The Telegraph: Pet izraelskih vojnih baza koje je gađao Iran

Šest iranskih raketa pogodilo je pet izraelskih baza, ali izraelske vlasti nisu objavile te napade, niti se o tome smije izvještavati zbog strogih zakona o vojnoj cenzuri, tvrdi britanski list.

Izraelski helikopter u vojnoj bazi Reim blizu granice s Gazom (Photo by GIL COHEN-MAGEN / AFP)

Iranske rakete pogodile su direktno pet izraelskih vojnih objekata tokom nedavnog 12-dnevnog rata, prema radarskim podacima koji nisu objavljeni zbog strogih pravila vojne cenzure, navodi britanski list The Telegraph.

List pojašnjava da je šest iranskih raketa pogodilo pet različitih izraelskih baza, ali da izraelske vlasti nisu objavile te napade, niti se o tome smije izvještavati iz zemlje zbog strogih zakona o vojnoj cenzuri.

Nastavite čitati

list of 4 itemsend of list

Međutim, američko akademsko osoblje s Državnog univerziteta u Oregonu, koje je specijalizirano za korištenje satelitskih radarskih podataka za otkrivanje štete od bombi u ratnim zonama, podijelilo je nove podatke s britanskim listom. Ti podaci mogli bi dodatno zakomplicirati verbalnu bitku između dva protivnika, pri čemu obje strane pokušavaju proglasiti apsolutnu pobjedu.

Izvještaji pokazuju da se među pogođenim objektima nalaze glavna zračna baza, centar za prikupljanje obavještajnih podataka i logistička baza, osim 36 napada koji su probili izraelske sisteme protivzračne odbrane, uzrokujući veliku štetu na stambenoj i industrijskoj infrastrukturi.

Iranski raketni napadi u Izraelu

List navodi da je izvedeno sedam napada na energetske objekte poput postrojenja za naftu i električnu energiju te da je uništen dio Weizmannovog instituta, koji spada u najistaknutije naučnoistraživačke centre u zemlji. Tešku štetu pretrpio je i Univerzitetski medicinski centar Soroka, a pogođeno je i sedam gusto naseljenih stambenih područja, zbog čega je raseljeno više od 15.000 Izraelaca.

U Izraelu je ubijeno samo 28 ljudi, uprkos velikoj šteti koja je nanesena stambenim objektima širom zemlje. Prema listu, to upućuje na visok nivo razvijenosti sistema ranog upozoravanja i da stanovništvo disciplinirano koristi skloništa i sigurne sobe.

Iako je velika većina iranskih raketa presretnuta, postotak raketa koje su uspješno prodrle u zračni prostor stalno se povećavao tokom prvih osam dana 12-dnevnog rata. Stručnjaci to pripisuju racionalizaciji ograničenih zaliha raketa presretača, poboljšanim tehnikama paljbe, kao i mogućoj iranskoj upotrebi naprednijih raketa.

Iako je izraelski „višeslojni“ sistem protivzračne odbrane osmišljen za presretanje različitih vrsta projektila, tokom rata su ga podržavala dva američka kopnena sistema protivraketne odbrane THAAD i rakete presretači s mora lansirani iz američkih baza u Crvenom moru.

Međutim, Raviv Drucker s izraelskog Kanala 13 rekao je: „Mnogi iranski raketni napadi pogodili su baze izraelske vojske i strateške lokacije o kojima do danas ne izvještavamo. To je stvorilo situaciju u kojoj ljudi ne shvataju koliko su Iranci bili precizni i koliku su štetu prouzrokovali na mnogim mjestima“.

Corey Scher, istraživač na Državnom univerzitetu u Oregonu, rekao je da njegov odjel radi na sveobuhvatnijoj procjeni štete od projektila i u Izraelu i u Iranu te da će svoje nalaze objaviti za otprilike dvije sedmice.

Zbunjivanje sistema odbrane

Telegraphova analiza podataka pokazuje da su kombinirani američki i izraelski odbrambeni sistemi općenito dobro funkcionirali, ali su do sedmog dana rata propustili oko 16 posto projektila, što je u skladu s ranijom procjenom izraelske vojske o stopi presretanja od 87 posto.

Iranski dužnosnici i državni mediji koristili su snimke projektila koji probijaju izraelsku protivzračnu odbranu. Iranski dužnosnik kaže da je glavna taktika za probijanje tih sistema bila kombinirana upotreba projektila i dronova kako bi se zbunili sistemi odbrane.

Generalmajor Ali Fazli, zamjenik zapovjednika Iranske revolucionarne garde, rekao je da je Iran „u najboljoj odbrambenoj poziciji u 47-godišnjoj historiji Islamske revolucije. Nikada nismo bili na takvom nivou u smislu vojne spremnosti, operativne kohezije i borbenog morala.“

List navodi da je značajan dio iranskog arsenala balističkih projektila ostao netaknut uprkos izraelskoj sposobnosti da izvede napade širom zemlje i ozbiljnoj šteti nanesenoj iranskom vojnom rukovodstvu i nuklearnom programu.

„Iran je raspolagao s gotovo 400 lansera, a mi smo uništili više od 200“, rekao je izraelski vojni dužnosnik. „Procijenili smo da je Iran na početku rata imao između 2.000 i 2.500 balističkih projektila, ali sada ubrzano prelazi na strategiju masovne proizvodnje, što bi u sljedećih nekoliko godina moglo dovesti do porasta njihovih zaliha projektila na 8.000 ili 20.000“.

Izvor: Al Jazeera

Reklama