Hrvatima nikad bliži i jeftiniji studij vani

Fakulteti u drugim državama studentima iz Hrvatske od njenog ulaska u Evropsku uniju (EU) nikad nisu bili bliži. Vrtoglavo visoke školarine sada će im biti i dva-tri puta jeftinije.

Istovremeno i Hrvatska, ulaskom u Uniju, postaje zanimljivija studentima iz regije, jer će diplome hrvatskih fakulteta u potpunosti biti usklađene s uvjetima na evropskom tržištu rada, izvještava reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Studentica Jelena Jakšić na prvoj je godini diplomskog studija odnosa s javnošću. Želi otići u neku od zemalja EU-a i tamo iskusiti studentski život. Najviše je privlači London.

Reklama

Zamjena indeksa

“Ono što mislim da bi mi donijelo studiranje vani je iskustvo, pod broj jedan. Mislim da je to drugi način razmišljanja, gledanja na ove svakodnevne stvari koje su, možda, evo u PR-u, drugačije tamo. Mislim da bi mi to i u poslu puno pomoglo”, kaže studentica Jakšić.

Pomaže joj i ulazak Hrvatske u Uniju. Odlučila je otići i na stručno savjetovanje, jer priznaje da, kao i većina studenata, nije dovoljno upoznata sa svim mogućnostima koje se otvaraju od 1. jula.

Reklama

“Hrvatskim studentima od sada će, kada studiraju u EU-u kao država članica, biti omogućene iste školarine kao i domaćim studentima u tim zemljama članicama, što znači da će Hrvati imati pravo na istu školarinu kao Nijemac u Njemačkoj ili Englez u Engleskoj”, kaže Sandra Dobrić iz Instituta za razvoj obrazovanja.

U Velikoj Britaniji školarina će se kretati između 4.000 i 37.000 eura, što je i do tri puta jeftinije nego do sada. U Njemačkoj od 200 do 1.000 eura, u Francuskoj između 170 i 250 eura, dok u Italiji visina školarine neće prelaziti iznos od 1.500 eura za godinu.

Prema posljednjim podacima, blizu 7.000 hrvatskih studenata studira u inostranstvu. Isto istraživanje pokazalo je da bi gotovo 20 posto onih koji su upisali hrvatske fakultete rado svoj indeks zamijenili indeksom nekog stranog univerziteta.

Reklama

Velike mogućnosti

Na jedan semestar to je učinila i Elena Šimatović. Pravni fakultet u Zagrebu na šest je mjeseci zamijenila onim u Varšavi.

“Prvenstveno mi je bilo da predmeti budu na engleskom, pošto ne govorim njemački ni francuski. I gledala sam neku zemlju da bude malo jeftinija, pošto nisam dovoljno uštedjela da si mogu priuštiti život u Italiji”, kaže Elena Šimatović, ambasadorica inicijative “Mladi u pokretu”.

Poput Elene, studenti prije odlaska u instranstvo moraju pronaći fakultet na kojem će studirati i raspitati se o rokovima prijava, šta se od njih traži, položiti ispit iz jezika na kojem će studirati, pobrinuti se za smještaj, a ako žele mogu aplicirati i za neku od pregršt stipendija koje se nude. Sve to najkasnije godinu dana prije početka studija. 

A mogućnosti i prilika, očito, ima napretek. Treba samo sjesti i provjeriti kako ih što više ugrabiti.

Izvor: Al Jazeera