‘Nezamjenjivi tokeni’ otvaraju vrata svjetske scene bh. umjetnicama

Kultura i umjetnost vlastima u Bosni i Hercegovini, to je gotovo svima jasno, nije ni blizu vrha prioriteta, što je vidljivo godinama. Muzeji i druge institucije od kulturnog značaja često sastavljaju kraj s krajem, nerijetko radeći u gotovo nezamislivim uvjetima, bez grijanja u zimskom periodu, s krovovima koji prokišnjavaju i uz niske i često neredovne plate za njihove uposlenike.

Stoga nije ni iznenađenje da umjetnici prečesto imaju loše uvjete za rad i slabu priliku da dobiju medijsku pažnju, koja bi posljedično dovela do mogućnosti komercijalizacije njihovih radova i osiguravanja ugodne egzistencije. Umjetnice, kako i veći dio ženski populacije u drugim sektorima u bh. društvu, često su izložene dodatnim izazovima s kojim ne moraju da se nose njihove kolege, pa su često u još nezavidnijem položaju od umjetnika.

Kako bi se njihov položaj donekle poboljšao i kako bi se otvorile nove prilike, pokrenut je projekt ‘NFT for Women’, kojeg razvija Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske zajedno sa UN Women u BiH, a kroz koji je otvoren javni poziv za bh. umjetnice svih starosnih dobi koje svoju umjetnost žele plasirati na NFT digitalno tržište.

NFT (engl. non-fungible tokens, u prijevodu: nezamjenjivi tokeni) je jedinstven i predstavlja digitalnu verziju bilo koje stvari ili imovine, uključujući i umjetnička djela, koji su trajno pohranjeni u posebnoj bazi podataka, zvanoj blockchain (lanac blokova), u inovativnom programskom formatu, koji se zove pametni ugovor (smart contract).

Zbog popularnosti ove tehnologije i niza mogućnosti koje pruža, NFT umjetnost preuzima svijet, navode brojni umjetnici i stručnjaci širom svijeta, a smatra se da će budućnost NFT-ova dati više moći umjetnicima.

Velike promjene

NFT umjetnost brzo mijenja način na koji su umjetnici plaćeni i revolucionira način na koji NFT umjetnici mogu raditi, stvarati nove projekte i preuzeti vlasništvo nad svojom umjetnošću, pa je posljednjih godina nastalo jedno potpuno novo globalno tržište, u kojem se umjetnički radovi kupuju i prodaju za kriptovalute. Kako bi se shvatilo koliko zaista NFT može pružiti umjetnicima, dovoljno je pogledati slučaj NFT umjetničkog djela pod nazivom The Merge, koji je zajednički kupilo više od 28.000 kolektora za 91,8 milion dolara.

Najskuplje NFT djelo koje je kupio samo jedan kolektor (do trenutka pisanja ovog članka) je Everydays: The First 5000 Days za ‘tričavih’ 69,3 miliona dolara. Dakle, nema sumnje da ovo tržište zaista mnogo nudi.

Stručnjaci ističu da NFT-ovi imaju moć da decentraliziraju i demokratiziraju bogatstvo i ponude pristup novim izvorima prihoda.

Stoga bi ovaj tehnologija mogla biti prilika za ulazak u globalni svijet umjetnosti za autorice iz Bosne i Hercegovine i skrenuti pažnju na njihove radove.

Mladen Banjac, viši kustos Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske (MSURS) i koordinator projekta ‘NFT for Women’, navodi da su umjetnici upravo u NFT tehnologiji prepoznali potencijal za prevazilaženje prepreka koje postoje na manjim tržištima, kakvo je i tržište umjetnina u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, ova tehnologija briše granice i barijere koje nastaju pravnim regulativama između različitih tržišta, olakšava pristup tržištu i omogućava brze i transparentne transakcije.

Prilika za profit

NFT tržište također nudi mogućnost umjetnicima da putem pametnog ugovora profitiraju i od eventualnog povećanja vrijednosti njihovog djela, putem tantijema, što ne postoji ili nije regulirano na postojećem tržištu, dodaje.

“Komercijalni uspjeh svakako povećava i vidljivost, ali na prvom mjestu je najbitnija sama umjetnička ideja i kreativnost”, ističe Banjac.

S obzirom da se žene u Bosni i Hercegovini često moraju nositi sa dodatnim izazovima u odnosu na svoje muške kolege, bez obzira o kojoj industriji se radi, NFT može biti prilika da se ti izazovi prevaziđu, ili barem da se smanji jaz između umjetnica i umjetnika u Bosni i Hercegovini.

Banjac napominje da je NFT tržište je potpuno egalitarno i transparentno, što je odlična vijest za sve one koji su suočeni sa preprekama zbog raznih razloga.

“Kako je riječ o digitalnom online tržištu uopšte nije bitno kojeg je umjetnik pola, vjere, ideološkog opredeljenja ili rase. Ono što je bitno je pronaći kupca za svoj proizvod, a to se postiže kreiranjem dobrih, zanimljivih i originalnih umjetničkih radova, koji čak ne moraju biti nužno ni estetski zadovoljavajući, u onom smislu na koji smo navikli kod ‘analogne’ umjetnosti. Kreativnost i ideja su najbitnije stvari kada je riječ o NFT umjetninama”, pojašnjava Banjac.

Kroz projekt ‘NFT for Women’ se između ostalog želi i skrenuti pažnja na ovakav tržišta, s obzirom da brojni umjetnici iz Bosne i Hercegovine i nisu baš svjesni mogućnosti koje pruža NFT.

Edukacija umjetnika

Kako je riječ o relativno novoj tehnologiji nema mnogo umjetnika iz Bosne i Hercegovine koji su prisutni na ovom tržištu, kaže Banjac.

“Upravo je to i jedan od ciljeva projekta ‘NFT for Women’ da ne samo umjetnice, nego i umjetnici, dobiju potrebna znanja za pristup novom globalnom tržištu umjetnina. Svakako da smo posebnu pažnju posvetili umjetnicama kao ranjivoj grupi, ali nadamo se da će se sve veći broj umjetnika u budućnosti prepoznati potencijal ove tehnologije uspjeti da uspješno plasiraju svoje ideje i kreacije na nekim od ponuđenih platformi”.

Ipak, iako NFT nudi brojne mogućnosti, njegova eksploatacija ima i nekih negativnih strana, koje određene umjetnike odbija od ove tehnologije.

Alma Telibečirević, bh. umjetnica s adresom u Arizoni, kaže da je probala da koristi NFT kada se tek pojavio, jer djeluje lijepo i kreativno, a tržište je ogromno.

Međutim, u razgovoru s naučnicima i profesionalcima koji se bave klimatskim promjenama saznala je da je NFT trenutno loš za okoliš, nakon čega je izbrisala svoja NFT jer ne želi da doprinosi štetama koje ljudi čine našoj planeti.

Metode pohrane koje se koriste za smještaj NFT-ova temeljene na blockchain tehnologiji odgovorne su za emitiranje miliona tona ugljičnog dioksida, koji je štetan za već pregrijani planet, upozoravaju naučnici.

Telibečirević kaže da ima puno dobrih strana koje mogu da prevagnu kada je NFT u pitanju, a ako se nađe način da bude manje štetan po okoliš, planira da svoja djela vrati na to tržište.

“Ali u mom slučaju, nema zaista potrebe da budem dio toga u trenutnim okolnostima”.

Ono što je nesporno jeste da NFT pruža brojne prilike za umjetnike širom svijeta, pogotovo za one iz manjih zemalja i sredina, koji imaju poteškoća da njihova umjetnost bude prepoznata izvan okvira njihovih država.

U okviru projekta ‘NFT for Women’, sa ciljem osnaživanja bh. umjetnica i educiranja o digitalnom tržištu, otvoren je i javni poziv za umjetnice koje se mogu prijaviti svojim umjetničkim radovima.