Protesti ne mogu vratiti mlade živote

Dan nakon velikih protesta u Nišu, održanih zbog ubistva 20-godišnjeg studenta, provjeravamo šta su nakon sličnih ubistava donijeli masovni protesti u regiji.

U februaru 2008. godine bez ikakvog povoda trojica maloljetnika u prepunom tramvaju u Sarajevu zadala su 16-godišnjem Denisu Mrnjavcu teške povrede nožem, od kojih je dan poslije podlegao.

Četiri mjeseca kasnije na autobuskom stajalištu u Zagrebu na sličan je način ubijen Luka Ritz. Bilo mu je 18 godina. Njihova smrt zgrozila je stanovnike Bosne i Hercegovine i Hrvatske te izazvala masovne proteste, a njihova imena postala su simboli borbe protiv nasilja među mladima.

Umjesto kući, kamo je krenuo, Luka Ritz je završio u hitnoj pomoći. Podlegao je 12 dana poslije. Njegovi napadači, uzrasta 16 do 18 godina, kasnije su kazali kako su Luku napali iz “čiste dosade”.

Lukina majka Suzana Ritz kaže da se tada našla u beznadežnoj situaciji, u kojoj nije znala kome da se obrati. Lukini roditelji potom iniciraju formiranje savjetovališta za mlade i roditelje.

Simbol borbe protiv nasilja

“Nekako smo imali osjećaj da bi trebalo u gradu biti neko mjesto gdje bi mogli davati informacije ljudima, djeci i mladima, roditeljima… kada se nađu u sličnoj situaciji. Da ih znamo usmjeriti gdje da traže pomoć”, kaže Suzana Ritz.

Lukina smrt potakla je snažnu reakciju javnosti. Organizirani su protesti, humanitarni koncerti, javne debate i akcije protiv uličnog i vršnjačkog nasilja. Savjetovalište u određenim projektima ima podršku i Vlade Hrvatske.

“Dolaze djeca koja i jesu u nekom riziku da bi razvili nekakve nasilne osobine. I savjetovalište, općenito dakle, uključuje sve kojima je pomoć potrebna u tom smislu i radi sveobuhvatno”, izjavila je Dajana Juriničić iz Savjetovališta “Luka Ritz”.

Luka Ritz je postao simbol borbe protiv nasilja među mladima. Policijske statistike govore da se broj takvih kaznenih djela smanjio u proteklih šest godina za blizu 25 posto.

“Iste te godine je u Sarajevu po istom obrascu, dakle bez ikakvog razloga, ubijen Denis Mrnjavac. Najprije izboden, a zatim pretučen u prepunom tramvaju, dok se vraćao iz škole kući”, izvještava iz Sarajeva reporterka Al Jazeere Arduana Kurić.

‘A gdje je moral?’

U njegovoj sobi majka Ana čuva uspomone. Denisove stare stvari, fotografije i novinske članke o ubistvu.

“Zaista ne mogu shvatiti, nije mi jasno kako su se svi ti ljudi u tom tramvaju mogli tako ponašati. Mirno gledati da neko tuče, ubija dijete, a da niko ne poduzme ništa. Da niko ne reagira na bilo kakav način. Ja se, zaista, pitam gdje je taj naš moral? Jesmo li to postali svi monstrumi? Šta se dešava s ljudima?”, pita se Ana Mrnjavac.

Nakon ubistva Denisa Mrnjavca hiljade Sarajlija izašle su na ulice. “Svi smo Denis!”, uzvikivali su ispred zgrade Predsjedništva BiH. Kamenovana je zgrada Vlade Kantona Sarajevo.

Vlast je obećavala strože kazne za počinitelje nasilja, nove zakone, koji će posebno regulirati tu oblast, uključivanje centara za socijalni rad, obrazovnog sistema, praktično cijelog društva u prevenciju maloljetničke delinkvencije. Ništa od toga nije ispunjeno.

Skloniti mlade sa ulice

Postoji udruženje koje nosi ime Denisa Mrnjavca. Jedan od osnivača je Denisov školski prijatelj Vedran Ljevarević. U institucije, kaže on, više nemaju povjerenja. Cilj udruženja je skloniti mlade sa ulice, na kojoj se više ne mogu osjećati sigurnim.

“Cilj nam je raditi s mladima. Kroz različite radionice, aktivnosti, manifestacije… Znači, okupljati mlade, ne dozvoliti im da krenu tim pravcem kojim su, nažalost, krenuli ti mladi koji su to uradili Denisu”, rekao je Vedran Ljevarević.

I Denis i Luka bili su odlični i primjereni učenici. Obojica su voljela gitaru i za obojicu njihovi prijatelji kažu da su bili pozitivni i uvijek nasmijani.

Ubicama Denisa Mrnjavca izrečena je kazna od 15 i 10 godina zatvora. Odgovornom za brutalno premlaćivanje Luke Ritza dodijeljena je godina i pol zatvora.

Izvor: Al Jazeera