Crna Gora: Sutorina je okončano pitanje

Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić je izjavio kako je pitanje granica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine uspješno okončano, odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa zahtjevom da se Sutorina pripoji BiH.

“Što se nas tiče, to je pitanje okončano, i to uspješno. Eksperti su uspješno završili posao, očekujemo da se ugovor potpiše”, rekao je Lukšić.

On je dodao da crnogorska strana razgovara s predstavnicima vlasti u BiH i da nema osnova ni razloga da se takav ugovor preispituje, prenosi Anadolija.

“Smatram da je posao doveden do kraja”, rekao je Lukšić.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u četvrtak je zadužio Ustavnopravnu komisiju da do 27. februara održi javnu raspravu o Sutorini nakon čega će zastupnici zauzeti konačan stav o prijedlogu rezolucije o Sutorini.

Poslanik Socijaldemokratske partije BiH u Predstavničkom domu PS BiH Denis Bećirović podnio je prijedlog rezolucije o Sutorini kojom je tražio da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore.

Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore utvrdilo je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom novembra 2014. godine, a prema njemu bi Sutorina trebala voljom državnih organa Bosne i Hercegovine trajno ostati u sastavu Crne Gore.

Vijeće ministara BiH na  sjednici početkom novembra 2014. godine utvrdilo je prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojim se definira državna granica koja će na terenu biti  obilježena u roku od  tri godine od stupanja na snagu ovog ugovora.

Granična tromeđa

Prema ugovoru, državna se granica proteže od tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske na južnom dijelu.

Dvije države na ovaj način, poštujući suverenitet i teritorijalni integritet, unapređuju bilateralne odnose, ispunjavaju obveze preuzete Poveljom Ujedinjenih naroda i šalju pozitivnu poruku zemljama u regiji, europskim i globalnim partnerima o spremnosti Bosne i Hercegovine i Crne Gore da sporazumno urede preostala otvorena pitanja.

Prethodno su za Al Jazeeru eksperti za ovu temu iznijeli svoja mišljenja o sporu BiH i Crne Gore  oko razgraničenja.

Ivo Banac, hrvatski historičar i profesor Univerzitetu Yale, kazao je da je ovo stara priča koja se povremeno obnavlja.

“Dubrovačka je republika, kao otomanski podložnik, trpjela velika haranja sa strane Mletaka za vrijeme Bečkog rata. Zato su njeni diplomati na pregovorima koji su doveli do Karlovačkog mira (1699.) ustupili dio svog teritorija Otomanskom carstvu (na sjeveru kod Kleka i na jugu kod utoka Sutorine u Bokokotorski zaljev) kako ne bi imali izravni teritorijalni kontakt s Mlečanima. I tako je to ostao otomanski teritorij, nominalno i nakon Berlinskog kongresa i okupacije i računao se dijelom Bosne i Hercegovine u austrijsko vrijeme. U razgraničenju pri uspostavi federalnih jedinica Jugoslavije 1945. godine crnogorski je partijski čelnik Blažo Jovanović predložio Đuri Pucaru-Starom, bosanskohercegovačkom partijskom čelniku, izmjenu teritorija između NR Bosne i Hercegovine i NR Crne Gore tako da Crna Gora preuzme sutorinski pivot za jedan šumski prostor u slijevu Sutjeske. I tako je i bilo”, kazao je Banac za Al Jazeeru.

Omer Ibrahimagić, stručnjak za ustavno pravo koji je predavao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, rekao je da je odluka na parlamentu i da ne treba prihvatiti.

“Smatram da sa pravnog aspekta Bosna i Hercegovina, koja je ušla sa svojim granicama, definisanim na Berlinskom kongresu, u Jugoslaviju, treba i da izađe u tim granicama. Zato se sporazum o granici sa Crnom Gorom ne treba potpisati, a treba se i imenovati nova komisija koja će uzimati u obzir granice definisane Berlinskim kongresom”, kazao je on.

Dvije države godinama pregovaraju o granici i potpisivanju ugovora, prvog takve vrste nakon raspada bivše Jugoslavije.

Međutim, posljednjih mjeseci pitanje Sutorine ponovo je politički aktuelizirano.

Izvor: Al Jazeera i agencije