Diplomata za DW: Ponavlja li se historija na Balkanu?

Zapad treba djelovati preventivno u Bosni i Hercegovini kako bi “spasio jedan od najuspješnijih mirovnih projekata od Maršalovog plana” i spriječiti eskalaciju etničke retorike u etničko nasilje, smatra njemački diplomata Alexandar Rhotert u autorskom tekstu za Deutsche Welle (DW) pod nazivom: Ponavlja li se historija na Balkanu?

Rhotertu je područje bivše Jugoslavije područje rada i izučavanja od 1991. godine, radio je na različitim pozicijama za UN, NATO, OSCE i ured Visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini.

Prijeteća simbolika

“Simbolika je bila prijeteća: Milorad Dodik, čelnik bosanskih Srba i predsjednik (bh. entiteta) Republike Srpske u dijelu BiH u kojem dominiraju Srbi, objavio je sredinom aprila u prisustvu najviših zvaničnika Beograda kako ne vidi ‘smisla ostati u Bosni’. ‘Samostalno ćemo ići dalje’, rekao je Dodik. Istovremeno, Dodik je ustvrdio, kao što često čini, da u Srebrenici nije bilo genocida”, na početku navodi Rhotert.

On dalje navodi kako su sada Ruanda i Njemačka podnijele UN-u prijedlog rezolucije kojom bi Generalna skupština UN-a trebala 11. juli proglasiti Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, te kako se predstavnici vlasti iz Srbije i RS žestoko protive ovoj rezoluciji koju vide kao kolektivno označavanje srpskog naroda.

“Ono što je posebno uznemirujuće su Dodikova nagađanja o tome kako postupiti sa 150.000 Bošnjaka povratnika u RS – onih bosanskih muslimana koji su protjerani u ratu od 1992. do 1995. godine, a koji su se vratili nakon rata. Nakon što je nedavno izjavio da bi Bošnjaci, koji čine više od 50 posto stanovništva BiH, trebali živjeti na 25 posto teritorije, Dodik je upozorio da bi, ako se usvoji rezolucija UN-a, jedina opcija bila mirni raspad i odcjepljenje od BiH. ‘Narod u RS-u je ljut i neće prihvatiti život s bosanskim muslimanima’, rekao je Dodik”, podsjeća autor teksta za DW.

Negiranje genocida dio redovnog repertoara

On nastavlja kako Dodikova izjava od 25 posto “deprimirajuće podsjeća na retoriku koja je prethodila etničkom čišćenju u ratu u BiH”.

“Sistematski i dobro planirani masovni zločini imali su za cilj što brže eliminirati sav nesrpski život u velikim dijelovima BiH. Ovi zločini su dokumentirani, dokazani i, u slučaju Srebrenice, također klasificirani kao genocid od strane Haškog tribunala za ratne zločine (ICTY).”

“Iako bh. kazneni zakon predviđa zatvorske kazne za negiranje genocida, Dodik je upravo to negiranje uvrstio u svoj redovni repertoar. Sredinom aprila, u prisustvu predsjednice Skupštine Srbije Ane Brnabić, održao je masovni skup u svom uporištu Banjoj Luci, na kojem su učestvovale hiljade Srba, te u više navrata negirao genocid u Srebrenici”, ističe Rhotert i dodaje kako je Dodik govor završio uzvikom: “Živjela Rusija!”

Ubrzo nakon toga Dodik je otputovao u Rusiju sa stranačkim kolegom Nenadom Nešićem, koji je i ministar sigurnosti BiH gdje su se susreli, između ostalih, sa sekretarom ruskog Vijeća sigurnosti Nikolajem Patruševim. Njemački diplomata potom ukazuje kako su Dodik i Nešić objavili fotografiju iz aviona na kojoj nasmiješeni “pozdravljaju sa ‘tri prsta’, što je simbol srpskog etnonacionalizma”.

“Ono što je nevjerovatno je da, uprkos svim ovim kršenjima Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, čuvar tog istog sporazuma, visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, šuti. Još u septembru je 2023. Schmidt Dodiku zaprijetio ‘ozbiljnim posljedicama’ ako nastavi sa eskalacijom. No, iako Dodik gura naprijed svoje secesionističke napore, Schmidt šuti. Sa druge strane, Schmidt redovno potvrđuje da zvanični Beograd pomaže mirovnom procesu, što graniči s fantastikom.”

Priprema za najgori mogući scenarij

Mirovne snage EUFOR-a, koje Evropska unija šalje kako bi osigurale provedbu Dejtonskog sporazuma, trebale bi intenzivnije patrolirati povratničkim područjima, za što je neophodno povećati broja vojnika.

“150.000 potencijalnih žrtava (povratnika op.a.), koje je bivši i pokojni britanski visoki predstavnik za BiH lord Paddy Ashdown nazvao ‘najsiromašnijima među siromašnima’, već su jednom prošli kroz pakao. Prijetnja, a time i retraumatizacija od strane Dodika, je na pomolu. Zapad bi trebao djelovati preventivno kako bi spasio te ljude u najgorem mogućem scenariju, na primjer uz pomoć vojno-osiguranih zaštitnih zona, mogućih operacija evakuacije i zona zabrane leta.”

“Ovo se možda čini nestvarnim, ali oni koji su preživjeli srpske masakre iz proljeća 1992. žive u klimi straha. I to je realno kada svake godine srpsko-četnička udruženja nekažnjeno slave svoje masakre u Višegradu, Putinova nacionalistička motociklistička banda ‘Noćni vukovi’ voze RS-om, a predsjednik RS-a negira genocid”, kategoričan je Rhotert.

Potencijal za eskalaciju

Za vrhovnog komandanta NATO-a za Evropu, generala Christophera Cavolija, situacija je ozbiljna, nastavlja autor i podsjeća kako je ovaj oficir Kongresu SAD-a 17. aprila poručio: “Situacija na Zapadnom Balkanu se pogoršala. Etničke napetosti u BiH imaju potencijal za eskalaciju”.

“Prema riječima generala Cavolija, RS nastoji ‘oslabiti državni autoritet’ i odnos prema EU i NATO-u, dok istovremeno održava bliske veze s Rusijom. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je rekao da je ‘duboko zabrinut’ zbog ‘tekuće secesionističke politike’ u BiH”, piše autor.

Brnabić je tada, ukazuje Nijemac, izjave Cavolija nazvala “zabrinjavajućom porukom” i zaprijetila: “Bilo bi presedan ako proguraju rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Otvorit će Pandorinu kutiju. Neka im je Bog na pomoći svima nakon što ovo pokrenu”.

“Sada je na slobodnom Zapadu da poduzme akciju kako bi spasio jedan od najuspješnijih mirovnih projekata od Maršalova plana. U septembru 2023. NATO je na Kosovu impresivno pokazao kako se sukob koji gori može ugasiti za nekoliko dana. Zapad sada treba preventivno djelovati da spasi Bosnu i Hercegovinu”, zaključuje se u autorskom tekstu Alexandera Rhoterta za DW.