Crnu Goru brine rezolucije o Sutorini
Rezolucija o Sutorini, koja je upućena u zvaničnu parlamentarnu proceduru u Bosni i Hercegovini bila je tema današnjeg razgovora potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića i ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Đorđa Latinovića, javlja Anadolija.
Lukšić je izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom razvoja događaja koji se odnose na predloženu rezoluciju i izrazio očekivanje da će, imajući u vidu da je razgraničenje i utvrđivanje državne granice između Crne Gore i Bosne i Hercegovine završeno, uskoro biti potpisan Ugovor o državnoj granici.
Dobrosusjedska saradnja
Potpredsjednika Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Igor Lukšić podsjetio je na veoma dobre međusobne odnose izrazivši nadu da će se i ovo pitanje rješavati u duhu dobrosusjedske i regionalne saradnje, naročito imajući u vidu da su na završnom sastanku komisija za granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine, održanom 26. i 27. maja 2014. godine u Sarajevu, usaglašena i parafirana sva granična dokumenta od strane komisija i stručnih grupa.
On je podsjetio i da je Vlada Crne Gore, u junu 2014. godine, na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova, usvojila izvještaj o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i BiH i prihvatila prijedlog ovog ugovora, čime su u Crnoj Gori okončane unutrašnje pravne procedure potrebne za potpisivanje ovog Ugovora.
Komisija za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije na sjednici raspravljala o prijedlogu rezolucije poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Denisa Bećirovića o Sutorini kojom se traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, nutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, iako će se ona naći na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u četvrtak.
Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je prijedlog rezolucije o Sutorini kojom traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, nutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Vijeće ministara
Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koje je utvrdilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom novermbra 2014. godine, a prema kojem bi Sutorina trebala voljom državnih organa Bosne i Hercegovine trajno ostati u sastavu Crne Gore.
Vijeće ministara BiH na sjednici početkom novembra 2014. godine utvrdilo je prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojim se definira državna granica koja će na terenu biti obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog ugovora.
Prema ugovoru, državna se granica proteže od tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske na južnom dijelu.
Dvije države na ovaj način, poštujući suverenitet i teritorijalni integritet, unapređuju bilateralne odnose, ispunjavaju obveze preuzete Poveljom Ujedinjenih naroda i šalju pozitivnu poruku zemljama u regiji, europskim i globalnim partnerima o spremnosti Bosne i Hercegovine i Crne Gore da sporazumno urede preostala otvorena pitanja.
Prethodno su za Al Jazeeru ekspreti za ovu temu iznijeli svoja mišljenja o sporu BiH i Crne Gore oko razgraničenja.
Stara priča
Ivo Banac, hrvatski historičar i profesor Univerzitetu Yale, kazao je da je ovo stara priča koja se povremeno obnavlja.
“Dubrovačka je republika, kao otomanski podložnik, trpjela velika haranja sa strane Mletaka za vrijeme Bečkog rata. Zato su njeni diplomati na pregovorima koji su doveli do Karlovačkog mira (1699.) ustupili dio svog teritorija Otomanskom carstvu (na sjeveru kod Kleka i na jugu kod utoka Sutorine u Bokokotorski zaljev) kako ne bi imali izravni teritorijalni kontakt s Mlečanima. I tako je to ostao otomanski teritorij, nominalno i nakon Berlinskog kongresa i okupacije i računao se dijelom Bosne i Hercegovine u austrijsko vrijeme. U razgraničenju pri uspostavi federalnih jedinica Jugoslavije 1945. godine crnogorski je partijski čelnik Blažo Jovanović predložio Đuri Pucaru-Starom, bosanskohercegovačkom partijskom čelniku, izmjenu teritorija između NR Bosne i Hercegovine i NR Crne Gore tako da Crna Gora preuzme sutorinski pivot za jedan šumski prostor u slijevu Sutjeske. I tako je i bilo”, kazao je Banac za Al Jazeeru.
Omer Ibrahimagić, stručnjak za ustavno pravo koji je predavao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, rekao je da je odluka na parlamentu i da ne treba prihvatiti.
“Smatram da sa pravnog aspekta Bosna i Hercegovina, koja je ušla sa svojim granicama, definisanim na Berlinskom kongresu, u Jugoslaviju, treba i da izađe u tim granicama. Zato se sporazum o granici sa Crnom Gorom ne treba potpisati, a treba se i imenovati nova komisija koja će uzimati u obzir granice definisane Berlinskim kongresom“, kazao je on.
Dvije države godinama pregovaraju o granici i potpisivanju ugovora, prvog takve vrste nakon raspada bivše Jugoslavije.
Međutim, posljednjih mjeseci pitanje Sutorine ponovo je politički aktuelizirano.
Izvor: Al Jazeera i agencije