SAD tvrdi da Rusija krši sporazum o kontroli nuklearnog oružja
SAD je optužio Rusiju da je prekršila sporazum Novi START, posljednji posthladnoratovski stup kontrole nuklearnog oružja između dvije zemlje, rekavši da Moskva odbija dopustiti inspekcijske aktivnosti na svojoj teritoriji.
- SAD je optužio Rusiju da je prekršila sporazum Novi START, posljednji posthladnoratovski stup kontrole nuklearnog oružja između dvije zemlje, rekavši da Moskva odbija dopustiti inspekcijske aktivnosti na svojoj teritoriji.
- Kijev je saopćio da su ukrajinske snage odbile ruske napade na putu kod istočnog grada Bahmuta, sprečavajući Moskvu da zadobije kontrolu nad važnom ukrajinskom rutom za snabdijevanje.
- SAD je optužio Rusiju da je prekršila sporazum Novi START, posljednji posthladnoratovski stup kontrole nuklearnog oružja između dvije zemlje, rekavši da Moskva odbija dopustiti inspekcijske aktivnosti na svojoj teritoriji.
- Kijev je saopćio da su ukrajinske snage odbile ruske napade na putu kod istočnog grada Bahmuta, sprečavajući Moskvu da zadobije kontrolu nad važnom ukrajinskom rutom za snabdijevanje.
- Ranije u toku dana, Rusija je saopćila da su njene snage preuzele kontrolu nad malim selom Blahodatne, sjeverno od Bahmuta.
- Ruske snage napredovale su u novom značajnijem napadu na Vuhledar, no britanski dužnosnici ne očekuju da će doći do nekog velikog pomaka na terenu u toj oblasti.
U nastavku slijedi više informacija:
Blinken će tokom posjete Kini razgovarati o ratu u Ukrajini
Američki državni sekretar Antony Blinken razgovarat će o ruskom ratu u Ukrajini s kineskim dužnosnicima tokom putovanja u Kinu 5. i 6. februara, rekao je glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby.
Kirby je rekao novinarima da su razgovori o brojnim pitanjima, poput onoga o vojskama dvije zemlje i klimatskim promjenama, ostavljena po strani kad je Kina protestovala protiv posjete predsjednice Zastupničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu u augustu prošle godine.
Blinken će ova pitanja ponovno “otvoriti i revitalizirati”, rekao je Kirby.
“Znam da se veseli tome da se pozabavi svim ovim pitanjima i naravno da će rat u Ukrajini biti jedno od tih pitanja o kojima će sekretar razgovarati dok je tamo”, rekao je Kirby, prenosi Reuters.
Ukrajina dominira sa kandidatima za Nobelovu nagradu 2023.
Od šefa NATO-a do predsjednika Ukrajine, mnogi kandidati predloženi za Nobelovu nagradu za mir 2023. godinu, povezani su sa ratom u Ukrajini, ali to ne znači da su favoriti, saopćeno je u Oslu.
Među pojedincima i organizacijama predloženim Norveškom Nobelovom komitetu, nekoliko imena koja su objavljena u javnosti uglavnom se odnose na rat u Ukrajini ili na opoziciju ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, prenosi AFP.
Prema statutu Fondacije Nobel, spisak kandidata se čuva u tajnosti najmanje 50 godina. Međutim, nekoliko hiljada sponzora, među kojima su parlamentaraci, ministri, bivši pobjednici ili pojedini univerzitetski profesori, slobodno otkrivaju identitet svojim miljenika.
Ime dobitnik Nobelove nagrade za mir obično bude saopćeno početkom oktobra, a svake godine bude predloženo nekoliko stotina imena za Nobelovu nagradu za mir.
Jedan norveški lokalni zvaničnik iz populističke desnice rekao je da predlaže ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je postao simbol otpora ruskoj invaziji pokrenutoj 24. februara prošle godine.
Jedan norveški zastupnik je dostavio ime svog sunarodnika Jensa Stoltenberga za koga smatra da “zaslužuje nagradu za svoj primjeran rad na mjestu generalnog sekretara NATO-a u teškom periodu za Alijansu, a to je brutalna ofanziva protiv jedne mirne susjedne zemlje”.
Među protivnicima Kremlja, predloženi su Aleksej Navaljni koji je u ruskom zatvoru nakon pokušaja trovanja, kao i novinar Vladimir Kara-Murza, takođe u zatvoru pošto je preživio, kako kaže, dva pokušaja trovanja.
U prethodne dvije godine nagrađeni su kritičari Kremlja.
SAD tvrdi da Rusija krši sporazum o kontroli nuklearnog oružja
SAD je optužio Rusiju da je prekršila sporazum Novi START, posljednji posthladnoratovski stup kontrole nuklearnog oružja između dvije zemlje, rekavši da Moskva odbija dopustiti inspekcijske aktivnosti na svome teritoriju, prenosi Reuters.
Sporazum je stupio na snagu 2011. godine te je produžen u 2021. godini na dodatnih pet godina. Ograničava broj nuklearnih bojevih glava koje SAD i Rusija mogu rasporediti, kao i raspoređivanje projektila i bombardera na kopnu i pod morem koji ih isporučuju.
Dvije zemlje, koje su tokom Hladnog rata bile ograničene mrežom sporazuma o kontroli oružja, i dalje posjeduju oko 90 posto svih svjetskih nuklearnih bojevih glava.
Washington je bio voljan da očuva sporazum no odnosi s Moskvom najgori su u nekoliko decenija zbog ruske invazije Ukrajine, elementa koji bi mogao zakomplicirati pokušaje administracije američkog predsjednika Joea Bidena da održi i postigne novi sporazum.
“Rusko odbijanje da omogući inspekcijske aktivnosti sprečava SAD od ostvarivanja važnih prava prema sporazumu i prijeti održivosti američko-ruske kontrole nuklearnog oružja”, rekao je glasnogovornik State Departmenta.
London neće slati avione Kijevu
Velika Britanija ne smatra da je izdvodljivo da pošalje svoje borbene avione Ukrajini, izjavio je glasnogovornik premijera Rishija Sunaka.
“Smatramo da nije praktično da šaljemo te avione u Ukrajinu. Nastavit ćemo da razgovaramo sa saveznicima šta smatramo da je pravi pristup”, prenio je Reuters njegovu izjavu.
Velike borbe kod Bahmuta
Kijev je saopćio da su ukrajinske snage odbile ruske napade na putu kod istočnog grada Bahmuta, sprečavajući Moskvu da zadobije kontrolu nad važnom ukrajinskom rutom za snabdijevanje.
“Ruske trupe nisu mogle da presjeku put preko kojeg se snabdijeva ukrajinska vojska, koja dobija sve što joj je neophodno”, rekao je glasnogovornik vojske Ukrajine Serhij Čerevati, prenio je Reuters.
Rusija je ranije u toku dana saopćila da su njene snage preuzele kontrolu nad malim selom Blahodatne, sjeverno od Bahmuta.
U petak u Kijevu samit Ukrajina-Evropska unija
Ukrajinski premijer Denis Šmigal rekao je da će u petak u Kijevu biti održan samit Ukrajina-Evropska unija, a dan ranije prve “međuvladine konsultacije” Kijeva i Evropske komisije.
“Činjenica da se samit održava u Kijevu predstavlja jak signal i našim partnerima i našim neprijateljima”, rekao je Šmigal na sastanku Vlade i dodao da od samita očekuje pozitivnu ocjenu ukrajinskih napora za evropsku integraciju, prenosi AFP.
“Konsultacija u četvrtak i samit u petak bit će dva izuzetno važna sastanka o evropskim integracijama Ukrajine”, dodao je Šmigal, ističući da treba omogućiti “Evropi da vjeruje u pobjedu Ukrajine” i da podrži ukrajinske aktivnosti koje vode ka članstvu u EU.
Ukrajina je krajem juna 2022. godine dobila zvaničan status kandidata za prijem u Evropsku uniju.
Rusija priznala da je izvršila više od 9000 ilegalnih mobilizacija
Rusija je priznala da je od jeseni neopravdano regrutovala nekoliko hiljada ljudi za rat protiv Ukrajine.
“Više od 9000 građana koji su ilegalno mobilizirani vraćeni su kućama – uključujući i one koji nisu trebali biti pozvani pod bilo kojim okolnostima zbog zdravstvenih razloga”, rekao je glavni tužilac Igor Krasnov na sastanku s predsjednikom Vladimirom Putinom, prenosi agencija dpa.
Promatrači pretpostavljaju, međutim, da je još dosta ljudi bilo ilegalno regrutirano tokom mobilizacije koju je u septembru naredio Putin – i da se nikad nisu vratili. naročito je u prvim sedmicama izvještavano je o haotičnim uvjetima u mnogim regrutnim uredima vojnih okruga. Na bojište je pozvano ukupno 300.000 ljudi širom zemlje.
U retrospektivi, tužilac Krasnov također je rekao da vojne strukture u njegovoj zemlji imaju “puno ozbiljnih problema”.
U utorak, društvenim mrežama je kružila videoporuka koju su supruge i majke mobiliziranih Rusa uputile Putinu. Žene iz regije Primorje s Dalekog istoka požalile su se da njihovim muževima fali opreme, lijekova i higijenskih potrepština.
Grčka neće isporučiti Ukrajini tenkove Leopard 2
Grčka neće Ukrajini isporučiti tenkove njemačke proizvodnje Leopard 2, rekao je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, tvrdeći da je Atina već dala Kijevu značajnu vojnu podršku, uključujući i oklopne transportere.
“Nećemo obezbjediti tenkove Leopard 2 iz jednostavnog razloga što su apsolutno neophodni za našu odbranu”, rekao je grčki premijer za japansku novinsku kuću Nikkei Asia.
Dodao je da su uvijek jasno davali do znanja da su voljni podržati Ukrajinu, ali ne nauštrb svojih odbrambenih sposobnosti.
Francuska će isporučiti dodatne topove Caesar Ukrajini
Francuska će Ukrajini osigurati 12 dodatnih topova Caesar kalibra 155 milimetara, pored već isporučenih 18, kao i protivvazdušnu opremu, izjavio je francuski ministar odbrane Sebastien Lecornu.
“Tih 12 topova srednjeg dometa bit će isporučeno narednih sedmica i finansirat će se kao dio fonda za podršku od 200 miliona eura, koji je osnovala Francuska”, rekao je Lecornu na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovim, prenosi AFP.
Francuska je također obećala da će Ukrajini isporučiti radar Ground Master 200 (GM200) koji proizvodi francuska kompanije Thales.
Taj radar srednjeg dometa omogućava otkrivanje neprijateljskog aviona na 250 kilometara, bilo da leti malom brzinom i na maloj visini kao bespilotne letjelice ili na velikoj visini kao borbeni avioni.
Lecornu je rekao da Francuska pregovara sa saveznicima kako bi Ukrajina imala dovoljno zaliha francuskih raketa zemlja-vazduh.
Francuski ministar je dodao da će u Poljsku biti poslato 150 vojnika koji će obučavati ukrajinske vojnike.
Brazil odbio njemački zahtjev za granatama za Ukrajinu
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva odbio je zahtjev Njemačke za isporuku granata za protivavionske tenkove Gepard koje koristi Ukrajina, objavili su lokalni mediji.
“Brazil je zemlja mira. I zato Brazil ne želi nikakvu umiješanost u ovaj rat – čak ni indirektno”, rekao je Lula na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Braziliji, prenosi Bild.
Kijevu je hitno potrebna dodatna municija za tenkove Gepard, a Brazil navodno ima do 300.000 komada, prenosi Anadolija.
Predsjednik Brazila je pozvao na brz početak mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, navodeći da je neophodno “formirati grupu zemalja koja je dovoljno jaka i poštovana da sjedne s njima za pregovarački sto”.
Lula je naveo Brazil i Kinu kao moguće posrednike u mirovnim pregovorima.
Njegova izjava o mirovnim pregovorima u suprotnosti je s izjavama njemačkog kancelara Olafa Scholza, koji je više puta izjavio da bi mirovni pregovori mogli početi tek kada se ruske trupe povuku iz Ukrajine.
Scholz je tokom vikenda izjavio da želi da nastavi da pokušava da radi na okončanju rata protiv Ukrajine kroz direktne razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
“Opet ću razgovarati telefonom s Putinom – jer moramo da razgovaramo jedni s drugima. Na Putinu je da povuče trupe iz Ukrajine i okonča ovaj strašni, besmisleni rat koji je već koštao života stotine hiljada ljudi”, rekao je on za berlinski list Tagesspiegel.
Putin odobrio uspostavljanje zajedničkih centara za vojnu obuku s Bjelorusijom
Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je u utorak Vladin prijedlog za potpisivanje sporazuma s Bjelorusijom o uspostavljanju centara za zajedničku obuku vojnog osoblja.
U uredbi Putin je zadužio Ministarstvo odbrane da vodi razgovore s Bjelorusijom i da u slučaju dogovora potpiše u ime Ruske Federacije, prenosi Anadolija.
U propratnoj bilješci navodi se da su ciljevi centara za obuku unapređenje nivoa koordinacije i borbene obuke vojnika.
Vojska će razmijeniti iskustva o upotrebi oružja, vojne i specijalne opreme i “ovladati praktičnim vještinama”.
Minsk je također odobrio projekat i naveo da tri takva centra već rade, dva u Bjelorusiji i jedan u Rusiji.
Kuleba: Ukrajina će u prvom talasu dobiti između 120 i 140 zapadnih tenkova
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je da će Kijev uskoro “u prvom talasu” dobiti između 120 i 140 zapadnih tenkova od koalicije 12 zemalja.
“Radimo u dva pravca: želimo da uključimo nove zemlje u koaliciju koja nas snabdijeva tenkovima i istovremeno tražimo još tenkova od zemalja koje su nam već pomogle”, izjavio je Kuleba na online konferenciji, prenosi Reuters.
Kijev je ovog mjeseca od Zapada osigurao pomoć u vidu borbenih tenkova koji treba da mu pomognu u planiranoj kontraofanzivi na jugu i istoku zemlje. SAD su zatražile od Kijeva da odgodi ove planove dok vojna pomoć Zapada ne stigne u Ukrajinu. Kijev se pribojava da će Rusija pokrenuti veliku ofanzivu tokom narednih sedmica ili mjeseci.
Danilov: Ukrajina se sprema za novu rusku ofanzivu
Ukrajina se sprema da odbije moguću novu rusku ofanzivu, rekao je u utorak sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu (RNBO) Ukrajine Aleksij Danilov, javlja Anadolija.
“Vojno-političko rukovodstvo Ukrajine razumije sve prijetnje i izazove, a mi se spremamo da damo snažan odgovor na moguću ofanzivu Ruske Federacije”, naveo je Danilov u saopštenju RNBO-a.
Prema njegovim riječima, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski svakodnevno razgovara sa stranim zvaničnicima o vojnoj pomoći.
“Ovo je izazov za nas, ali mi ćemo ga izdržati… 24. februar prošle godine bio je mnogo teži. Bili smo jedan na jedan sa zemljom agresorom. Niko nije vjerovao u našu sposobnost da izdržimo udarac. Sada je situacija potpuno drugačija”, rekao je on.
Što se tiče mobilizacije u Ukrajini, Danilov je rekao da proces napreduje “na miran i odmjeren način”.
On je upozorio i na pojačanu rusku propagandu koja ima za cilj diskreditaciju ukrajinskog rukovodstva i vojske.
“Naša obavještajna služba upozorava da će nivo informacionih i psiholoških operacija eksponencijalno rasti. Moramo biti veoma oprezni. Ovo je izazov za cijeli svijet, a ne samo za Ukrajinu”, dodao je Danilov.
Rusija tvrdi da je preuzela kontrolu nad selom Blagodatnoje kod Bahmuta
Glasnogovornik ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov rekao je danas da su ruske snage preuzele kontrolu nad selom Blagodatnoje, oko pet kilometara od Bahmuta u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR).
On je naveo da su u borbama za Blagodatnoje učestvovali dobrovoljci jurišnih jedinica, uz podršku operativno-taktičke i armijske avijacije, raketnih trupa i artiljerije Južne borbene grupe, prenosi TASS.
Oko Bahmuta se proteklih sedmica vode neke od najtežih bitaka u Ukrajini, prenosi Tanjug.
Privatna vojna grupa Wagner, koju su Sjedinjene Američke Države označile kao transnacionalnu kriminalnu organizaciju, saopštila je još u subotu da su njene jedinice preuzele kontrolu nad Blahodatnom, ali je Kijev tvrdio da je napad na selo odbijen, prenio je Reuters.
Poljska i Britanija protiv slanja borbenih aviona Ukrajini
Poljska je rekla da se ne vode pregovori o slanju borbenih aviona F-16 Ukrajini, a ni Britanija ne vjeruje da bi to bilo praktično, prenose agencije.
Moguće slanje poljskih borbenih aviona F-16 Ukrajini nije tema “službenih pregovora”, rekao je u utorak zamjenik poljskog ministra odbrane, dan nakon što je i SAD odbio slanje tih aviona Kijevu, prenosi AFP.
“Za sada ne postoje službeni pregovori o slanju poljskih F-16 Ukrajini”, rekao je Wojciech Skurkiewicz. “To pitanje ne postoji”.
Poljska ima 48 aviona F-16 američke proizvodnje.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je u ponedjeljak da će “svi njihovi postupci u cilju jačanja ukrajinskih odbrambenih snaga biti koordinirani s partnerima iz NATO-a”.
Berlin je također kategorički odbio slanje borbenih aviona, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron oprezno rekao da “ništa nije isključeno”, uvjeravajući da ga to Ukrajinci još nisu zatražili.
Macron je razgovarao s nizozemskim premijerom Markom Rutteom koji je rekao da ne postoji “tabu” u vezi tog pitanja, ali i da bi to bio “velik korak”.
Britanija je rekla da to ne bi bilo praktično.
“Britanski borbeni avioni jako su sofisticirani i potrebni su mjeseci da bi se naučilo letjeti. S obzirom na to, vjerujemo da nije praktično slati te avione Ukrajini”, rekao je glasnogovornik britanskog premijera Rishija Sunaka, prenosi Reuters.
“Nastavit ćemo razgovarati s našim saveznicima o pristupu koji mislimo da je ispravan”, dodao je.
Ruske snage napredovale na jugoistoku
Ruske snage napredovale su ove sedmice nekoliko stotina metara u novom značajnijem napadu na grad u jugoistočnoj Ukrajini, no britanski dužnosnici ne očekuju da će doći do nekog velikog pomaka na terenu, prenosi u utorak Reuters.
I dok ruska strana tvrdi da je tim napredovanjem osigurala sigurnu poziciju u rudarskom gradu Vuhledar, Kijev potvrđuje da se vode teške borbe, ali da su ukrajinske snage odbile ruski napad i nanijele velike gubitke svom neprijatelju, prenosi Hina.
Prema britanskom ministarstvu odbrane, obavještajni podaci govore da Rusi napadaju grad s brigadom od nekoliko hiljada vojnika te su napredovali nekoliko stotina metara od rijeke Kaslahač koja je mjesecima bila linija razdvajanja.
“Postoji realna mogućnost da će ruske snage nastaviti prodirati u to područje, ali nije izgledno da će ostvariti značajnu promjenu na terenu”, tvrde britanski izvori.
Rusi napadom na Vuhledar, tvrde Britanci, žele također odvratiti ukrajinske snage od Bahmuta, grada koji je više na sjeveru i koji je glavna meta ruske ofanzive već mjesecima.
Reuters ne može nezavisno potvrditi stanje na bojištu.
Vuhledar leži na najjužnijoj tački istočne bojišnice u Ukrajini i gleda na željezničke linije kojima se opskrbljuju ruske snage na susjednoj južnoj fronti.
Vojni stručnjaci su mišljenja da je Rusija odlučna zauzeti što više teritorija u narednih nekoliko mjeseci, prije nego Kijev dobije na raspolaganje obećane njemačke i američke tenkove i oklopna vozila kako bi pokrenuo protuofanzivu.
NATO i Japan obećali ojačati veze zbog sigurnosne prijetnje
Čelnik NATO-a Jens Stoltenberg i japanski premijer Fumio Kishida obećali su u utorak jačanje veza, rekavši da su ruska invazija na Ukrajinu i njena sve veća vojna saradnja s Kinom stvorili najnapetije sigurnosno okruženje od Drugog svjetskog rata.
Komentari su uslijedili u saopćenju izdatom tokom Stoltenbergove posjete Japanu nakon posjete Južnoj Koreji u kojem je pozvao Seul da poveća vojnu podršku Ukrajini i dao slična upozorenja o rastućim tenzijama s Kinom, prenosi Fena.
“Svijet se nalazi na historijskoj prekretnici u najstrožem i najsloženijem sigurnosnom okruženju od kraja Drugog svjetskog rata”, navela su dvojica lidera u saopćenju.
Također su izrazili zabrinutost zbog ruskih nuklearnih prijetnji, zajedničkih vojnih vježbi između Rusije i Kine u blizini Japana i razvoja nuklearnog oružja Sjeverne Koreje.
Dok Organizacija Sjevernoatlantskog pakta grupiše 30 zemalja u Evropi i Sjevernoj Americi, Stoltenberg kaže da su njene članice pogođene globalnim prijetnjama.
Kishida i južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol postali su prvi lideri svojih zemalja koji su prisustvovali samitu NATO-a prošle godine, pridruživši im se kao posmatrači.
Kina je ranije kritizirala napore NATO-a da proširi svoje saveze u Aziji. Rusija, koja svoju invaziju na Ukrajinu naziva “specijalnom operacijom”, više puta je ekspanziju NATO-a predstavljala prijetnjom svojoj sigurnosti.
Krajem prošle godine, Japan je predstavio opsežne planove za jačanje svojih odbrambenih sposobnosti, promjene koje su nekada bile nezamislive za jednu pacifističku zemlju koja će je učiniti trećom po veličini vojnom potrošnjom nakon Sjedinjenih Američkih Država i Kine.
Američka ambasadorica u Moskvi sastala se s Rjabkovim
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov sastao se s novom američkom ambasadoricom Lynne Tracy i razgovarao o kontroli naoružanja, saopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.
Prošle sedmice je glasnogovornica ministarstva, Marija Zaharova, rekla da Tracy neće poboljšati veze između dvije zemlje zbog onoga što je nazvala tekućim “hibridnim ratom” Washingtona protiv Rusije.
Zelenski s predstavnicima Danske razgovarao o odbrambenim potrebama Ukrajine
U svom noćnom obraćanju na Telegramu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je kazao da je razgovarao s danskim izaslanstvom o odbrambenim potrebama njegove zemlje, “o tome što nam može pomoći da oslobodimo našu teritoriju – naš jug, naš istok. I o našim potrebama u kontekstu obnove Ukrajine.”
“Ruski teror mora izgubiti svugdje i u svemu – i na bojnom polju i u nedostatku ruševina u našoj zemlji – kako bismo mogli sve ponovno izgraditi i tako dokazati da je sloboda jača”, rekao je.
Zelenski je dodao da je Danska podržala dogovor o žitu iz Crnog mora i pridružila se inicijativi za žito iz Ukrajine.
“Činjenica da smo postigli znatan napredak u pogledu sigurnosti hrane dokazuje da možemo napredovati i u drugim tačkama naše Formule mira”, rekao je Zelenski.
Kijev kritizira hrvatskog predsjednika zbog izjave o Krimu
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova kritiziralo je u utorak hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića zbog izjave da se Krim nikada neće vratiti pod ukrajinsku kontrolu, nazvavši njegov komentar “neprihvatljivim”.
Rusija je zauzela Krim 2014.
Milanović je u ponedjeljak poručio da je “posve jasno da Krim više nikada neće biti Ukrajina”.
“Smatramo neprihvatljivim izjave hrvatskog predsjednika koji zapravo dovodi u sumnju teritorijalni integritet Ukrajine” napisao je na Facebooku glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko.
Gazpromov izvoz plina u Evropu preko Ukrajine pao je na historijski nizak nivo
Izvoz plina ruskog Gazproma u Evropsku uniju preko Ukrajine dosegnuo je rekordno nizak nivo od 951,4 miliona kubnih metara u prvih 30 dana januara, izvijestile su ruske poslovne novine Vedomosti pozivajući se na podatke Gazproma.
Gazprom je isporučivao između 41-43 miliona kubnih metara preko Ukrajine dnevno tokom druge polovine 2022. Međutim, od 5. januara dnevne količine počele su naglo padati, sa samo 24,4 miliona kubnih metara isporučenih dnevno do 19. januara.
Pad je prvenstveno rezultat smanjene potražnje za ruskim plinom u Evropi usred neuobičajeno tople i vjetrovite zime, objavile su Vedomosti.
Britanija kaže da Rusija namjerava razviti novu osovinu napredovanja prema Donjecku
Ruske snage možda namjeravaju razviti novu osovinu napredovanja prema Donjecku, rekla je Britanija u redovitom ažuriranju obavještajnih podataka, nakon što je Rusija vjerovatno izvela napade oko ukrajinskih gradova Pavlivka i Vuhledar u posljednja tri dana.
“Postoji realna mogućnost da će Rusija nastaviti ostvarivati lokalne dobitke u sektoru [Bakmut]”, dodaje se u ažuriranju.
“Međutim, malo je vjerovatno da Rusija ima dovoljno raspoloživih trupa u tom području da postigne operativno značajan proboj.”
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 31 January 2023
Find out more about the UK government's response: https://t.co/LEQzjzWkCH
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/DpJv5iBb6b
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) January 31, 2023
Ukrajinski ministar odbrane posjetit će Pariz dok Kijev traži vojne pošiljke
Očekuje se da će se ukrajinski ministar odbrane Oleksj Reznikov u Parizu sastati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, usred nastojanja Kijeva da od Zapada dobije borbene avione četvrte generacije poput F-16.
Reznikov će se također sastati sa svojim francuskim kolegom Sebastienom Lecornuom.
U izjavama koje je prenijela francuska televizija prije nego što je američki predsjednik Joe Biden odbacio slanje aviona F-16 Ukrajini, Macron je naglasio da bi svaki takav potez ovisio o nekoliko faktora, uključujući potrebu da se izbjegne eskalacija i garantira da avioni neće “dotaći rusko tlo”.
Ukrajinske snage šalju pojačanja na istok dok Rusija napreduje
Administrator dijelova ukrajinske istočne pokrajine Donjeck pod kontrolom Rusije, Denis Pušilin, kaže da su ruske trupe osigurale uporište u Vuhledaru, gradu rudara ugljena čije su ruševine bile ukrajinsko uporište od početka rata.
Pušilin je rekao da ukrajinske snage šalju pojačanja na Bahmut, Marjinku i Vuhledar, gradove koji se protežu od sjevera prema jugu zapadno od grada Donjecka.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se Moskva počela osvećivati za otpor Kijeva njegovoj invaziji nemilosrdnim napadima na istoku.
Zelenski je sedmicama upozoravao da Kremlj namjerava pojačati svoj napad nakon otprilike dva mjeseca praktičkog zastoja duž linije fronta koja se proteže preko juga i istoka.
Stoltenberg u Japanu: Za odbranu demokratija potrebna jača partnerstva
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg apelirao je danas na čvršće veze sa Japanom jer ruski rat protiv Ukrajine povećava globalne opasnosti i pokazuje da su demokratijama potrebna jača partnerstva.
“Rat u Ukrajini također pokazuje da je naša sigurnost blisko povezana”, rekao je Stoltenberg tokom posjete zračnoj bazi Iruma sjeverno od Tokija.
“Ako predsjednik (Vladimir) Putin pobjedi u Ukrajini, to će biti tragedija za Ukrajince, ali će također poslati veoma opasnu poruku autoritarnim liderima širom svijeta jer će tada ta poruka biti da mogu da postignu svoje ciljeve ako koriste vojnu silu”, rekao je Stoltenberg.
Prema njegovim riječima “rat u Ukrajini se tiče svih nas”.