Ex-Yu Rock Centar: Izložba o ženama koje su ‘do kraja pjesme mijenjale svijet’

Kuća slavnih muzičara u Sarajevu obilježila je prvi rođendan slaveći žene čiji je rad ostavio dubok trag na jugoslovenskoj i poslijeratnoj muzičkoj sceni.

Osim crno-bijelih fotografija Magi i još nekoliko istaknutih muzičarki, posjetiteljima su predstavljeni i originalni plakati i karte za manje svirke i veće koncerte (Lejla Kajić)

Prije tačno godinu dana u Sarajevu je otvoren „Ex-Yu Rock Centar“ ili prva Kuća slavnih na prostorima bivše Jugoslavije. Ideja vodilja cijelog projekta bila je kreiranje prostora u kojem se može slaviti i promovisati bogata muzička scena bivše države. Pod ovim krovom također su planirana okupljanja i svirke mladih talenata s domaće muzičke scene.

Od tada je u muzeju, koji se nalazi u Centru Skenderija, publici predstavljena bogata kolekcija predmeta koji su pripadali članovima nekih od najvećih jugoslovenskih grupa i solo muzičara, poput Bijelog dugmeta, EKV-a, Haustora, Zabranjenog pušenja, Partibrejkersa i mnogih drugih. Pored glavne, otvorene su i manje postavke koje su privukle jednaku pažnju javnosti, poput izložbe o kultnim Idolima.

Svoju prvu godišnjicu centar obilježava postavkom pod nazivom „Promeniću svet do kraja pesme“, koja slavi žene čiji je rad ostavio dubok trag na muzičkoj sceni svih zemalja članica bivše države.

Više od 60 velikih imena uvršteno u izložbu

Jedan od osnivača centra, Will Richard, razgovor počinje govoreći kako ideja o kreiranju izložbe postoji već jako dugo, kao i da je došla sasvim prirodno.

„Iako su rock-scenom Jugoslavije dominirali najviše muškarci, u regiji je djelovalo i mnoštvo fantastičnih ženskih muzičara. Od otvorenja ‘Ex-Yu Rock Centra’ želio sam otvoriti izložbu u kojoj bismo predstavili sva ta velika imena – poput Josipe Lisac, Marine Perazić i Anje Rupel, ali manje poznatih poput Jasmine Mitrušić, Mire Mijatović i članica benda Boye“, kaže.

(Lejla Kajić)

U muzeju su trenutno izložene stotine predmeta, počevši od originalnih karata za koncerte legendarnog Dine Dvornika, odjeće u kojoj je nastupao Davorin Popović, kožnih čizama koje su pripadale Miliću Vukašinoviću, akustične gitare koju je majka tragično preminulog Dražena Ričla donirala muzeju, sve do mnoštva rijetkih izdanja ploča i originalnih demo snimaka.

„Svi smo veliki obožavatelji EKV-a te već dugo maštamo o izložbi čiji bi dio bila ili grupa ili Margita Stefanović Magi. Drago mi je što se naša ideja ostvarila, jer je među stotinjak predmeta i nekoliko originalnih crno-bijelih fotografija čiji je autor Milomir Kovačević Strašni. Na ovu saradnju sam izuzetno ponosan“, dodaje.

Posveta Magi i EKV-u

Osim crno-bijelih fotografija Magi i još nekoliko istaknutih muzičarki, poput Marine Vulić iz Električnog orgazma i Azre Inajetović iz SCH, posjetiteljima su predstavljeni i originalni plakati i karte za manje svirke i veće koncerte.

„Riječ je o posterima koji su pravljeni u tek nekoliko primjeraka, a mi smo ih dobili od porodica žena o kojima će izložba govoriti, kao i nekolicine obožavatelja i kolekcionara. Mislim da je danas teško, gotovo nemoguće, pronaći drugu ili dobro očuvanu kopiju – što im itekako dodaje na vrijednosti“, dodaje.

Izložena je i odjeća u kojoj su nastupale Pavica Mijatović i Amila Sulejmanović, fotografije Josipe Lisac, Tanje Jovičević i Mile Melank koje je napravio Strašni, originalni posteri za koncert EKV-a „Ljubav“, kao i nekoliko originalnih karata za koncerte EKV-a u Sarajevu od 1987. do 1991. godine. Predstavljeno je i nekoliko pisama koje je Maja Perfijeva pisala Fadilu Redžiću, a u kojima govori o pjesmama Indexa. Također, predstavljena je i nekolicina rijetkih ploča, singlica i kaseta.

U izložbu su uvršteno gotovo 60 velikih imena iz svijeta muzike počevši od ranih ‘70-ih do danas, s posebnim akcentom na osamdesete godine prošlog stoljeća.

„Zadovoljni smo rezultatima, ovo je vrlo kvalitetan prikaz ogromnog utjecaja koji su žene imale na muzičku scenu zemalja bivše države“, kaže Richard, dodavši kako izložba ostaje otvorena do daljnjeg, kao i da savršeno upotpunjava interaktivnu postavku cijelog muzeja.

Prvih 365 dana Ex-Yu Centra

Richard se osvrnuo i na prvu godinu rada ističući kako je tim muzeja izuzetno zadovoljan rezultatima. Prostorije su od otvorenja posjetile hiljade ljudi iz gotovo 40 zemalja, uključujući i velike regionalne muzičke zvijezde.

„Reakcije su zaista sjajne. Mislim da dosta oduševljenja proizlazi iz činjenice da ljudi dolaze ne očekujući tako bogatu postavku. Nadamo se da su svi posjetitelji osjetili utjecaj i važnost velike rock-scene iz ovog dijela svijeta, kao i da ih je ona inspirisala. Posebno mi je drago što su naš trud i rad prepoznali i podržali veliki regionalni muzičari, poput Mladena Vojičića Tife, Amile Sulejmanović, Dine Šarana, Nebojše Antonijevića Antona, Zvonimira Đukića Đuleta, Fadila Redžića, Brane Likića i mnogih drugih“.

Posjete muzičara i njihovih porodica uvijek su vrlo emotivne. Dugo šetaju između postavki, u tišini posmatraju izložene predmete i prepuštaju se prizivanju uspomena. Mnoge od izloženih stvari većina nije vidjela ni dotakla nekoliko decenija.

„Njihova podrška je posebna. A osim toga, sjajan je osjećaj znati da i njima sve ovo predstavlja nešto veliko, da im je drago biti dio ovako velike i važne priče. Većina njih je dolazila više puta, ali uvijek pažljivo obilaze muzej. Muzičari i njihove porodice nerijetko prizivaju i pričaju uspomene iz tog perioda“, kaže.

Traže drugu lokaciju za muzej

„Drago nam je ne samo zato što ljudi prepoznaju dobru ideju, nego i zbog činjenice da nam vjeruju dovoljno da nam uruče nešto što su čuvali više od 30-40 godina. Bilo da su to obožavatelji, kolekcionari, muzičari ili njihove porodice – beskrajno smo im zahvalni što nam pomažu proširiti muzejsku kolekciju“, ističe Richard.

Mnogo je planova za budućnost, ističe, ali trenutni fokus i prioritet je pronalazak druge lokacije za muzej.

„Sa Skenderijom trenutno ne možemo potpisati ugovor na neodređeno, što pomalo komplikuje stvari. Polako tražimo druge lokacije, neke s kojima možemo potpisati ugovor za stalno i samim time praviti veće planove. Ponosan sam na sve što smo postigli pod krovom Skenderije. Izložbe se savršeno uklapaju u njenu historiju i izgledaju sjajno na ovoj lokaciji. Međutim, teško je planirati i raditi kada imate ugovore koji traju samo 2-3 mjeseca. S ugovorom za stalno, lakše ćemo zacrtati jasne ciljeve i viziju za budućnost muzeja. Ostajemo optimistični i nadamo se da ćemo uskoro naći rješenje“, kaže Richard.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada