U Hrvatskoj poželjni investitori, u Ukrajini se vode istrage protiv njih

Rat u Ukrajini nesmanjenom žestinom traje sad već više od tri godine s tim da se trenutno ni ne nazire kraj razaranjima i stradanjima. Svjetski mediji iz dana u dan izvještavaju o tome ratu te ratnim (ne)uspjesima zaraćenih strana.

I dok o samom ratu jako puno toga znamo, malo toga se zna da brojni ukrajinski poduzetnici dolaze u Hrvatsku i tu kupuju nekretnine, ali i planiraju otvaranje raznih gospodarskih objekata u koje planiraju uložiti na desetke milijuna eura.

Prema do sada poznatim podacima građani Ukrajine su proteklih nekoliko godina širom Hrvatske kupili na desetine stanova i kuća. Kupuju se i hoteli, vile na moru, zemljišta i slično.

Između ostalih poznat je slučaj i kupovine gotovo 5.800 kvadrata zemljišta uz kuću s restoranom u prizemlju i apartmanima na katu ukupne površine 600-ak kvadrata. Ta nekretnina, koja je kupljena krajem ožujka, ima i svoj bazen, a nalazi se u Podstrani. Visina investicije nije poznata, ali se, kako kažu nekretninski stručnjaci, radi o višemilijunskoj investiciji. Jedna ukrajinska tvrtka je tijekom 2023. godine, u Splitu, postala vlasnik čak tri hotela – „Lux“, „Sia“ i „Mirari“.

Brojne kompanije koje se bave svim i svačim

Vjerojatno najpoznatije najavljeno ulaganje je oni koje se najavljuje u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje ukrajinski poduzetnik Jurij Kosiuk planira izgradnju tri peradarske farme na području Petrinje, Sunje i Martinske Vesi. U sklopu njih bi trebalo biti izgrađeno minimalno 100 peradarnika u kojima bi kapacitet proizvodnje trebao u konačnici biti 25 milijuna peradi godišnje. Radi se o ulaganju od gotovo 315 milijuna eura gdje bi posao našlo najmanje 1.500 radnika protiv kojeg su se u međuvremenu pobunili i brojni građani strahujući od zagađenja.

„Nakon tri godine mukotrpnog rada, prvo u Vukovaru, a onda na Banovini, došli smo u fazu konkretne realizacije ovog najvećeg projekta za Banovinu i Hrvatsku. Očekujem da će naša ministarstva, županija i općine na čijim područjima će se ovaj projekt realizirati dati sve od sebe kako bi se ubrzalo izdavanje sve potrebne dokumentacije“, rekao je novinarima Ivica Pirić, počasni konzul Ukrajine u Hrvatskoj, koji je aktivno uključen u projekt.

Uz spomenuta ulaganja poznato je kako su građani Ukrajine u Hrvatskoj pokrenuli i niz tvrtki koje se bave doslovno svim i svačim. Neke od njih rade i djeluju u Hrvatskoj dok su neke registrirane u Hrvatskoj, ali svoje aktivnosti provode u drugim državama Europe. Kada govore na ovu temu građani Hrvatske, koji i nisu baš upućeni u ulaganja gospodarstvenika iz Ukrajine, ukazuju i na skupocjene automobile s ukrajinskim registracijskim pločicama koji se mogu vidjeti širom Hrvatske. U isto vrijeme komentiraju i kako se radi o sumnjivim gospodarstvenicima i još sumnjivijim novcem kojeg ulažu ili planiraju uložiti u Hrvatsku.

Uvijek treba provjeriti porijeklo novca

Sveučilišni profesor i ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako bi svakako trebalo uvijek provjeriti porijeklo novca koje se ulaže ne samo u Hrvatsku nego i drugdje, ali i da država i banke imaju instrumente koje koriste za te provjere. Prema njegovim riječima, Hrvatska svakako treba strane ulagače, ali ne bilo kakve i ne u bilo kakvu proizvodnju.

„Kada je riječ o planiranom ulaganju u farme peradi u Sisačko-moslavačku županiju upitno je trebaju li Hrvatskoj farme pilića kakve je Hrvatska napustila prije 20-ak i više godina. Potrošači u Hrvatskoj, kao i oni u Europskoj uniji, odvikavaju se od takvog tipa hrane jer težimo kvalitetnijoj hrani. Vlada bi trebalo da ulagače usmjerava u nama željene investicije, a ne da prihvaćamo sve što dođe. Moje mišljenje je da bi trebali težiti investicijama iz Austrije, Njemačke ili Italije koje imaju kvalitetne farme i proizvodnju“, kaže Novotny.

Pojašnjava i kako Hrvatska ima dvostruko više poljoprivrednih površina od Austrije, ali i da Austrija bilježi tri puta više prihoda od poljoprivrede jer proizvode poljoprivredne proizvode s visokom dodatnom vrijednosti.

„Hrvatska sad na ukrajinske gospodarstvenike gleda kao na spasitelje što ekonomski i nije baš dobro. Osobno nemam ništa protiv investicija, ali moramo privlačiti kvalitetne investitore i investicije. Danas u Hrvatskoj imamo i niz slučajeva da investitori iz Ukrajine lobiraju preko politike što nije uobičajeno nego se radi o političkom momentu. Kada je pak riječ o porijeklu novca kojeg ulažu ili planiraju uložiti u Hrvatsku to je posebno pitanje“, istakao je Novotny.

Tvrdi kako je Hrvatska postala svojevrsna praonica novca preko ulaganja u kupovinu nekretnina i to ne samo od građana Ukrajine nego i onih iz Mađarske i drugih država. Ističe kako su Hrvatskoj, a posebno Slavoniji koja je opustošena, potrebna značajna strana ulaganja i to prije svega u proizvodnju prehrambenih proizvoda s visokom dodatnom vrijednosti. Podsjetio je i kako je Hrvatska nekada imala pri Vladi poseban Ured koji je bio specijaliziran za privlačenje stranih investicije kakav danas ima Mađarska koja planski i sustavno radi na privlačenju brojnih investicija. Na taj način su u Mađarsku došle i brojne tvornice auto industrije.

„Hrvatska ne treba nikome zabraniti ulaganja, ali svakako treba propisati određene uvjete koji se moraju ispoštovati. Na žalost, danas imamo niz slučajeva da nam dolaze investitori koje Hrvatska nije niti trebala“, istaknuo je Novotny.

Nema politike stranog ulaganja

Slično razmišlja i bivši ministar gospodarstva u Vladi Hrvatske te sveučilišni profesor Ljubo Jurčić koji kaže kako Hrvatska zapravo nema nikakvu ekonomsku politiku, ali niti politiku stranog ulaganja tako da je dobro sve što dođe i što se može iskoristiti u dnevno-političke svrhe.

„Kada se odlučuje o stranom investitoru treba vidjeti što on donosi kada je riječ o novcu, tehnologiji, zaštiti okoliša, zapošljavanju i još puno toga. Tu se svakako mora provjeriti i samog investitora, ali i porijeklo njegovog novca. Nije svatko tko ima novac gospodarstvenik i investitor. Pri tome treba posebno obratiti na neke države, a među njima je svakako i Ukrajina koja je i prije ovog rata važila za jednu od najkorumpiranijih država Europe, pa i svijeta. Upravo zato kada dolaze investitori iz takvih država treba biti posebno oprezan“, rekao je Jurčić.

Dodaje i kako hrvatski nedostatak politike koja privlači kvalitetne strane investicije rezultira i s time da u Hrvatskoj nema pravih investicija sa zapada. Komentirajući ulaganja iz Ukrajine kaže kako u većini slučajeva se ne radi o zarađenom novcu jer toliki novac u normalnim tržišnim uvjetima je nemoguće zaraditi u 20-30 godina, a radi se o desetinama pa i stotinama milijuna eura.

Hrvatska na sivoj listi

Govoreći na ovu temu podsjetio je i kako je kao ministar gospodarstva odbio prodaju PIK-a Belje [kod Osijeka] Mađarima jer bi na taj način tisuće hektara plodne zemlje bili fizički nevidljivo predani Mađarskoj s kojom Hrvatska graniči. Na isti način postavio se i prema Miroslavu Miškoviću iz Srbije kojem je rekao kako može kupiti što god hoće u Zagrebu ili drugdje u Hrvatskoj, ali i ne uz granicu sa Srbijom.

„Hoću reći da se pri tome svemu mora voditi i računa o političkom trenutku i gledati na niz drugih stvari na koje se očigledno u Hrvatskoj trenutno ne gleda ili se slabo gleda. Zato i imamo niz sumnjivih investitora i to ne samo iz Ukrajine“, kazao je Jurčić.

I dok se u Hrvatskoj, kako kažu i Novotny i Jurčić, i ne gleda tko je i kakav investitor protiv niza investitora iz Ukrajine se u njihovoj domovini vode istrage zbog korupcije. U isto vrijeme Hrvatska je prema službenoj listi Financial Action Task Force, odnosno međunarodne organizacije za suzbijanje pranja novca koja je osnovana pri Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), stavljena na sivu listu zemalja koje nedovoljno napora ulažu u sprječavanje ove ilegalne djelatnosti. I taj podatak govori kako u Hrvatsku ulazi jako puno sumnjivog novca koji dolazi od strane sumnjivih investitora.

Poslali smo i u Ministarstvo gospodarstva i financija Vlade RH upite s podacima o investicijama iz Ukrajine u Hrvatsku, kako se i na koji način provjeravaju gospodarstvenici i njihov kapital, ali do zaključenja teksta odgovore nismo dobili.