Rocca za AJB: U BiH ove godine ušlo više od 5.000 migranata

Izbjeglička kriza ne prestaje. Svakog dana dolaze vijest o smrti izbjeglica i migranata na njihovom putu u neizvjesno. Većina ih se utopi u Sredozemnom moru u pokušaju da dođe do Italije. To je bio povod za razgovor s Francescom Roccom, predsjednikom Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Govorio je za Al Jazeeru o izbjegličkoj krizi, na Bliskom istoku, Sjevernoj Africi i u Europi, smrti u vodama Mediterana, odgovoru vlasti iz zemalja Europske unije i Balkana, kako zaštititi djecu migrante…

• Nakon što se prošlog vikenda na Mediteranu utopilo najmanje 110 ljudi, rekli ste da se „masakr nastavlja“. Koje su posljednje informacije Međunarodnog saveza Crvenog križa i Crvenog polumjeseca o pogibijama izbjeglica i migranata ove godine? I što je s 2016. i prošlim godinama?

– Oslanjamo se na podatke asocijacija poput Međunarodne organizacije za migracije i s njima razmjenjujemo informacije. Znamo da je ruta preko Mediterana među najopasnijima za migrante i izbjeglice u pokretu. Prošle godine više je od 3.000 migranata stradalo na moru. Od listopada 2013. godine broj smrtno stradalih je prešao 15.000 osoba. Samo prošlog vikenda ispred tuniške i turske obale poginulo je 110 osoba u dva brodoloma. To nije samo pitanje broja stradalih: i jedna smrtno stradala osoba na moru je neprihvatljiva.

• Ljudi nisu samo brojevi. Imate li više informacija o njima kao što su njihova podrijetla, dob i ono što ih tjera da pođu na put u neizvjesnost?

– Uvijek postoji zajednička crta koja ih povezuje: san o pronalasku sigurnog mjesta za život. Nitko ne bi napustio svoju zemlju, svoju zajednicu, kuću, bez dobrog razloga. Očaj je ključni faktor, zajedno sa ratom, nasiljem, nesigurnošću po pitanju osiguranja hrane. Prošlog vikenda bilo je i djece na brodu koji je potonuo ispred obala Turske.

• Rekli ste da ne možemo šutjeti dok se masakr na moru nastavlja. Što može učiniti Europa? I kako se izbjeglicama i migrantima može pomoći u njihovim domovinama?

– Europa može povesti međunarodnu zajednicu u osiguranju zaštite ranjivih grupa ljudi i osiguranju uvjeta tako da nitko ne mora riskirati vlastiti život za bolju budućnost. Europa može izbjeći bilo koju političku odluku koja može ugroziti ljudske živote. Europa mora odigrati ključnu političku ulogu u rješavanju ove dugoročne krize i mora također uložiti u dugoročnu suradnju sa zemljama iz kojih migranti/izbjeglice dolaze kako bi im dali priliku i stvorili bolje životne uvjete.

• Mnogo je ljudi u pokretu prema Europi. Kakav odgovor mora svijet dati kako bi zaštitio njihove živote i osnovno ljudsko dostojanstvo?

– Međunarodna organizacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca poziva vlade da daju prioritet ulaganju u spašavanje ljudskih života i zaštitu digniteta. Države se moraju posvetiti ključnim prioritetima poput: zaštite svih migranata u svim fazama njihova putovanja od nasilja, zlostavljanja i drugih povreda njihovih osnovnih ljduskih prava, osigurati migrantima, bez obzira na njihov zakonski status, pristup osnovnim uslugama, dati prioritet pravima i potrebama ranjivoj djeci migrantima, osigurati da nacionalni zakoni, politike, procedure i praksa budu u skladu s postojećim obavezama prema međunarodnom pravu i da se pozabave zaštitom i pomoći migrantima. Glavni problem je da se, dok traju pregovori na visokom nivou, situacija na terenu pogoršava.

• Kako zaštititi izbjeglice i migrante u svim fazama njihovog putovanja od nasilja, zlostavljanja i drugih kršenja njihovih temeljnih prava?

– Države moraju osigurati da njihove politike i zakoni slijede međunarodni zakon o zaštiti. Radimo na globalnoj i lokalnoj razini kako bi stavili u pogon sigurne prostore gdje bi migratni imali pristup osnovnim zdravstveni uslugama. I dalje pružamo humanitarnu pomoć u svakom dijelu njihova puta, ali znamo kako nažalost za svaku osobu kojoj pomognemo postoje barem dvije do kojih nismo uspjeli doći. Potrebe su ogromne, suočavamo se s najvećom migracijom ljudi od Drugog svjetskog rata.

• Mnogo je djece izbjeglica i migranata, a ona su posebno ranjiva. Kako ih zaštititi?

– Pozivamo države da prioritet daju pravima i potrebama ranjivoj djeci migrantima. Radimo na globalnoj razini u obnavljanju obiteljskih veza. Ali opet, potrebna je ogromna globalna predanost prema ranjivim skupinama, a posebno djeci. Ponovno, ne možemo šutjeti dok se ljudi utapaju na moru, a djeca nestaju na migrantskim rutama. To je sramota.

• Kako možete prepoznati koja osoba bježi od rata, a tko je migrant koji traži bolji život u Europi?

– Kao Crveni križ i Crveni polumjesec nismo zainteresirani za identificiranje. Naš cilj je pomoći najranjivijima, bez obzira na njihov zakonski status. Ali želim dodati nešto: ako osoba odluči otići zbog nedostatka hrane, a ne zbog rata, kako možemo definirati takvu odluku? Po meni, niti jedno ljudsko biće nije ilegalno i nastavit ću se zalagati za sve u potrebi.

• Otvara li se nova izbjeglička ruta na Balkanu i kako objašnjavate sve veći broj migranata i izbjeglica u Bosni i Hercegovini? Imate li kakva predviđanja za novu balkansku rutu?

– U proljeće 2018. uočili smo povećanje broja ljudi koji se kreću preko Crne Gore prema Hrvatskoj i BiH. Više od 5.000 migranata ušlo je u Bosnu i Heregovinu ove godine, iako je većina već napustila zemlju. Ukupno 475 osoba prijavilo se za azil ove godine, a dolaze između ostalog iz Pakistana, Sirije, Afganistana i Irana.

U sjeverozapadnom dijelu države, oko Bihaća i Velike Kladuše, najmanje 1.000 osoba se okupilo blizu granice s Hrvatskom, ali nije im dopušten nastavak puta dalje na sjever. Nacionalna društva Crvenog križa u tim državama naporno rade kako bi pomogli osobama u potrebi. Najmanje 100-ak volontera brine se o migrantima u Bihaću, servira oko 500 toplih obroka dnevno u napuštenom sveučilišnom kampusu gdje mnogi spavaju u teškim uvjetima. Među njima su i obitelji s malom djecom. Lokalni ogranak Crvenog križa u Bihaću distribuira vreće za spavanje, odjeću i higijensku opremu i osigurava medicinsku pomoć onima u potrebi.

• Talijanski Crveni križ već godinama se bori s problemom migracija. Koje su glavne poteškoće volonterima i aktivistima?

– U posljednjih godinu dana iskusili smo neku vrstu kriminalizacije svih organizacija koje se bave migrantima. To je nedopustivo. Toksični narativ po pitanju migracije je primijenjen i protiv naših volontera i osoblja samo zato jer podržavamo novopridošlice. Zato je iznimno važno objasniti lokalnim zajednicama zašto ovi ljudi dolaze. Ne možemo ostaviti prostor bijesu, ksenofobiji i rasizmu.

• Rat u Siriji traje više od sedam godina. Kakva je trenutna situacija po Vašim informacijama? Koja su posljednja izvješća humanitarnih organizacija na terenu?

– Situacija na terenu je vrlo kompleksna. Proces pomirenja u nekim zajednicama ide dobro, ali nakon sedam godina rata potrebe i dalje rastu. Sirijci trebaju političko rješenje krize kako bi se počeli vraćati svakodnevnom, normalnom životu. Volonteri sirijskog Crvenog polumjeseca odrađuju zahtijevan posao u cijeloj državi, osiguravajući milijunima Sirijaca hranu, zdravstvene usluge, psihosocijalnu potporu, dostavu pitke vode. Ali to još uvijek nije dovoljno.

• Bojite li se da bi se na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi mogle otvorite nove žarišne točke? Jeste li spremni za nove izazove?

– Nažalost, nesigurnost na tim područjima može prouzročiti nove razloge za migraciju ljudi. Spremni smo pomoći i aktivisti Crvenog križa i Crvenog polumjeseca mogu odgovoriti na bilo koju novu hitnu situaciju.

Izvor: Al Jazeera