Američki i izraelski napadi na iranska nuklearna postrojenja: Rizici od zračenja

U nedjelju ujutro su Sjedinjene Američke Države bombardirale tri iranska nuklearna postrojenja nakon više od sedam dana izraelskih napada na teheranska vojna i nuklearna postrojenja, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg curenja radijacije i kontaminacije u Iranu i susjednim zemljama u regiji.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da su američki napadi “uništili” ključna postrojenja za obogaćivanje uranija u Fordowu, Natanzu i Isfahanu. Do sada nije uočeno povećanje nivoa zračenja izvan gađanih lokacija.

No, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), tijelo Ujedinjenih naroda za nuklearnu zaštitu, upozorila je na hemijsku kontaminaciju unutar tih postrojenja. Stručnjaci su rekli da bi svaki napad na jedinu iransku operativnu nuklearnu elektranu Bushehr mogao dovesti do velike radijacijske krize.

Evo šta znamo o potencijalnom riziku od zračenja i kontaminacije u Iranu i regiji:

Šta znamo o izraelskom napadu na postrojenje Fordow?

Izraelska vojska napala je iransko nuklearno postrojenje Fordow dan nakon što je bio meta američkih napada, prema izjavi glasnogovornika Štaba za upravljanje krizama pokrajine Qom.

Morteza Heydari nije dao više detalja o napadu, ali je rekao da “nema opasnosti za građane” u tom području.

Nakon napada na tri nuklearna postrojenja, uključujući Fordow, Trump je tvrdio da su pretrpjela “monumentalnu štetu”. “Uništenje je tačan izraz!”, objavio je na svojoj platformi Truth Social.

U ponedjeljak je Rafael Grossi, čelnik IAEA-e, rekao da se na postrojenju Fordow očekuje “vrlo značajna šteta”. Iako “niko, uključujući IAEA-u, nije u mogućnosti da u potpunosti procijeni podzemnu štetu u Fordowu”, rekao je kako se očekuje da će biti “vrlo značajna”.

To je zbog “korištenog eksplozivnog projektila i ekstremne osjetljivosti centrifuga na vibracije”, rekao je Grossi na hitnom sastanku upravnog odbora IAEA-e.

Jesu li američki napadi uzrokovali radioaktivnu kontaminaciju?

Nakon nedjeljnog napada, nivoi radioaktivnosti u Iranu i susjednim zemljama su normalni, potvrdile su njihove vlade i IAEA, koja je napomenula da nije prijavljeno zračenje izvan postrojenja.

U izjavi u nedjelju, IAEA je rekla da je postrojenje u Isfahanu, koje je prethodno također napao Izrael, pretrpjelo dodatnu štetu nakon američkih napada.

IAEA je izjavila da je svaka radioaktivna kontaminacija izazvana u Isfahanu ograničena na zgrade koje su oštećene ili uništene.

“Objekti koji su danas gađani nisu sadržavali nuklearni materijal ili su sadržavali male količine prirodnog ili nisko obogaćenog uranija, što znači da je svaka radioaktivna kontaminacija ograničena na zgrade koje su oštećene ili uništene”, rekla je agencija.

Grossi, šef IAEA-e, rekao je da su američki napadi na Isfahan pogodili nekoliko zgrada, uključujući neke “povezane s procesom konverzije uranija”, dok je u Natanzu pogođeno postrojenje za obogaćivanje goriva.

Grossi je rekao da su inspektori IAEA-e spremni provjeriti gađane objekte “kada se to dogovori s Iranom”.

IAEA prati i izvještava o nuklearnim aktivnostima Irana putem inspekcija, opreme za praćenje, uzimanjem uzoraka iz okoliša i satelitskih snimaka, prema saopćenju za javnost na internetskoj stranici UN-a.

Zašto je zračenje ostalo na normalnim nivoima?

Postoji više mogućih razloga zašto je zračenje ostalo na normalnim nivoima.

Jedan je da je Iran premjestio svoju nuklearnu infrastrukturu u iščekivanju ranijeg izraelskog napada. Mahdi Mohammadi, savjetnik predsjednika Iranskog parlamenta Mohammada Baghera Ghalibafa, ranije je rekao da je Iran premjestio svoju nuklearnu infrastrukturu iz Fordowa u iščekivanju napada.

Do sada su pogođena samo postrojenja za obogaćivanje uranija.

U postrojenjima za obogaćivanje, uranij postoji u plinovitom obliku, koji se spaja s fluoridom i tvori uranijev heksafluorid. On se zatim centrifugira kako bi se povećala količina uranija-235, izotopa koji može podržati lančane reakcije nuklearne fisije.

Stoga, ako dođe do udara, uranijev heksafluorid može iscuriti iz postrojenja za obogaćivanja. Fluorid je smrtonosan ako se udiše i može biti korozivan za kožu.

Štaviše, postrojenja za obogaćivanje uranija utvrđena su pod zemljom i zakopana stotinama metara duboko, što otežava njihovo oštećenje i time smanjuje rizik od zračenja.

S druge strane, nuklearni reaktori prvenstveno koriste uranij. U nuklearnom reaktoru, fisijska lančana reakcija mora se dogoditi u djeliću sekunde, što dovodi do nuklearne eksplozije zbog ogromne količine oslobođene energije. Obično je za izradu atomske bombe potreban uranij obogaćen na 90 posto čistoće.

Zašto stručnjaci upozoravaju protiv napada na nuklearnu elektranu Bushehr?

Posebno je izražena zabrinutost zbog napada na nuklearno postrojenje Bushehr, a šef IAEA-e upozorio je na katastrofu ako bude pogođena elektrana koja se nalazi na iranskoj obali Zaliva.

Grossi je u četvrtak rekao da bi direktan pogodak na Bushehr, koji nadzire IAEA, rezultirao “vrlo visokim ispuštanjem radioaktivnosti u okoliš”.

Grossi je dodao da Bushehr sadrži “hiljade kilograma nuklearnog materijala”. U najgorem slučaju, bilo bi potrebno izdati naredbe za evakuaciju područja unutar nekoliko stotina kilometara od elektrane, uključujući naseljena mjesta u drugim zemljama Zaliva, rekao je.

Šef IAEA-e rekao je da bi udar na dva voda koja opskrbljuju Bushehr električnom energijom mogao uzrokovati topljenje jezgre reaktora, s teškim posljedicama.

Vlasti bi morale poduzeti zaštitne mjere, uključujući davanje joda stanovništvu i potencijalno ograničavanje opskrbe hranom, uz naknadno praćenje zračenja koje bi pokrivalo udaljenosti od nekoliko stotina kilometara.

Izraelska vojska je 19. juna izjavila da je napala Bushehr, ali je kasnije rekla da je objava bila pogreška.

Bushehr, koji se nalazi otprilike 750 kilometara južno od Teherana, jedina je komercijalna nuklearna elektrana u Iranu. Pokreće je uranij proizveden u Rusiji.

Bushehr, dom za gotovo 223.504 stanovnika, ima dva velika nuklearna reaktora – jedan od njih je još uvijek u izgradnji.

“Bilo bi vrlo opasno da ga pogodi bomba ili da se poremete sistemi hlađenja”, rekao je za Al Jazeeru Robert Kelly, bivši inspektor IAEA-e koji je radio u Iraku, Južnoj Africi i Libiji.

“Moglo bi se desiti da se dogodi nesreća razmjera Fukushime, gdje bi se reaktor rastopio unutar svoje zgrade i možda ispustio male količine plina u okoliš”, rekao je Kelly.

U martu 2011. potres magnitude devet stepeni Richtera i cunami onesposobili su sisteme napajanja i hlađenja tri reaktora u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi, koja se nalazi u Okumi na istočnoj obali Japana. Radioaktivni materijal ispušten je s lokacije, što je dovelo do evakuacije desetaka hiljada ljudi.

UN, prema objavljenom izvještaju, smatra Fukushimu najvećom civilnom nuklearnom nesrećom od one u Černobilu u Ukrajini 1986. godine.

“Ako neko napadne grad Bushehr, možda nije riječ o reaktoru. Dakle, kada ljudi govore da napadaju Bushehr ili napadaju reaktor Bushehra, to bi mogao biti onaj koji još nije dovršen”, rekao je Kelly.

“Mislim da bi Rusi imali mnogo toga za reći o nekome ko napada objekt koji su već izgradili i onaj vrijedan oko sedam milijardi dolara koji još nije dovršen. Mislim da Izrael u ovom slučaju mora uzeti u obzir i Ruse.”

Ruska državna novinska agencija RIA izvijestila je da je čelnik ruske korporacije za nuklearnu energiju Rosatom, Aleksej Lihačov, upozorio: “Ako dođe do udara na operativni prvi energetski blok, to će biti katastrofa usporediva s Černobilom.”

Zašto su zemlje Zaliva zabrinute?

Napad na Bushehr kontaminirao bi ključni izvor desalinizirane pitke vode za zemlje Zaliva, uključujući Katar. Katar i Bahrein 100 posto ovise o desaliniziranoj vodi za piće. Sve podzemne vode Bahreina čuvaju se za planove za nepredviđene situacije.

U martu je katarski premijer šeik Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim al-Thani tokom intervjua s američkim voditeljem Tuckerom Carlsonom rekao da je Katar proveo simulacije napada na Bushehr. Katarski premijer otkrio je da bi napad na elektranu potpuno kontaminirao Zaliv i da bi Katar “ostao bez vode za tri dana”.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) ovise o desaliniziranoj vodi, koja čini više od 80 posto njihove pitke vode.

U Saudijskoj Arabiji, prema podacima Glavnog zavoda za statistiku, od 2023. godine gotovo 50 posto opskrbe vodom dolazilo je iz desalinizirane vode.

Dok zemlje poput Saudijske Arabije, UAE-a i Omana imaju pristup drugim izvorima vode, Katar, Bahrein i Kuvajt nemaju druge mogućnosti.

Kelly je rekao da su nuklearni reaktori izuzetno izdržljivi i dizajnirani su da se u određenim nesrećama rastope unutar svog zaštitnog sistema.

“Ideja da će veoma mnogo materijala iznutra izaći vani zapravo je prilično mala, pa mislim da se ljudi možda previše opsjedaju time”, rekao je.

“Doduše, ako dospije u Zaliv, bit će u vodi koju ljudi desaliniziraju. To je užasno velika vodena površina koja će razrijediti sve materijale koji dospiju vani. Mislim da je to prenaglašen problem.”