Ove godine evidentirano 25.000 migranata u BiH

Od 111 različitih državljanstava osoba koje su nezakonito prešle granicu, najviše njih su bili državljani Afganistana (11.722), Maroka (5.318), Pakistana (1.107), Bangladeša (928) i Irana (810).

Najveći broj migranata koji uđu u BiH nastoji što prije nastaviti put prema Evropskoj uniji (Reuters)

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Informaciju Ministarstva sigurnosti o stanju u oblasti migracija u BiH za period od 1. januara do 30. septembra 2023. u kojoj je navedeno da je Služba za poslove sa strancima evidentirala 25.174 nezakonitih ulazaka u devet mjeseci 2023. godine, što je najveći broj evidentiranih migranata od 2018. godine.

Od 111 različitih državljanstava osoba koje su nezakonito prešle granicu, najviše njih su bili državljani Afganistana (11.722), Maroka (5.318), Pakistana (1.107), Bangladeša (928) i Irana (810). Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo je 23.490 osoba, od čega je zahtjev za azil u BiH podnijelo samo njih 108 ili 0,46 posto.

Istaknuto je da je karakteristika tranzitnih nezakonitih migracija u 2023. povećan opseg migracija, uz istovremeno kratko zadržavanje migranata na teritoriji BiH kako bi što prije ušli u šengenski prostor, navodi Vijeće ministara BiH.

Brojne optužnice za krijumčarenje

Granična policija BiH u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska u devet mjeseci 2023. evidentirala je 8.720 osoba, što je za 27 posto više u odnosu na isti period 2022. Oko 90 posto osoba u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska otkriveno je izvan područja graničnih prijelaza.

Prema podacima Tužilaštva BiH, u radu Odsjeka za krijumčarenje ljudi i trgovinu ljudima nalazi se trenutno 197 predmeta. U periodu od 1. januara do 30. septembra 2023. doneseno je 16 presuda kojima je obuhvaćena 21 osoba, a podignuto je 17 optužnica protiv 21 osobe.

Zakonite migracije

Strancima je u posmatranom periodu odobreno 8.949 privremenih boravaka, među kojima je 4.376 prvih dozvola boravka, dok je njih 4.573 izdano po osnovi produženja. Radne dozvole činile su 34 posto svih razloga za izdavanje prvih privremenih boravaka, a 23 posto dozvola izdano je zbog obrazovanja i isto toliko zbog spajanja porodica.

Najveći broj svih privremenih boravaka odobren je državljanima Turske, a zatim slijede državljani Srbije, Hrvatske, Indije, Crne Gore i Kine.

U istom periodu odobrena su 693 stalna boravka, među kojima najviše državljanima Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada