Plenković o Danu antifašizma: Neću dozvoliti detuđmanizaciju HDZ-a

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u četvrtak Josipu Đakiću, predsjedniku saborskog Odbora za veterane koji je predložio da Dan antifašističke borbe više ne bude državni blagdan, da neće dozvoliti detuđmanizaciju HDZ-a jer je 22. lipnja u popis blagdana uvrstio Franjo Tuđman.

“Ne znam je li to njegova ideja, vidio sam tu vijest jučer. Treba stati na kraj politici detuđmanizacije i odluka HDZ-a. To znači da ja kao predsjednik HDZ-a i predsjednik Vlade kažem da je 22. lipnja blagdan koji je u popis blagdana u naš zakon uvrstio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i tako će i ostati”, kazao je premijer Hrvatske nakon sjednice Vlade, kako prenosi Hina.

Dodao je da sve što su govorili na odboru nije politika Predsjedništva niti Nacionalnog vijeća stranke niti Vlade te da su tijela stranke vrlo jasno podržale i utvrdile prijedlog izmjene zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima koje je Vlada uputila u Sabor i “koji će se kao takav usvojiti”.

“Ja njemu šaljem poruku kao i svima drugima koji žele detuđmanizirati HDZ: Ja to neću dozvoliti”, poručio je premijer Đakiću.

‘Neka se malo razbistre’

Na upit hoće li biti sankcija, Plenković je kazao da je sutra sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća te smatra da se vrlo jasno treba reći da je “dosta politike koja rastvara temelje onoga što je Tuđman stvorio i što HDZ treba biti.

“Tko to ne razumije, ne razumije niti hrvatsku prošlost niti sadašnjost, a još manje vidi ispravnu hrvatsku budućnost. Neka se malo razbistre”, poručio je premijer, dodavši da će se raspraviti o tome hoće li biti kakvih sankcija.

Đakić je u četvrtak, na stav premijera Plenkovića koji se usprotivio inicijativi Odbora, odgovorio da nikada nije radio protiv Tuđmanove politike, pa tako ni danas.

“Svjestan sam prošlosti i sadašnjosti, svjestan sam svakog detalja”, izjavio je Đakić novinarima i Saboru, koji su ga pitali kako tumači premijerove izjave kako je 22. lipnja blagdan koji je u popis blagdana u hrvatslo zakon uvrstio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te da će “tako i ostati”.

“Ovo je bio prijedlog Odbora i nije usmjeren protiv nikoga, a naročito je usklađen s europskom rezolucijom“, istaknuo je i upitao je li  “9. svibnja, Dan pobjede nad fašizmom u Europi blagdan” te i sam odgovorio da nije, nego je spomendan.

Upitan je li spreman zbog toga izaći iz HDZ-a rekao je da neće izlaziti iz stranke. A ako ga izbace iz HDZ-a i je li spreman na sve scenarije, Đakić je na odlasku dobacio novinarima – “uvijek”.

Njegov stranački kolega Stevo Culej, koji je na prijedlog vanjskih članova Odbora podnio sporni amandman, ocijenio je kako je 22. lipnja “dan za koji je poznato u hrvatskom društvu da nema nikakvih istinskih povijesnih korijena, prikazanih onako kako se stvarno događalo u hrvatskoj povijesti”.

Culej: Nitko nas ne može optužiti za detuđmanizaciju

“To je dan u kojemu neki blaguju, a neku jaduju. To je dan koji je u hrvatskome društvu u povijesti potvrdio ono da je Tuđmanova teza bila jedina ispravna, da jedino pomirbom možemo ostvariti snove da imamo svoju Hrvatsku, a, koliko vidim, nekima je to i danas u Hrvatskoj nejasno. Danas ti isti ljudi ponovno izazivaju podjele na način da se istina nikako ne prikazuje onako kako je stvarno bila”, rekao je Culej.

Ističe kako se tim amandmanom ne radi protiv Tuđmanove politike.

“Mene, kao i one ljude koji su bili na Odboru, nitko u Hrvatskoj ne može optužiti za detuđmanizaciju jer mi smo prvi stali uz bok dr. Franji Tuđmanu kada je bilo najpotrebnije“, poručio je Culej, a Plenkovićevu poruku nije htio komentirati dok o tome ne budu razgovarali na Klubu HDZ-a, no vjeruje da će usuglasiti stavove.

Saborski Odbor za ratne veterane u srijedu je predložio amandman na Vladin prijedlog zakona o blagdanima, po kojemu bi se Dan Hrvatskog sabora, 8. listopada, umjesto kao spomendan slavio kao blagdan, a praznik Dan antifašističke, 22. lipnja ‘postao’ bi spomendan.

Potvrdio je to nakon sjednice Odbora njegov predsjednik Josip Đakić (HDZ), priznavši da o tome nije razgovarao s Vladom, odnosno premijerom, pa slijedom toga ne zna hoće li Vladi to biti prihvatljivo. 

“O tome nismo razgovarali, nisam znao što će se na Odboru predložiti, samo sam vodio sjednicu”, rekao je Đakić. 

Taj su amandman, kako se doznaje, inicirali vanjski članovi Odbora, a kod glasovanja za njega je bilo devet članova, jedan suzdržan.

Odbor je predložio i da se promijeni redoslijed navođenja režima u nazivu spomendana Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Stav je Odbora da prvi na tom popisu treba biti komunizam. 

Činjenica da je Odbor predložio spomenuti amandman ne znači da će on automatski biti i prihvaćen. O njemu će prvo svoje mišljenje reći Vlada koja je zakon predložila, a u konačnici i Hrvatski sabor koji će glasovati o svim amandmanima koji će se podnijeti.

Kritike iz opozicije

Prijedlog je naišao na osude i kritike iz oporbe.

Tako je, između ostalih, predsjednik Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije (SDP) Arsen Bauk ocijenio u srijedu neprihvatljivim i kukavičkim prijedlog amandmana saborskog Odbora za ratne veterane da Dan antifašističke borbe ubuduće bude spomendan umjesto državni praznik i neradni dan.

“Taj prijedlog je apsolutno neprihvatljiv, ali pomalo i kukavički i domobranski. Trebali su predložiti da se potpuno makne iz kalendara jer vjerojatno to o njemu misle, a ne da se svede na spomendan“, ustvrdio je Bauk.

Poručuje da je amandman apsolutno neprihvatljiv, ali, dodaje, o tome neka se očituju i stranke vladajuće koalicije i Vlada koja je predložila izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Hrvatskoj.

“Mislim da je riječ o tome da stranačka desnica malo provocira i uzvraća udarac Andreju Plenkoviću, ali to je njegov problem, a mogao bi postati i problem države”, ocijenio je Bauk u izjavi novinarima u Saboru, prenijela je ranije Hina.

Izvor: Agencije