Dekanić: Zemlje regije nisu loše prošle u energetskoj krizi

Profesor u penziji Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Igor Dekanić kaže da će zemlje regije dijeliti nestabilnost južne Evrope, ali i da nisu u lošoj poziciji.

Profesor u penziji Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Igor Dekanić kaže da se Evropa uspjela riješiti teške zavisnosti o ruskom plinu.

Dekanić kaže da su evropske cijene plina danas niže nego što su bile pred ruski napad na Ukrajinu – “što je uvijek pokazatelj odnosa na tržištu, a to znači, s jedne strane – ipak smo pred proljećem kad će Evropa trebati manje plina, a ipak smo u situaciji da su se evropske zemlje uspjele opskrbiti plinom iz drugih izvora i dobavnih pravaca, i zbog toga se može reći da je Evropa u osnovi se riješila one teške zavisnosti o ruskom plinu, bar za sada”.

Kaže i da je, dugoročno gledano, tek počela energetska tranzicija u pravcu sniženja zavisnosti o ugljikovodicima u Evropi, posebno ruskim uglljikovodicima – nafte i plinu. “Na kratak rok Evropa se ove zime prilagodila i relativno spasila žestoke energetske krize, a na dugi rok – prava prilagodba tek je počela,” smatra Dekanić.

Što se tiče Rusije, Dekanić kaže da će evropske sankcije dugoročno imati učinak u smislu da je vrhunska tehnologija i u energetskom sektoru i u informatici prestala biti dostupna ruskim energetskim kompanijama. “Dugoročni učinak sankcija će se tek vidjeti za par godina kad  vrijednost tih kompanija i njihova konkurentnost neće biti onakva kakva je bila recimo kad je Rosneft bio glavni partner Exxon Mobile-a na razvoju plina u istočnoj Aziji na poljima i projektima Sahalin, i tako dalje. Dakle, te sankcije su tako projicirane da će na dulji rok vjerojatno oštetiti razvojni potencijal i razvonji moment ruskih energetskih kompanija, a to će se tek vidjeti za nekoliko godina.”

Nova potencijalna tržišta za Rusiju postaju azijske zemlje, kao što su Pakistan i Indonezija, ističe Dekanić.

Što se zemalja regije tiče, Dekanić kaže da će one dijeliti nestabilnost južne Evrope, ali i da nisu u lošoj poziciji.

“Hrvatska je sagradila LNG terminal pred ovaj rat. S druge strane, Bosna i Hercegovina je u većoj mjeri orijentirana na energiju ugljena, s treće strane – ima još uvijek značajnih resursa za nove metale. […] Tako da, sve u svemu, zemlje našeg regiona nisu tako loše prošle u ovoj energetskoj krizi, jer ipak nisu bile toliko zavisne, izravno i isključivo, o dobavi energije iz Rusije.”

Izvor: Al Jazeera