Koje opcije Iran ima za okončanje rata s Izraelom: Eskalacijom do deeskalacije

Iran nema jasnih izlaza za okončanje rata s Izraelom, što bi uskoro moglo uvući Sjedinjene Američke Države i dovesti do novog rata na Bliskom istoku, kazali su analitičari Al Jazeeri.

Izrael je od 13. juna ubio najmanje 240 Iranaca, od kojih su mnogi bili civili. Najviši iranski vojni čelnici i nuklearni naučnici su među ubijenima.

Izrael je gađao zgradu iranske državne televizije, pogodio bolnicu, ciljao stambene zgrade i oštetio zračnu odbranu države.

Iran je u odgovoru ispalio mnoštvo balističkih raketa na Izrael, ciljajući vojna i sigurnosna postrojenja, te pogodivši rafineriju nafte u Haifi, stambene zgrade i bolnicu. Najmanje 24 osobe su ubijene u Izraelu kao rezultat napada.

Cilj Izraela je uništiti iranski nuklearni program i potencijalno dovesti do promjene režima, kažu analitičari.

Ovi ciljevi otežavaju Iranu da brzo okonča sukob. Službeni stav Irana je da neće pregovarati dok je pod napadom, strahujući da će biti prisiljen potpuno se predati američkim i izraelskim uvjetima.

Iran bi se, umjesto toga, mogao nadati da će se američki predsjednik Donald Trump moći uvjeriti da obuzda Izrael, što bi moglo biti u njegovom interesu kako bi izbjegao upletenost u daleki rat, čak i ako se nedavno činilo da američki čelnik podržava napad na Iran i ponovio je da Iranu ne može biti dopušteno da ima nuklearno oružje.

Ako Sjedinjene Američke Države prepoznaju hitnost deeskalacije i uspiju uvjeriti Izrael da zaustavi svoju vojnu kampanju, tada je – s obzirom na sve veće troškove rata za Iran i činjenicu da je glavni cilj Irana zaustaviti sukob, a ne proširiti ga –  vrlo vjerojatno da će se Iran složiti s primirjem ili političkim rješenjem“, smatra Hamidreza Aziz, stručnjak za Iran u ekspertskoj organizaciji Bliskoistočno vijeće za globalna pitanja.

Neveliki broj održivih opcija

U teoriji, Iran bi se mogao vratiti za pregovarački sto i potpisati sporazum dok je pod paljbom.

Međutim, Iran bi bio prisiljen u potpunosti odustati od svog nuklearnog programa, omogućavajući svojim neprijateljima da agresivno traže promjenu režima bez straha od posljedica, analitičari su ranije rekli Al Jazeeri.

To je slabo vjerovatan scenarij, smatra Reza H. Akbaru, analitičar za Iran i Bliski Istok, te programski menadžer za Sjevernu Afriku i Južnu Aziju u Institutu za izvještavanje o ratu i miru.

„[Iranski nuklearni] program i dalje ostaje prednost za Iran, što im omogućava da se čak i povežu sa SAD-om. Odustajanje od njega bio bi šokantan razvoj događaja koji ne predviđam u ovom trenutku“, rekao je Al Jazeeri.

SAD i Iran su već vodili pet krugova pregovora prije nego što je Izrael pokrenuo sukob.

Dvije strane su došle u ćorsokak kada je Trump zahtijevao da Iran u potpunosti odustane od svog nuklearnog programa, koji svaka zemlja ima „neotuđivo pravo“ koristiti u mirne svrhe, prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja, čiji je Iran potpisnik.

Trump je nakon toga upozorio Iran da brzo pristane na sporazum ili će se suočiti s još ozbiljnijim posljedicama, nagovještavajući promjenu režima.

Iran nema mnogo dobrih opcija, kazala je Negar Mortazavi, stručnjakinja za Iran u Centru za međunarodnu politiku (CIP).

Smatra da odmazda protiv Izraela Iranu ne pruži izlaz iz sukoba.

„Ali, ako Iran ne uzvrati nakon svakog napada, [iranski zvaničnici] misle da će [izraelski napadi] postati žešći i mislim da su u pravu“, kazala je Mortazavi Al Jazeeri. „Ali, svaki put kada [Iran] uzvrati, daju Izraelu izgovor da ih opet napadne.“

Vrši li se pritisak na SAD?

Tokom prošle godine regionalni utjecaj Irana pretrpio je velike poteškoće, što ga je ostavilo geopolitički ranjivim.

Iran se dugo oslanjao na svog saveznika, libansku oružanu grupu Hezbollah, kako bi osigurao odvraćanje od direktnih izraelskih napada, ali Hezbollah je značajno oslabljen nakon što je prošle godine vodio sveobuhvatan rat protiv Izraela.

Osim toga, Iran je izgubio još jednog saveznika kada je bivši sirijski predsjednik Bashar al-Assad svrgnut u decembru 2024.

Iran bi i dalje mogao usmjeravati napade na američke baze i osoblje kroz mrežu oružanih grupa koje podržava Iran u regiji, posebno u Iraku, kazala je Barbara Slavin, stručnjakinja za Iran i istaknuta saradnica centra Stimson.

Ona smatra da bi grupe koje podržava Iran u Iraku mogle ispaliti „upozoravajuće hice“ kako bi pokušali iskoristiti američko javno mnijenje.

Trumpova nacionalistička baza „Amerika na prvom mjestu“ i dalje se čvrsto protivi bilo kakvoj američkoj umiješanosti u ratove u inozemstvu, za koje smatraju da nemaju veze s njihovim unutrašnjim problemima.

Antiintervencionistički sentimenti će se vjerovatno pojačati ako se američki vojnici izlože opasnostima kao rezultat bilo kakvih napada vezanih za sukob s Iranom.

„Pomisao na Amerikance koji ginu u ovome učinila bi ovu situaciju još kontroverznijom [za SAD] nego što to ona već jeste“, kazala je Slavin Al Jazeeri.

Iran bi, isto tako, mogao učiniti da Amerikanci osjete ekonomski utjecaj rata. Prijetio je da će napasti komercijalne brodove u Hormuškom moreuzu, što bi utjecalo na globalnu trgovinu i povećalo cijene nafte. No, Slavin je kazala da bi taj potez nanio veliku štetu i iranskoj ekonomiji.

Slavin je dodala da se Iran oslanja i na komercijalni transport u Hormuškom moreuzu, koji se nalazi između Irana i Omana i jedan je od najvažnijih pomorskih puteva na svijetu za izvoz nafte. Umjesto toga, navela je da je najbolja opcija Irana da obuzda rat sa Izraelom i sačeka da se završi sukob, tvrdeći da je svaki manevar za eskalaciju protiv američkog osoblja, čak i kao upozorenje, rizičan potez.

Trumpova administracija, u kojoj su mnogi huškači na rat, eksplicitno je upozorila Iran da ne cilja američku imovinu ili vojnike.

Iran je, također, oprezan da ne da SAD-u nikakav povod da direktno uđe u rat na strani Izraela, kazao je Akbari.

„Vodstvo Irana zna da bi uvlačenje SAD-a dalje u rat bilo katastrofalno i za režim i u pogledu industrijske štete. [Time bi se rizikovalo da se uništi] sve što je Iran izgradio u proteklih više od 40 godina“, smatra Akbari.

Strateški proračun

Formalni stav Irana je da će nametnuti značajnu političku, vojnu i materijalnu cijenu Izraelu zbog poticanja rata.

Ovaj stav je ponovio Hassan Ahmadian, docent na Univerzitetu u Teheranu, koji je sugerisao da izraelski premijer Benjamin Netanyahu može zaustaviti rat ako Izraelci osjete utjecaj krize koju je on izazvao.

„Iranci su uvjereni kako u uzvratnim napadima mogu nanijeti dovoljno bola koji bi natjerali Izrael da zaustavi [svoje napade]“, kazao je Ahmadian Al Jazeeri.

Ne zna se koliku štetu Iran nanosi izraelskoj vojnoj infrastrukturi jer Izrael ne dozvoljava medijima da izvještavaju o tome.

Nadalje, teško je procijeniti koliko dugo Iran može izdržati rat protiv Izraela.

No, i Izrael bi mogao imati probleme da napada duži period bez SAD-a, kazala je Slavin.

Ona se osvrnula na medijske izvještaje da Izrael ima malo odbrambenih presretača, što bi ga moglo učiniti ranjivijim na iranske udare dugog dometa.

Izazovi s kojima se suočavaju oba neprijatelja mogli bi ih potaknuti da okončaju borbe prije nego kasnije – barem se čini da je to ono na što Iran računa.

„Iran se trenutno pokušava zakloniti i nekako proći kroz ovo“, kazala je Slavin.

„Nikakva vanjska sila neće spasiti Iran. Na njima je [da se spase]“, kazala je Slavin Al Jazeeri.