremeno izgradio Rudnik bakra u Majdanpeku. Desa, jedna od glavnih aktera ovog filma, pokušava sačuvati zaostavštinu pokojnog supruga i bori se za prava rudarskih porodica. Šta se desilo s tom borbom u međuvremenu? 

Alesandra: Na našu veliku žalost, informacije kojima raspolažemo ukazuju na to da je cena otkupa stanova tri puta veća po kvadratnom metru nego trenutna cena na tržištu. Odnosno, kada bi osoba otkupila stan koji vredi 10.000 evra, morala bi za njega da plati 30.000 evra kompaniji Zji Jin. Ukratko, radi se o borbi sa vetrenjačama, uz političku volju da se lokalnom stanovništvu odmogne, a ne pomogne. Dubravku Ugrešić je to koncizno objasnila: “svaka država ima mafiju, reći će blagonakloni. Da, ali u Srbiji (isto se odnosi na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i neke druge tranzicijske zemlje) mafija ima državu”.

Zoe: Nema sumnje da će mnoge bitke koje vode individualci, poput Dese, biti izgubljene kada se suprotstave tako velikim snagama. Ipak, kolektivno, postoji nada da je promjena moguća ukoliko dovoljno ljudi udruži snage, iako će to, naravno, biti veoma teško.

• Šta se u međuvremeno dogodilo sa tom ‘zlatnom groznicom’? Je li zaista riječ o ‘zlatnoj groznici’ ili ogoljenoj rasprodaji prirodnih resursa? Ko u konačnici od toga profitira?

Zoe: Široko je zastupljena ideja da je Majdanpek neka vrsta El Dorada, pa ljudi i dalje maštaju o tom zlatu. Zaista, lov na blago je veoma popularna aktivnost. Iako ima istine u tome, u stvarnosti je pojedincu veoma tešku ostvariti realnu zaradu.

Alesandra: Od zlata i bakra posredno profitiraju ljudi koji su doveli do ugovora o prodaji rudnika bakra Majdanpek i Bor po najnepovoljnijim mogućim uslovima za državljanke i državljane Srbije. Uslovi tog ugovora i dalje su tajni, obzirom na potpunu netransparentnost procesa privatizacije.

• Koliko je trajao proces nastanka filma? I koliko vam je u tom procesu značila podrška koju ste prošle godine dobili na Industry days @ AJB DOC?

Zoe: Bio je to veoma dug proces koji je uključivao više faza i koji je trajao oko osam godina. S obzirom na naše porijeklo, dugoročna predanost i kontakt s porodicama najviše su utjecale na konačni ishod filma.

Predstavljanje projekta na industrijskom dijelu AJB DOC-a došlo je na samom kraju rada na filmu i pomoglo nam je da ga bolje predstavimo osobama iz međunarodne industrije i učvrstimo naš odnos s Al Jazeerom.

• Kakav je dalji festivalski život filma ‘Flotacija’? Šta slijedi nakon prikazivanja na AJB DOC-u?

Zoe: Nadamo se da ćemo imati još festivalskih projekcija, a uz to smo uključene u niz utjecajnih događaja širom Balkana, a i šire, u pokušaju da povežemo zajednice koje se suočavaju sa sličnim problemima.

Alesandra: Srećne smo što je nastala mogućnost montiranja televizijske verzije filma, odnosno 52 minuta umesto bioskopskih 77. Taj format pomoći će da se tema demokratizuje, te da priče Majdanpeka i njegovih ljudi dopru do ljudi koji nisu nužno stereotipna festivalska publika.

Film Flotacija bit će prikazan u Takmičarskom programu AJB DOC festivala u nedjelju, 10. septembra (od 16:30) u Cineplexxu.