Pašovićeva ‘Marlene Dietrich’: Umjetnica koja brani ljudska prava i slobodu

Siguran sam da bi se Marlene Dietrich danas pobunila protiv rata, kaže Pašović, čija je predstava o ovoj angažovanoj filmskoj divi premijerno izvedena na Mittelfestu.

Život Marlene Dietrich bio je sav u umjetnosti i otporu, kaže Pašović (Luca A. d'Agostino / Phocus Agency / Ustupljeno Al Jazeeri)

Marlene Dietrich – pet tačaka optužnice naziv je dramske predstave Harisa Pašovića posvećene velikoj filmskoj zvijezdi koja je ‘30-ih godina prošlog stoljeća odbila podržati nacističku propagandu i Adolfa Hitlera.

“Njen život je bio sav u umjetnosti i otporu”, ističe Pašović, pojašnjavajući razloge zbog kojih je ova umjetnica, koja je na brojne načine obilježila 20. stoljeće, njegova “dugogodišnja fascinacija”.

Predstava o imaginarnom suđenju Marleni Dietrich premijerno je izvedena u glavnom programu ovogodišnjeg izdanja Mittelfesta, Međunarodnog umjetničkog festivala u Italiji na čijem je čelu Pašović bio od 2018. do 2020. godine.

“Sadašnji direktor Gicaomo Pedini i ja smo bili u razgovorima o mom novom projektu još od njegove prve godine u Cividale del Friuli. Odlučili smo se, zajedno sa Narodnim pozorištem u Sarajevu, za projekt o Marlene Dietrich za ovu godinu. Priključilo se i Bosansko narodno pozorište u Zenici kao koproducent”, kaže Pašović.

“Bilo je izvanredno doći sada na Mittelfest kao umjetnik. Publika i kritika su divno primili predstavu”, kaže Pašović u razgovoru za Al Jazeeru, dijeleći utiske sa premijere.

Pašović kaže da je Marlene Dietrich njegova ‘dugogodišnja fascinacija’ (Luca A. d'Agostino / Phocus Agency / Ustupljeno Al Jazeeri)

Naslovna uloga povjerena je Mirjani Karanović, dok ostatak podjele čine Mona Muratović, Elmir Krivalić i Enes Salković. Scenografiju potpisuju Lada Maglajlić i Vedad Orahovac, dizajn kostima Irma Saje i Vanja Ciraj, kompozitori su Dino Šukalo i studio Modra rijeka. Direktor fotografije je Alen Alilović, za dizajn svjetla zadužen je Branislav Milinković, video art Dino Hujić, a video produkciju potpisuje Source production.

  • Šta je to što Vas je inspirisalo i ponukalo da napišete dramu o Marleni Dietrich i imaginarnom suđenju ovoj filmskoj divi? Za šta joj se sve sudi?

– Marlene Dietrich je moja dugogodišnja fascinacija. Bila je jedna od najvećih filmskih zvijezda 20. vijeka, zajedno sa Gretom Garbo, Marilyn Monroe i Elisabeth Taylor. Ali ono što je Marlene Dietrich učinilo izuzetnom među njima je to što je ona postala mit.

Osim fizičke ljepote i glumačkih vještina, imala je neku magiju koja je bila neobjašnjiva. Bila je i ikona stila; čisti glamur; modni idol. Bila je erotična i dio njenog mita je bio da su je štampa i glasine romantično povezivali sa brojnim ljudima iz šoubiznisa. Neke od tih glasina su bile istinite, neke lažne i sve je to stvaralo auru mističnosti oko nje. Ono što je Marlene Dietrich činilo posebnom je takođe njen jasan i etički stav i hrabrost.

U mojoj drami ona je na jednoj vrsti Suda istorije i sudi joj se zbog njenih političkih i etičkih stavova, ali i zbog njenog nekonvencionalnog privatnog života. Posebno je bitno tužiocima što je ona žena koja nije ispunjavala tradicionalna očekivanja.

Važan dio predstave je Marlenino odbacivanje nacizma, kaže Pašović (Luca A. d'Agostino / Phocus Agency / Ustupljeno Al Jazee
  • Kroz priču o Njemici koja je odbila Hitlera i pridružila se američkoj vojsci aktuelizirate priču o odgovornosti umjetnika u vanrednim, teškim vremenima. Koliko priča o Marleni korespondira s današnjicom i koliko je ona zapravo univerzalna, vanvremenska?

– Da, važan dio predstave je Marlenino odbacivanje nacizma. Napustila je Njemačku i odbila Hitlerovu ponudu da uz fanfare dođe u Treći Rajh i postane kraljica nacističke filmske industrije. Umjesto toga, pridružila se američkoj vojsci kao zabavljačica i ušla u Berlin sa američkim trupama 1945. Neki Nijemci joj to nikada nisu oprostili. Kada je 1960. došla u Berlin da otpjeva koncert, ispred koncertne dvorane Titania Palast su bili protesti i neko je bacio bombu u salu. Niko nije stradao ili bio povrijeđen, ali ovaj incident je pokazao koliko je bilo snažno protivljenje Marleni u Njemačkoj još dugo nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Ipak, Marlene Dietrich i danas stoji kao primjer umjetnice koja brani ljudska prava i slobodu govora. Dok su mnogi njemački umjetnici i intelektualci morali napustiti Njemačku kada je Hitler došao na vlast, drugi umjetnici su radili u Trećem Rajhu i često su pokazivali svoju lojalnost nacizmu tokom Hitlerove diktature. Marlene Dietrich je bila najjači njemački glas protiv Hitlera.

  • U vremenu u kojem širom svjeta bjesne sukobi i ratovi, a umjetnicima koji se suprotstavljaju vladajućim narativima u svojim zemljama crtaju mete na čelu, priča o Marleni Dietrich čini se aktuelnijom no ikad.

– U pravu ste. Ima još mnogo zemalja gdje umjetnici ne mogu slobodno da govore. Kod nas mogu, ali njihov glas često izaziva jake rekacije koje su ponekad okrenute protiv samih umjetnika.

  • Stavljajući Marlenu Dietrich u savremeni kontekst, protiv čega bi se pobunila danas?

– Teško je to reći, ali siguran sam da bi bila protiv rata.

Haris Pašović i Mirjana Karanović (Ustupljeno Al Jazeeri)
  • Pored režije, potpisujete i scenarij pozorišne drame o Marleni Dietrich. Koliko je izazovno bilo naći se istovremeno u ove dvije uloge?

– Volim da pišem dramske tekstove. Pisanje i režija su dvije potpuno odvojene umjetnosti i ja kad pišem, ne mislim na režiju, a kad režiram, ne mislim da sam ja pisao taj komad. To je jako zanimljiva dinamika.

Ponekad na probama kažem: “Vidi, kako je ovo loše napisano” i izbacim neki dio. Drugi put se oduševim kako je nešto dobro rečeno u drami. Glumci se nekad zabavljaju tom mojom dvostrukom ulogom.

  • Ulogu Marlene povjerili ste Mirjani Karanović s kojom godinama vrlo uspješno sarađujete. Kako je došlo do ove saradnje i jeste li nju imali na umu dok ste pisali ovu ulogu?

– Mirjana Karanović najveća je filmska i pozorišna zvijezda na Balkanu. Evropska filmska akademija ju je nominirala za najbolju evropsku glumicu. Samo diva može razumjeti i protumačiti drugu divu. Zanimljivo je i da Mirjana Karanović glumi Hitlera u mojoj predstavi Mefisto po čuvenom romanu Klausa Manna (Srpsko narodno pozorište Novi Sad; Evropska prestonica kulture Novi Sad). Mirjana Karanović je bila i istaknuti glas protiv Slobodana Miloševića za vrijeme njegove diktature. Poznata je kao zaštitnica ljudskih prava.

Radio sam sa Mirjanom nekoliko puta u pozorištu prije izbijanja rata u Jugoslaviji, a saradnju smo nastavili i nakon rata. Umjetnost nas sve čini plemenitijima. U Evropi potresanoj ratom i klimatskim promjenama umjetnost je način da sačuvamo sebe kao ljude koji imaju empatiju.

  • Kakav je dalji život predstave Marlene Dietrich – pet tačaka optužnice?

– U Narodnom pozorištu ćemo imati sarajevsku premijeru 6. septembra, a nakon toga i zeničku premijeru u Bosanskom narodnom pozorištu. Postoji dosta interesa da Marlene Dietrich – Pet tačaka optiužnice igra u regionu i drugim evropskim zemljama.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada