Katar najavio podršku rezoluciji o Srebrenici u UN-u

Država Katar će podržati donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, potvrđeno je iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Kataru za Al Jazeeru.

Kako nam je kazao bh. ambasador u Dohi Semir Halilović, Katar neće biti među kosponzorima rezolucije, ali će glas njihovog predstavnika biti „za“ prilikom glasanja svjetskog tijela o rezoluciji. Takav stav imaju i vlasti u Crnoj Gori, kao i još neke svjetske države.

Usaglašen tekst

Jučer je objavljeno kako je usaglašen prijedlog rezolucije kojom se podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice, počinjen u julu 1995, i o njemu bi se tokom maja trebalo raspravljati na zasjedanju Generalne skupštine UN-a.

Rezolucijom se poziva da se 11. juli proglasi međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom se osuđuju sve postupci kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe se važnost dovršetka potrage za posmrtnim ostacima žrtava koji do sada nisu pronađeni, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi.

Također, rezolucijom se kani pozvati sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, poštuju međunarodno običajno pravo o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ).

Kosponzori rezolucije

Pripadnici vojske i policije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska su u julu 1995. godine, nakon okupacije Srebrenice na istoku Bosne i Hercegovine koja je bila proglašena zonom pod zaštitom UN-a, planski i sistemski pobili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene i djecu protjerali iz enklave.

Zbog planiranja i provedbe genocida u Srebrenici na doživotni zatvor osuđeni su, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, ratni politički i vojni čelnici RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Predlagači rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda. Kao sponzori rezolucije do 2. maja prijavile su se najutjecajnije zapadne države, značajne islamske zemlje, te države regije jugoistoka Evrope.

Uz Njemačku i Ruandu, kosponzori rezolucije su: Albanija, Bangladeš, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Estonija, Kanada, Čile, Finska, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn,  Litvanija, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Poljska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Švedska, Turska, Velika Britanija, Sjedinjena Američke Države i Vanuatu.

Al Jazeerin novinar Ivica Puljić iz Washingtona je javio kako će biti još država koje će sponzorirati rezoluciju. Neke države, poput Crne Gore, iako nisu sponzori rezolucije, dale su garanciju da će je podržati na sjednici Generalne skupštine UN-a.

Ko se protivi rezoluciji?

Srbija se usvajanju rezolucije odlučno protivi i poduzima sve ne bi li što veći broj članica UN-a uvjerila da barem ostanu suzdržane pri glasanju na Generalnoj skupštini UN-a.

U UN-u ponajprije računaju na podršku Rusije i Kine te prijateljskih država iz Afrike i Južne Amerike.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i čelnik bh. entiteta Republika Srpka Milorad Dodik insistiraju na tvrdnjama kako se ovom rezolucijom pokušava nametnuti kolektivna krivnja srpskom narodu te insistiraju na tome da u Srebrenici nije bilo genocida iako je to potvrđeno presudama Haškog tribunala i ICJ-a.