SAD bi mogao odobriti slanje tenka Abrams Ukrajini
Najava o tenkovima mogla bi uslijediti već ove sedmice, rekla su Reutersu u utorak dvojica američkih zvaničnika.
- Nekoliko visokih ukrajinskih dužnosnika podnijelo je ostavke, nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski najavio smjene zbog optužbi za korupciju.
- Zbog korupcijskog skandala mogao bi splasnuti entuzijazam Zapada prema njegovoj vladi u trenutku kad se evropske zemlje prepiru o slanju u Ukrajinu tenkova Leopard 2 proizvedenih u Njemačkoj.
- Nekoliko visokih ukrajinskih dužnosnika podnijelo je ostavke, nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski najavio smjene zbog optužbi za korupciju.
- Zbog korupcijskog skandala mogao bi splasnuti entuzijazam Zapada prema njegovoj vladi u trenutku kad se evropske zemlje prepiru o slanju u Ukrajinu tenkova Leopard 2 proizvedenih u Njemačkoj.
- Nova ruska vojna reforma odgovor je na mogućnost širenja NATO-a i ‘kolektivnom Zapadu’ na korištenje Ukrajine u hibridnom ratu protiv Rusije, rekao je novoimenovani načelnik glavnog stožera ruske vojske Valerij Gerasimov u prvom javnom obraćanju.
U nastavku čitajte najvažnije vijesti iz Ukrajine:
Dva Britanca ubijena u Ukrajini
Britanski dobrovoljac Chris Parry i njegov prijatelj Andrew Bagshaw ubijeni su tokom pokušaja humanitarne evakuacije iz Soledara u istočnoj Ukrajini.
Informaciju je objavilo ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije, uz izjavu Parryjeve porodice.
Dodaju da je njegova nesebična odlučnost u pomaganju starima, mladima i ugroženima učinila njegovu porodicu izuzetno ponosnom.
Der Spiegel: Scholz odlučio, Njemačka šalje tenkove u Ukrajinu
Njemački kancelar Olaf Scholz odlučio je poslati tenkove “Leopard 2” Ukrajini i dozvoli i drugim zemljama poput Poljske da to učine, javlja njemački Spiegel.
Kako navodi njemački medij, odluka se odnosi ”na najmanje jednu grupu” tenkova Leopard 2 A6, prenosi Reuters.
Spiegel dodaje da drugi saveznici u okviru NATO-a, naprimjer u Skandinaviji, namjeravaju, zajedno sa Njemačkom, isporučiti svoje tenkove Leopard Kijevu.
IAEA: U ukrajinskim nuklearnim elektranama nije pronađena vojna oprema
Provedena je inspekcija ukrajinskih nuklearnih elektrana i nije pronađena vojna oprema, rekao je šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi Evropskom parlamentu u utorak, čime je opovrgnuo ruske optužbe.
Ruska obavještajna služba optužila je u ponedjeljak Ukrajinu da skladišti oružje isporučeno sa Zapada u nuklearnim elektranama širom zemlje, a visoki ukrajinski dužnosnik rekao je da je ta tvrdnja lažna.
Grossi je rekao Evropskom parlamentu da je njegova agencija uspostavila stalnu prisutnost u svim ukrajinskim nuklearnim postrojenjima i da je u utorak naredio inspekcije kako bi se utvrdilo nalazi li se vojna oprema u nekom postrojenju.
“Ishod tih inspekcija bio je negativan”, rekao je.
Grossi je naglasio da je ovo drugi put da je IAEA uspjela “odbaciti optužbe o ilegalnim stvarima i vrlo opasnim stvarima u tim postrojenjima”, referirajući se na ranije optužbe o stvaranju “prljave bombe”.
Guverner: Od početka rata 25 poginulih u ruskoj pograničnoj regiji
Dvadesetpet ljudi je ubijeno, a više od 90 ozlijeđeno u ruskoj pograničnoj regiji Belgorod od početka napada Rusije na Ukrajinu, prema guverneru regije.
“Ukrajinski neprijatelj gađa naselja. Ima 25 mrtvih, a 96 ljudi je ranjeno”, rekao je guverner Vjačeslav Gladkov Putinu u televizijskim izjavama.
Ovo je prvi put da su ruski dužnosnici objavili službeni broj mrtvih u jednoj ruskoj regiji od početka ruske ofanzive u Ukrajini.
Izvori Reutersa: SAD bi mogao odustati od protivljenja slanju tenkova Abrams Ukrajini
Čini se da bi SAD, u zaokretu situacije, mogao odustati od protivljenja slanju borbenih tenkova M1 Abrams u Ukrajinu, a ta najava mogla bi uslijediti već ove sedmice, rekla su Reutersu u utorak dvojica američkih zvaničnika.
Govoreći pod uslovom anonimnosti, rekli su da ipak nisu upoznati s konačnom odlukom SAD-a o slanju Abramsa u Ukrajinu, što je potez koji bi mogao ohrabriti Njemačku da odobri i slanje svojih tenkova “Leopard 2”.
Pentagon nije bio odmah dostupan za komentar.
Takva odluka SAD-a došla bi samo nekoliko dana nakon što se Washington usprotivio slanju Abramsa, uprkos zahtjevima iz Kijeva i javnom pritisku iz Berlina dok se suočavao sa pozivima da pošalje borbene tenkove Leopard njemačke proizvodnje.
Američki dužnosnici govorili su da je Abrams težak za održavanje, da je teško obučavati Ukrajince za upravljanje i da ga pogoni mlazno gorivo, što ga čini lošim izborom za ovu fazu rata.
Mediji: Turska otkazala novi krug pregovora sa Švedskom i Finskom o kandidaturi za NATO
Turska je na neodređeno vrijeme odgodila novi krug pregovora sa Švedskom i Finskom o kandidaturama te dvije nordijske zemlje za članstvo u NATO-u, izvijestili su turski državni mediji.
Sastanak je trebao biti održan u februaru u Briselu, izvijestila je državna televizija TRT pozivajući se na turske diplomatske izvore.
Glasnogovornik turskog predsjednika Recepa Tayyepa Erdogana rekao je ranije ovog mjeseca da bi generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg također trebao prisustvovati susretu.
Šmihal: Ukrajina uprkos ruskim napadima ima dovoljno zaliha energenata za ovu zimu
Ukrajina ima dovoljno zaliha uglja i plina za ovu zimu uprkos ruskim napadima na njen energetski sitem, rekao je u utorak premijer Denis Šmihal.
Šmihal je rekao da je stanje u energetskom sektoru teško, ali pod kontrolom nakon višemjesečnih ruskih napada dronovima i projektilima na kritičnu infrastrukturu pri čemu je uništeno oko 40 posto energetskog sistema.
“Za sada su propali svi pokušaji Rusije da baci Ukrajinu u mrak”, rekao je Šmihal na sjednici vlade.
“Imamo dovoljno rezervi za nastavak i završetak sezone grijanja u normalnom režimu. U skladištima je oko 11 milijardi kubnih metara plina i gotovo 1,2 miliona tona uglja”, dodao je.
Njemačka će ‘po hitnom postupku’ obraditi zahtjev Poljske za slanje tenkova Ukrajini
Njemačka vlada će poljski zahtjev za slanjem tenkova „Leopard 2“ Ukrajini obraditi po hitnom postupku, rekao je zvaničnik Ministarstva za ekonomske poslove.
„Mogu reći da ćemo na odluci raditi po hitnom postupku“, rekao je Sven Giegold na konferenciji o odbrani u Berlinu.
Rusija upozorila Grčku zbog ‘antiruskih akcija’
Ruski zvaničnici upozorili su Grčku zbog njenih “antiruskih akcija”, poručivši joj da je američko uplitanje uticalo na rusko-grčke bilateralne odnose.
Napomenuvši da su Rusija i Grčka nekada bile prijateljske zemlje, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je grčko vodstvo bilo prisiljeno ili se svojevoljno podvrglo američkim zahtjevima.
“Čudna je bila brzina kojom su prešli, ne samo u tabor onih koji su potpisali sankcije, nego i u grupu koja vodi proturuske akcije. To odražava nametnutu liniju agresivnog suprotstavljanja, a ne interese Grka”, naveo je Lavrov u poruci koju je na Twitteru danas objavila ruska ambasada u Atini, prenijela je Anadolija.
Šef ruske diplomacije Lavrov također je poručio da je Moskva izvukla zaključke o onima koji su podržali agresivnu politiku protiv Rusije.
Grčka je osudila Rusiju i pridružila se zapadnim sankcijama zbog ruskog rata protiv Ukrajine koji je započeo u februaru prošle godine.
Medvedev: Razočarat ću Zapad, imamo dovoljno svega
Bivši ruski predsjednik Dmitri Medvedev osvrnuo se na medijske izvještaje na Zapadu da Rusiji nestaje projektila i artiljerije, te je rekao da Moskva ima „dovoljno svega“.
„Naši protivnici posmatraju, s vremena na vrijeme daju izjave da nemamo ovoga ili onoga“; rekao je Medvedev tokom posjete fabrici Kalašnjikov u Iževsku, oko hiljadu kilometara istočno od Moskve.
„Razočarat ću ih. Imamo dovoljno svega“, dodao je.
Putin: Nestašica nekih lijekova u Rusiji
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da u njegovoj zemlji vlada nestašica nekih lijekova, iako Rusija zbog zapadnih sankcija proizvodi više sopstvenih lijekova.
„Imamo nedostatak nekih lijekova, uprkos tome što je proizvodnja farmaceutskih proizvoda u prva tri kvatrala prošle godine porasla za oko 22 posto“, rekao je Putin.
„Šezdeset posto lijekova na tržištu su ruske proizvodnje. No, postoji nestašica nekih lijekova, a cijene su porasle“, dodao je.
Evropska komisija: Ukrajina treba ojačati borbu protiv korupcije
Nakon što je nekoliko visokih ukrajinskih zvaničnika dalo ostavku zbog navodnih nabavki vojnih zaliha po višim cijenama, glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero rekla je da se u okviru procesa proširenja, u kojem je sada i ova zemlja, od Ukrajine očekuje da ojača borbu protiv korupcije, posebno “korupciju visokih profila”, ali da je “Ukrajina suočena sa brutalnom agresijom i treba da radi u više oblasti”.
Prema njenim riječima, Ukrajina je već preduzela nekoliko koraka, kao imenovanje šefa specijalizirane kancelarije za antikorupciju i otvorila konkurs za novog direktora nacionalne kancelarije za antikorupciju.
“Ali potrebni su dodatni napori za ojačanje antikorupcijskih institucija”, ističe.
Komisija će, kaže Pisonero, procijeniti ove napore u sljedećem godišnjem izvještaju o napretku zemlje na putu prema EU ove jeseni.
Ona kaže da EU već godinama podržava Ukrajini u njenoj borbi protiv korupcije i da je to “ključna dimenzija procesa proširenja”.
Lukašenko tvrdi da je dobio ponudu za pakt o nenapadanju s Ukrajinom
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko rekao je da je od njega zatraženo sklapanje pakta o nenapadanju s Ukrajinom, izvijestila je državna novinska agencija Belta, prenosi Reuters.
Lukašenko, bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, objelodanio je navodnu ponudu na sastanku s dužnosnicima vlade i snaga sigurnosti, na kojem je također optužio Ukrajinu da je dopustila Zapadu korištenje njenog teritorija za obuku i naoružavanje militanata koji bi mogli destabilizirati situaciju u Bjelorusiji.
“Traže od nas da ni pod kojim uvjetima ne ulazimo u rat s Ukrajinom, da tamo ne premještamo svoje trupe. Predlažu da sklopimo pakt o nenapadanju”, kazao je Lukašenko, navodi Belta.
Iz njegove je izjave nejasno jesu li Ukrajina ili Zapad dali navodnu ponudu, piše Reuters.
Kijev nije komentirao Lukašenkove navode, a ranije su ukrajinski dužnosnici upozoravali da bi Rusija opet mogla pokrenuti ofanzivu na sjever Ukrajine iz Bjelorusije.
Kremlj je odbio “za sada” komentirati hoće li Lukašenko s Putinom razgovarati o navodnoj ponudi.
Poljska će od EU tražiti nadoknadu za tenkove koje namjerava poslati Ukrajini
Poljska će od Evropske unije tražiti kompenzaciju za tenkove Leopard 2 koje namjerava poslati kao pomoć Ukrajini, izjavio je poljski premijer Mateusz Morawiecki.
”Aplicirat ćemo za nadoknadu troškova Evropskoj uniji, to će biti još jedan test dobre volje”, rekao je Morawiecki.
Kako navodi Reuters, on je izrazio nadu da će Njemačka brzo dati odgovor na zahtjev Varšave da Poljska pošalje tenkove u Ukrajinu, ali pored toga što nije precizirao kada će biti upućen ovaj zahtjev, naveo je da Poljska formira koaliciju država spremnih da pošalju njemačke tenkove.
”Nijemci odugovlače, izbjegavaju odgovor. Ponašaju se na način koji je teško razumljiv”, ocijenio je Morawiecki.
Kremlj: Isporuka njemačkih tenkova Ukrajini ne nagovještava ništa dobro
Isporuka tenkova Leopard njemačke proizvodnje Ukrajini ne nagovještava “ništa dobro”, upozorio je Kremlj.
“Takve isporuke neće donijeti ništa dobro rusko-njemačkim odnosima”, ocijenio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov i dodao da će to “ostaviti neizbirisiv trag”, prenosi AFP.
Stoltenberg pozvao Njemačku i saveznike da isporuče Ukrajini borbene tenkove
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je Njemačku i saveznike da Ukrajini isporuče borbene tenkove i napredne sisteme naoružanja.
“U ovom ključnom trenutku u ratu, moramo Ukrajini obezbjediti teže i naprednije sisteme. I to moramo učiniti brže”, rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim ministrom odbrane Borisom Pistoriusom u Berlinu, prenosi Anadolija.
Stoltenberg je upozorio da se Rusija priprema za nove ofanzive i rekao da bi saveznici trebali pojačati vojnu podršku Ukrajini.
“Ukrajini su potrebni borbeni tenkovi da odbije ruske napade i oslobodi svoju teritoriju, pobijediti i prevlada kao suverena nezavisna nacija u Evropi”, rekao je on.
Stoltenberg je dodao da je u utorak s Pistoriusom razgovarao o isporuci borbenih tenkova Leopard Ukrajini, navodeći da je uvjeren da će uskoro doći do rješenja.
Zamjenik ministra odbrane Ukrajine podnio ostavku
Vjačeslav Šapovalov, koji je podnio ostavku na dužnost zamjenika ministra odbrane zaduženog za opskrbu jedinica hranom i opremom, rekao je da je to učinio zbog “medijskih optužbi” za korupciju koje on i ministarstvo smatraju neosnovanim.
U saopćenju na web-stranici ministarstva odbrane navodi se da je Šapovalovljeva ostavka “vrijedan čin” koji će pomoći u očuvanju povjerenja u ministarstvo.
Njemačka primila poljski zahtjev za isporuku Leoparda Ukrajini
Njemačka je primila službeni poljski zahtjev za isporuku njemačkih tenkova Leopard Ukrajini, rekao je poljski ministar odbrane Mariusz Blaszczak, a njegov njemački kolega Boris Pistorius ohrabrio je zemlje koje ih posjeduju da počnu na njima uvježbavati ukrajinske vojnike.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao je da zemlje saveznice Ukrajine koje posjeduju teške tenkove Leopard mogu početi uvježbavati za rukovanje njima ukrajinske vojnike, iako Njemačka još nije dala formalno odobrenje za njihovu isporuku Kijevu, prenosi AFP.
“Izričito sam ohrabrio zemlje partnere koji imaju tenkove Leopard spremne za isporuku da počnu uvježbavati ukrajinske snage na tim tenkovima”, rekao je Pistorius na konferenciji za novinare u Berlinu održanoj s glavnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
Njemačka, koja mora odobriti svaki ponovni izvoz Leoparda, dosad se suzdržavala strahujući da bi time mogla potaknuti Moskvu na eskalaciju sukoba.
Smijenjen zamjenik ukrajinskog državnog tužioca
Zamjenik ukrajinskog državnog tužioca Oleksij Simonenko je smijenen, saopćio je Ured glavnog tužioca.
U saopćenju tužilaštva nije obrazložena ta odluka, ali je navedeno da je to učinjeno u skladu sa Simonenkovom željom.
Zamjenik šefa kabineta Zelenskog podnio ostavku
Zamjenik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Kirilo Timošenko saopćio je da je podnio ostavku.
On je, kako je napisao na Telegram aplikaciji, zatražio od šefa države Volodimira Zelenskog da ga oslobodi dužnosti, prenio je Reuters.
“Zahvaljujem predsjedniku Ukrajine Volodomiru Zelenskom na povjerenju i prilici da činim dobra djela svaki dan i svakog minuta”, napisao je Timošenko.
Timošenko nije pojasnio zbog čega je podnio ostavku.
Finska kaže da je potrebna pauza u pregovorima sa Ankarom
Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto smatra da je potrebna vremenska pauza od nekoliko sedmica u razgovorima između Finske, Švedske i Turske u vezi sa planovima dvije nordijske zemlje da se pridruže NATO-u.
“Potreban je time-out prije nego što se vratimo na trilateralne razgovore i vidimo gdje smo, kada se slegne prašina nakon trenutne situacije, tako da još ne treba donositi zaključke”, rekao je Haavisto Reutersu u telefonskom intervjuu.
On je naveo da će pauza potrajati “nekoliko sedmica”.
Rusi nastavljaju granatiranje Donjecka, jedna osoba poginula
Ruske snage nastavile su granatirati regiju Donjeck na istoku Ukrajine.
Jedna osoba je poginula, a dvje su povrijeđene u granatiranju stambene četvrti grada Časiv Jar u kojem je oštećeno najmanje devet nebodera, objavio je guverner regije Donjeck Pavlo Kirilenko na Telegramu.
Zelenski: Udružit ćemo snage za pobjedu Ukrajine
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da će udružiti sva svoja sredstva kako bi ostvarili pobjedu u ratu protiv Rusije.
Zelenski je rekao da se najintenzivniji sukobi u rusko-ukrajinskom ratu nastavljaju u regionu Donbasa. Naveo je da ruske snage nastavljaju da odgovaraju na njihove napade, prenosi Anadolija.
“Nastavljaju se žestoki sukobi u glavnim operativnim područjima, posebno u Donbasu. Rat se nastavlja za Donbas. Rat se nastavlja za jug. Ujedinit ćemo sve svoje snage za jednu stvar, za pobjedu Ukrajine”, poručio je Zelenski.
Gerasimov: Ruska vojna reforma odgovor je na širenje NATO-a i Ukrajinu
Nova ruska vojna reforma odgovor je na mogućnost širenja NATO-a i “kolektivnom Zapadu” na korištenje Ukrajine u hibridnom ratu protiv Rusije, rekao je novoimenovani načelnik glavnog stožera ruske vojske Valerij Gerasimov u prvom javnom obraćanju.
Putin je sredinom januara odobrio vojnu reformu i ona se može prilagođavati tako da bude odgovor na prijetnje ruskoj sigurnosti, rekao je Gerasimov za portal Argumeti i Fakti, prenosi Reuters.
“Danas te prijetnje uključuju želju Sjevernoatlantskog saveza da se proširi na Finsku i Švedsku, kao i korištenje Ukrajine kao sredstva za vođenje hibridnog rata protiv naše zemlje”, rekao je Gerasimov, koji je imenovan 11. januara.
Finska i Švedska prošle su godine podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u, nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Po novom vojnom planu Moskve, jedan korpus bit će poslan u Kareliju, republiku na sjeverozapadu Rusije koja graniči s Finskom, uspostavljaju se dva vojna distrikta, Moskva i Lenjingrad, koji su postojali prije nego što su 2010. spojeni i postali dio Zapadnog vojnog distrikta, a u Ukrajinu će biti poslane još tri motorizirane divizije, koje će biti dio kombiniranih vojnih formacija u regijama Herson i Zaporožje.
“Glavni je cilj osigurati zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše zemlje”, rekao je Gerasimov i dodao da moderna Rusija nikad nije svjedočila takvom “intenzitetu vojnih neprijateljstava”, što je prisiljava da provodi ofanzivne operacije kako bi stabilizirala situaciju.
“Naša zemlja i njene oružane snage danas djeluju protiv cijelog kolektiva Zapada”, rekao je.
U 11 mjeseci otkako je napala Ukrajinu, Rusija je mijenjala svoju retoriku o ratu od operacije od “denacifikacije” i “demilitarizacije” susjedne zemlje pa sve do prikazivanja rata kao odbrane od agresivnog Zapada.
Kijev i zapadni saveznici kažu da je riječ o neizazvanom činu agresije, a Zapad šalje sve više teškog naoružanja u Ukrajinu kako bi joj pomogao da se odupre ruskim snagama.
Gerasimov i ministarstvo odbrane bili su suočeni sa snažnim kritikama zbog nekoliko neuspjeha na bojištu i neuspjeha Moskve da osigura pobjedu u ratu za koji je Kremlj očekivao da će kratko trajati.
Priznao je i probleme s mobilizacijom prošle jeseni.
“Sistem mobilizacije u našoj zemlji nije bio u potpunosti prilagođen novim modernim ekonomskim odnosima”, rekao je Gerasimov i dodao da je “morao sve popravljati u hodu”.
Kremlj: Postoji sve ‘veća nervoza’ unutar NATO saveza
Zbog korupcijskog skandala mogao bi splasnuti entuzijazam Zapada prema vladi Volodimira Zelenskog u trenutku kad se evropske zemlje prepiru o slanju u Ukrajinu tenkova Leopard 2 proizvedenih u Njemačkoj, piše Reuters
Ukrajina kaže da su joj ti tenkovi potrebni kako bi se probila kroz ruske linije i vratila teritorij.
Vjeruje se da i Ukrajina i Rusija planiraju ofanzive u proljeće kako bi se maknule s mrtve tačke u ratu u istočnoj i južnoj Ukrajini, dok se približava godišnjica početka ruske invazije.
Njemačka, koja mora odobriti ponovni izvoz Leoparda, bila je suzdržana bojeći se da bi to moglo potaknuti Moskvu na eskalaciju. Ali, pod snažnim pritiskom partnera, Berlin je rekao da je voljan brzo djelovati postigne li se konsenzus među saveznicima.
Glasnogovornik State Departmenta Ned Price na brifingu za novinare u ponedjeljak je izbjegavao pitanja o njemačkoj zabrinutosti zbog slanja tenkova i o tome hoće li SAD podržati druge zemlje u slanju Leoparda bez njemačke dozvole.
Kremlj je komentirao da razilaženja u Evropi o tome hoće li slati tenkove Kijevu pokazuje da postoji sve “veća nervoza” unutar NATO saveza.