Magični svijet digitalnog stripa ‘Bissania’: Prožimanje evropske i orijentalne mitologije

Iskustva, vještine i znanja Nermin Fazlagić je utkao u svoj životni projekt ‘Bissania’, četverojezični digitalni strip inspirisan srednjovjekovnom bosanskog mitologijom i osmanskim naslijeđem.

Fazlagićev strip je, nakon sarajevske premijere, dostupan kroz Android i iOS aplikacije, a do sad je objavio četiri poglavlja (Ustupljeno Al Jazeeri)

Bosanskohercegovačka dijaspora pored milijarda deviza koje šalje godinama u domovinu daje ogroman intelektualni doprinos kroz kulturu, odnosno kreativnu industriju. Upravo je dijaspora prozor u svijet svake države, a pogotovo onih koje su u tranziciji i razvoju.

U tom kontekstu možemo posmatrati i projekt Nermina Fazlagića, koji je rođen 1988. godine u Sarajevu, a agresija na Bosnu i Hercegovinu i opsada glavnog grada je njegovo odrastanje nasilno premjestila u Veronu gdje živi već 30 godina. Kroz studiranje i putovanja naučio je, pored italijanskog, još osam jezika. Ta iskustva, vještine i znanja je utkao u svoj životni projekt Bissania, četverojezični digitalni strip inspirisan srednjovjekovnom bosanskog mitologijom i osmanskim naslijeđem.

Nermin Fazlagić rođen je u Sarajevu, ali je znanje i vještine stekao u Italiji (Ustupljeno Al Jazeeri)

U razgovoru, Fazlagić objašnjava kakav su utjecaj na njega ostavili njegova domovina u kojoj je rođen i Italija u kojoj je odrastao te pojašnjava kako savremena kreativna industrija crpi inspiraciju iz nacionalnih historija.

Rođen u Sarajevu, odrastao u Veroni

„Odrastanje u Veroni i općenito u Italiji je zasigurno imalo veliki utjecaj na mene i na moju odluku da krenem putem kreiranja digitalnog stripa. Jednostavno sve u Italiji odiše njenom historijom i umjetnošću i, za razliku od mnogih drugih država u svijetu, u Italiji se visoko cijeni sve ono što ima ‘dušu’, bila to muzika ili arhitektura, muzej ili jednostavno način na koji se sprema pasta u kući. Italija kao društvo od njenog nastanka u drugoj polovini XIX stoljeća je generalno uvijek kaskala za ostalim razvijenijim silama u pogledu novih tehnologija i industrijalizacije. Međutim, i na Istoku i na Zapadu, uvijek je bila i ostala ono što drugi nisu, a to je centar profinjene muzike, umjetnosti, kulinarstva i arhitekture“, kaže Fazlagić.

Pored prirodnog talenta za društvene nauke i umjetnost, odrastanje u Veroni je imalo presudan utjecaj na njegovo interesovanje je strip.

„Rastući u takvom okruženju, bilo je prirodno za mene da zavolim i da imam visoko mišljenje o vrijednosti umjetnosti i historije, što su dvije teme koje su me uvijek fascinirale i o kojima u slobodnom vremenu rado čitam. I tako u Italiji, ali i generalno u Evropi i svijetu, nešto što me uvijek fasciniralo je predstavljanje bogatog naslijeđa različitih država na inovativan način u moderno doba“, kaže.

(Ustupljeno Al Jazeeri)

„Ne ograničavajući se na Italiju, navest ću samo neke primjere iz zabavne industrije koji su svakome, pa i u Bosni i Hercegovini poznati: Tex i generalno kaubojske priče koje se zasnivaju na američkoj prošlosti, serija Vikings koja se zasniva na skandinavskoj historiji, strip i serije Asterix i Obelix, koji afirmišu naslijeđe Francuske, svjetski poznata serija Spartacus koja nam približava život u antičkom Rimu. Sve su to samo pojedini primjeri takmičenja kroz kreativnu industriju u okolnostima globalne konkurencije. U tom kontekstu, izgleda da ono što je uradila Turska je najbolji i najuspješniji primjer. Turci su uspjeli da kroz predstavljanje njene bogate prošlosti van granica, na jedan u potpunosti novi način od ‘mračne prošlosti’ naprave interesantnu priču za sve uzraste kroz popularne serije“, pojašnjava Fazlagić.

U Bosni i Hercegovini se baštine različite mitologije

Kroz čitanja, istraživanja i putovanja Fazlagić se uvijek pitao gdje je Bosna i Hercegovina, ali i Sarajevo u novom svijetu kreativne industrije.

„Generalno govoreći, dojam koji sam stekao vrlo rano u svom životu je da kao bosanskohercegovačko društvo mi dajemo prostora umjetnosti i historiji, ali isključivo onoj koja je povezana sa modernim dobom – sve prije toga se nekako smatra nazadnim i lošim i kao da bismo najradije gumicom izbrisali svu tu našu prošlost da imamo mogućnost… I tu sam postavio sebi izazov: da promijenim tu percepciju kod ljudi“, navodi Fazlagić.

„Mi kao narod zaista imamo jednu od najinteresantnijih i najbogatijih prošlosti, kao i sve što se na to veže poput mitologije, narodnih predaja, legendi itd. Na Bosnu i Hercegovinu su ostavile trag sve civilizacije koje su prošle kroz nju: od ilirske, rimske, slavenske, bizantijske, osmanlijske, i naravno što je najbitnije, njene izvorne bosanske.

Za fantasy priču kao što Bissania jeste, Bosna i Hercegovina je jedan izvor inspiracije koji nikada ne presušuje. U kojoj drugoj mitologiji mogu naći na istom mjestu i vile, vukodlake, vještice iz slavenske mitologije zajedno sa bićima iz osmanlijsko-perzijske mitologije poput divova, simurga ili karanđoloza. U bilo kojoj zemlji spojiti takve dvije mitologije bi izgledalo vještačko i neprirodno, dok je u Bosni i Hercegovini to jednostavno sve naše. Samo je mašta granica za priče koje se mogu napraviti na osnovu tako bogate mitologije i ja sam odlučan da sve to predstavim na najbolji mogući način, ne samo našoj nego i svjetskoj publici“, ističe Fazlagić.

Digitalna transformacija stripa

Koliko se strip razvio u digitalnom svijetu pokazuje i činjenica da taj sadržaj ima i posebnu oznaku – webtoon.

„Da bih našu baštinu predstavio što široj publici kroz strip, od samoga početka sam radio na tome da iskoristim maksimalno mogućnosti koje savremene tehnologije nude. U tom smislu, prava definicija za strip Bissania je webtoon, što označava stripove koji su dostupni isključivo za pregled preko internet konekcije, a čija je rezolucija podešena tako da su najbolji za čitanje preko mobitela“, objašnjava.

Nakon sarajevske premijere u pripremi su promocije i u drugim bosanskohercegovačkim gradovima, regiji i zapadnoj Evropi (Ustupljeno Al Jazeeri)

„Digitalizacija je duboko promijenila svijet stripa, ne samo pojavom raznih webtoons, nego i time što je prenijela likove i junake iz stripova u druge industrije: u crtane, u filmove i serije, u videoigre. U današnje doba kad pričamo o novim stripovima, ako je neki strip uspješan na tržištu, teško da će ostati samo u printanom izdanju, jer publika hoće da ga vidi u različitim formatima te kroz video igrice. Međutim, digitalizacija nikako ne znači i smrt printanog izdanja stripa, nego jednostavno njegovo preoblikovanje.

Kao što e-knjige nisu značile smrt knjige, kao što internet nije označio kraj televizije ili radija, tako i digitalna izdanja stripa su samo dodatna mogućnost koju industrija zabave nudi. Na kraju krajeva, na pojedincu je da odluči šta najviše odgovara njegovom ukusu, je li to printano izdanje jednog stripa, njegova digitalna verzija, videoigra…“, dodaje Fazlagić.

Njegov strip nakon sarajevske premijere je već dostupan kroz Android i iOS aplikacije, a do sad je objavio četiri poglavlja. Nakon sarajevske premijere u pripremi su promocije i u drugim bosanskohercegovačkim gradovima, regiji i zapadnoj Evropi.

Na kraju Fazlagić poručuje svima koji uđu u magični svijet njegove Bissanije da budu ponosni na sve ono što možemo ponuditi svijetu uzimajući kao inspiraciju Bosnu i Hercegovinu i njenu prošlost.

„Iskoristimo sve mogućnosti koje nam nove tehnologije, dostupne svima, pružaju da napravimo nešto što će biti svjetsko, a naše“.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada