Spajić: Crna Gora će glasati za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici

Crnogorski premijer Milojko Spajić izjavio je u Skupštini Crne Gore da će ova država glasati za Rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici jer je to dio usklađenosti sa evropskom vanjskom politikom.

Nije naknadno saopćio da li će Crna Gora biti kosponzor Rezolucije.

Premijer je došao u parlament dan nakon što su Sjedinjene Američke Države demantovale da posreduju u podnošenju amandmana crnogorske Vlade na tekst Rezolucije, kojima se traži da se garantuje da je krivica za genocid individualna kao i nepovredivost Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Izjava je uslijedila nakon pitanja predsjednika Bošnjačke stranke (BS) Ervina Ibrahimovića hoće li Crna Gora na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN) podržati rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju su inicirale Njemačka i Ruanda, a do sada kosponzorirali neki od ključnih međunarodnih partnera Crne Gore, prenosi Tanjug.

Spajić je rekao da nema ništa protiv rezolucije.

“Mi ćemo glasati za sve rezolucije koje osuđuju genocide i sve zločine na prostoru bivše Jugoslavije, upravo ovu rezoluciju koju imamo ispred nas o genocidu u Srebrenici. Nikakav to problem nije, glasaćemo ‘za’. Rekli smo više puta, javno govorili o tome, osuđivali smo genocid…”

On je dodao da se Crna Gora obavezala da će voditi proevropsku politiku te da želi partnerske odnose sa zemljama u regiji.

“Želimo partnerske odnose, a ne da se fajtamo sa njima. Ne želimo da stajemo na stranu bilo koga, ne želimo da izgleda da smo stali na stranu Bosne i Hercegovine protiv Srbije. Oni imaju svoje probleme, a ne želimo da ih svađamo. Mi želimo da spustimo tenzije“, nastavio je Spajić.

‘Civilizacijska potreba’

U pisanom vladinom odgovoru dostavljenom Bošnjačkoj stranci se navodi da je stav Crne Gore po, kako navode, “pitanju genocida u Srebrenici poznat, a ogleda se kroz usvajanje Deklaracije o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici 2009. godine i Rezolucije o genocidu u Srebrenici koju je Skupština Crne Gore usvojila 2021. godine”.

Podsjeća se da je Crna Gora prva država u regiji koja je usvojila pomenute rezolucije i stav prema, kako kažu, “genocidu u Srebrenici je nepromijenjen”.

Dodaje se da “kao NATO članica i buduća članica Evropske unije Crna Gora ima posebnu odgovornost za očuvanje stabilnosti u regionu. Posebno kada je riječ o smanjivanju tenzija, etničkih i drugih podjela koje su nam, nažalost, imanentne”.

“Dakle, uz nesporan stav prema onome što se dogodilo u Srebrenici naša je odgovornost da se sa posebnom pažnjom odnosimo prema ovom osjetljivom pitanju. I to, ne da bismo abolirali krivce kako se to pokušava spočitati. Već naprotiv, da bi smo ih što preciznije targetirali”, stoji u odgovoru.

Dva amandmana

Naglašavaju kako Crna Gora nema pravo da stvara nove tenzije već obavezu da, kako kažu, vidi stare rane.

“To je naša obaveza prema žrtvama i dužnost prema budućim generacijama. Da bi svi zajedno mogli ići naprijed – jedni sa drugima kao države, kao narodi – moramo stvari nazvati pravim imenom”, navodi se.

“Upravo na toj liniji, a kao što je javnosti poznato, Vlada Crne Gore u konsultaciji sa Saveznicima predlaže dva amandmana na Rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) ‘Međunarodni dan refleksije (razmišljanja) i sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine’ i to: ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, verskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini te drugi, potvrđujući nepovredivost opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama“, dodaje se u saopćenju.

Uvjereni su da se spomenutim amandmanima uvažavaju žrtve, stoji u vladinom odgovoru.

Pojašanjavaju kako imaju za cilj da “onemoguće manipulacije koje često služe određenim društveno-političkim činiocima za unutrašnje potrebe”, stoji u vladinom odgovoru.

Ukazuju ponovo da je “Rezolucija o genocidu u Srebrenici” koja je na dnevnom redu u UN-u jako osjetljiva tema, a Crna Gora kao multietnička država ima obavezu da zaustavi zloupotrebu žrtava, te pruži dodatan napor ka smanjenju etničkih distanci i prevazilaženju tenzija u regionu.

Dan sjećanja

Rezolucija poziva da se 11. juli uspostavi kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom osuđuje sve postupke kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi.

Rezolucijom se kani pozvati sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, poštuju međunarodno običajno pravo o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ).

Pripadnici vojske i policije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska su u julu 1995, nakon okupacije Srebrenice na istoku Bosne i Hercegovine koja je bila proglašena zonom pod zaštitom UN-a, planski i sistemski pobili više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene i djecu protjerali iz enklave.

Zbog planiranja i provedbe genocida u Srebrenici na doživotni zatvor osuđeni su, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, ratni politički i vojni čelnici RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Predlagači Rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda.

Uz predlagatelje Njemačku i Ruandu sponzori rezolucije su: Albanija, Bangladeš, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Estonija, Kanada, Čile, Finska, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn,  Litvanija, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Poljska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Švedska, Turska, Velika Britanija, Sjedinjena Američke Države, Vanuatu.

Srbija i entitet Republika Srpska u BiH se protive Rezoluciji, a u UN-u ponajprije računaju na podršku Rusije i Kine te prijateljskih zemalja Afrike i Južne Amerike.