Štednja je dobra navika, ali šta da građani BiH ostave sa strane?

Babilon je postao najbogatiji grad starog svijeta jer su njegovi stanovnici koristili pouzdane principe za sticanje i čuvanje novca.

Svjetski dan štednje ustanovljen je za vrijeme Prvog međunarodnog kongresa štedionica 31. oktobra 1924. godine u Milanu (Al Jazeera)

Općepoznato je da je Svjetski dan štednje ustanovljen za vrijeme Prvog međunarodnog kongresa štedionica 31. oktobra 1924. godine u Milanu. S vremenom je ovaj dan sticao i popularnost, među različitim generacijama, održavajući sve veći značaj štednje za budućnost.

Sa rastućom inflacijom i drugim problemima koji otežavaju život ljudima, značaj štednje postao je važan i Bosancima i Hercegovcima. Ratovi uvijek ozbiljno uzdrmaju društvo, a osobito su dva rata koja se vode Rusija-Ukrajina i Izrael-Hamas izazvala zabrinutost i kod građana Bosne i Hercegovine. Građani toliko i ne štede, a to je ponajviše zbog teške ekonomske i socijalne situacije u kojoj se nalaze. Većina građana u BiH nemaju dovojna novčana primanja kako bi izdvajali sredstva za štednje kao što se radi u drugim evropskim zemljama. I s pravom se pitaju već godinama, da li je isplativo uopće više štedjeti? Štednja nije za one koji su slabijih živaca. A,  i šta da građani BiH ostave sa strane, s obzirom da se cijene rapidno brzo mijenjaju. Kako da uštede nešto, kad su prinuđeni da uzimaju kredite kako bi mogli i da prežive.

Kako odbaciti loše navike?

Ono što je paradoksalno što i u doba inflacije građani Bosne i Hercegovine imaju loše navike. Veliki trošak na dnevnoj bazi  predstavljaju i skupe a nepotrebne navike poput pušenja, alkohola ili nečeg trećeg. Utjehu pojedini nalaze usred teške ekonomske situacije i u  ispijanju koje čašice više. Riješenje nije ni u pivu, vinu, rakiji, likeru…

Podaci o uvozu u našu državu nisu zanemarivi, jer prema podacima iz Uprave za indirektna oporezivanja (UIO) BiH, u prvih devet mjeseci alkohonih proizvoda u našu državu uvezen je 136. 242. 401 litar u vrijednosti od 202.025. 394 KM. Što znači da smo mi u prvih devet mjeseci ove godine uvezli više od 136 miliona litara alkohola u vrijednosti većoj od 202 miliona KM. Paradoksalno je što mi kao država u vrijeme inflacije povećavamo uvoz alkoholnih pića. Jer, smo u 2022. uvezli najveću količinu alkohola u posljednjih sedam godina.

Ako se uspijemo odreći svojih loših poroka i ušteda na mjesečnoj razini će porasti. Mi moramo naučiti štedjeti, jer štednja jeste investicija za bolju budućnost. Štednja sa sobom i nosi rizike. Građanima BiH štednja jeste „nemoguća misija“, s obzirom na plate kakve imaju pojedinci, ali ako se hoće moguće je uštedjeti. Prikupljanje sitniša nije za podsmijeh, jer njegovo prikupljanje na polugodišnjem nivou i ostavljanje na tekućem računu je rezerva za teška vremena.

Nije loše ni sada primjenjivati babilonsku mudrost oko štednje. I nije ni slučajno što je Babilon postao najbogatijim gradom staroga svijeta i što su njegovi stanovnici bili najbogatiji ljudi svog vremena. Oni su koristili pouzdane finansijske principe o stjecanju novca, čuvanju novca i zaradi dodatnog novca. Oni su sebi omogućili ono što svi mi priželjkujemo: prihode za budućnost.

Svi mi nekada trebamo biti Arkadije

Arkadije je bio bogat čovjek u Babilonu, ali on nije bio samo poznat po bogatstvu već i po davanju. Njegovo bogatstvo se svake godine uvećavalo i to dok su se drugi u Babilonu borili za egzistenciju. Jednom prilikom su ga i njegovi prijatelji priupitali: Zašto je prevrtljiva sudbina baš njega izdvojila i dala mu da uživa u svim dobrim stvarima života, a zanemarila njih ostale? Arkad se pobunio i njima odgovorio: „Ako od dana kada smo bili mladi niste uspjeli steći više od gole egzistencije, to je zato što niste naučili zakone koju upravljaju stvaranjem bogatstva, ili ih uopće ne poznajete. Niko ne treba zavidjeti ni danas tipovima poput Arkadija. Jer je on pokazao odlučnost svoje namjere, čuvajući četiri godine jednu desetinu onoga što je zaradio. Pa čak i da nam se desi da izgubimo ušteđevinu, moramo imati snagu volje. Trebamo biti istrajni u svojoj namjeri i pobrinut se da to i ostvarimo.

Štednja nije besmislica, kao ni izdvajanje sitniša sa strane. Jer, ušteđevina  s vremenom raste i još nas više potiče. Osiguranje prihoda za budućnost je stvar opreza. Novac je i dalje mjerna jedinica zemaljskog uspjeha, a novcem i dalje upravljaju zakoni koji su ga kontolirali u doba kad su bogati ljudi hodali ulicama Babilona.

Izvor: Al Jazeera

Reklama