Koje bombe je SAD prestao isporučivati Izraelu?

Sjedinjene Američke Države zaustavile su isporuku nekih vrsta teških bombi Izraelu, a američki predsjednik Joseph Biden također je obećao zaustaviti opskrbu zemlje nekim ofanzivnim oružjem i artiljerijskim granatama ako nastavi s napadom na Rafah, najjužniji grad Gaze.

Šta kaže SAD?

Biden je izdao ovo upozorenje, koje je možda njegovo najoštrije dosad protiv Izraela, tokom intervjua za CNN. U istom intervjuu također je rekao da će SAD nastaviti isporučivati odbrambeno oružje kao što su presretači Iron Dome, naglašavajući svoju stalnu podršku odbrani Izraela.

Američki dužnosnici rekli su da je SAD zaustavio isporuku teških bombi, uključujući 1.800 bombi od 907 kilograma i 1.700 bombi od 227 kilograma.

Novinska kuća Politico, sa sjedištem u Washingtonu, objavila je da zadržano oružje također uključuje Boeingov sistem za navođenje koji pretvara “glupe” bombe bačene u slobodnom padu u precizno navođene.

To je oružje bilo uključeno u raniju isporuku za Izrael, odobrenu prije nedavnog dodatnog paketa pomoći usvojenog u američkom Kongresu u aprilu, koji je Izraelu dodijelio 26,38 milijardi dolara, uključujući 9,1 milijardu dolara za humanitarne svrhe.

Na saslušanju u američkom Senatu, ministar odbrane Lloyd Austin rekao je da SAD razmatra kratkoročnu sigurnosnu pomoć Izraelu u kontekstu izraelskih napada na Rafah koji su u toku.

“Bili smo vrlo jasni od samog početka da Izrael ne bi trebao pokrenuti veliki napad na Rafah bez plana i zaštite civila koji se nalaze u tom ratnom prostoru”, rekao je Austin.

Kakvu štetu mogu izazvati teške bombe?

Prilikom eksplozije, bomba od 227 kilograma može ozbiljno povrijediti ili ubiti sve ili bilo koga u krugu od 20 metara. Bomba od 907 kilograma ima radijus uništenja od 35 metara, prema Projektu odbrambenih alternativa (PDA), koji provodi istraživanje i analizu odbrambene politike.

Ovisno o vrsti površine u koju udari, bomba od 227 kilograma može stvoriti krater prosječne širine 7,6 metara i dubine 2,6 metara. Bomba od 907 kilograma iskopat će krater širine 15 metara i dubine pet metara, prema PDA.

U izvještaju Ureda visokog komesara UN-a za ljudska prava (OHCHR) iz 2015. godine o bombi teškoj 907 kilograma navodi se sljedeće: “Pritisak od eksplozije može razbiti pluća, rasprsnuti sinusne šupljine i otkinuti udove stotinama metara od mjesta eksplozije.”

Izraelske snage upotrijebile su bombe teške 907 kilograma u napadu na izbjeglički kamp Jabalia 31. oktobra, prema analizi The Guardiana i The New York Timesa. Identificirana su dva udarna kratera procijenjena na 12 metara širine.

Je li legalno da Izrael koristi ove bombe u Gazi?

Zračno bombardiranje gusto naseljenih područja nije izričito protuzakonito u međunarodnom humanitarnom pravu. Međutim, civili ne mogu biti meta bombardiranja i sve civilne žrtve moraju biti “proporcionalne” s određenim vojnim ciljem. I Dodatni protokol I Ženevskih konvencija iz 1949. i Haška konvencija iz 1907. utvrđuju ova pravila. Izrael je potpisnik oba.

Ako brojevi civilnih žrtava nisu proporcionalni i “jasno su pretjerani” u odnosu na bilo kakvu direktnu vojnu prednost, tada se napad kvalificira kao ratni zločin prema statutu Međunarodnog krivičnog suda, koji istražuje izraelski rat protiv Gaze.

Kako je Izrael reagirao na Bidenovu izjavu o isporuci ofanzivnog oružja?

Izrael tvrdi da je njegov jedini interes uništenje Hamasa i da ne cilja palestinske civile. Tvrdi da poduzima sve mjere opreza kako bi izbjegao nepotrebne žrtve. Svoj napad na Rafah opravdao je tvrdnjom da je grad dom preostalih Hamasovih bataljona. Međutim, više od milion civila tu se sklonilo od izraelskog bombardiranja drugih dijelova Pojasa Gaze tokom proteklih sedam mjeseci.

“Ovo je teška i vrlo razočaravajuća izjava koju sam čuo od predsjednika kojem smo zahvalni od početka rata”, rekao je Gilad Erdan, izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima, za izraelski javni radio Kan.

Erdan je rekao da će Bidenovo upozorenje ojačati pozicije Irana, Hamasa i Hezbollaha.

“Ako je Izraelu zabranjen ulazak u tako važno i centralno područje kao što je Rafah gdje se nalaze hiljade terorista, talaca i vođa Hamasa, kako bismo tačno trebali postići naše ciljeve?”

Koliku vojnu pomoć SAD daje Izraelu?

SAD šalje Izraelu gotovo tri milijarde dolara godišnje, od čega se većina daje kao finansiranje inostrane vojske (FMF).

SAD je kroz historiju isporučivao značajnu inostranu pomoć Izraelu; ukupno 297 milijardi dolara između 1946. i 2023. godine, od čega je 216 milijardi dolara vojna pomoć, a 81 milijardi dolara ekonomska pomoć, prema podacima Američke agencije za međunarodnu pomoć (USAID). Izrael je najveći kumulativni primatelj američke pomoći od svog osnivanja.

Nakon napada Hamasa 7. oktobra, SAD je Izraelu poslao mornaričke brodove poput krstarica s navođenim raketama naoružanih mornaričkim topovima i razaračima, zajedno sa municijom u vrijednosti od dvije milijarde dolara.

Izrael se oslanja na američku vojnu pomoć zbog globalne nestašice municije nakon ratova u Gazi i Ukrajini, objavile su izraelske dnevne poslovne novine Calcalist, dodajući da je izraelska vojska to izbjegavala priznati u javnosti, ali je general major Eliezer Toledano priznao u martu da vojska smanjuje zračne napade kako bi “bolje upravljala ekonomijom naoružanja”.

Je li SAD već prije pauzirao vojnu pomoć Izraelu?

Da. SAD je pauzirao vojnu pomoć Izraelu 1982. godine, kada je tadašnji predsjednik Ronald Reagan uveo šestogodišnju zabranu prodaje kasetnog oružja Izraelu. Ovo je uslijedilo nakon kongresne istrage koja je otkrila da je Izrael upotrijebio oružje na područjima s civilnim stanovništvom kada je napao Liban 1982.

Šta se događa u Rafahu?

Izrael je pokrenuo vojnu ofanzivu na Rafah i preuzeo kontrolu nad graničnim prijelazom Rafah s Egiptom, prekinuvši pristup humanitarnoj pomoći u utorak, nekoliko sati nakon što je Hamas pristao na sporazum o prekidu vatre. To je uslijedilo nakon noćnog napada na područje korištenjem ratnih aviona u kojem je ubijeno najmanje 12 civila.

Nakon izraelskog nemilosrdnog bombardiranja Pojasa Gaze od početka rata 7. oktobra, više od milion interno raseljenih Palestinaca sklonilo se u Rafah – mnogi od njih prethodno su raseljeni iz drugih dijelova Gaze nakon izraelske naredbe da se evakuiraju iz tih područja. Tokom rata ubijeno je više od 34.000 Palestinaca, većina njih žene i djeca. Još hiljade su nestale, strahuje se da su mrtvi pod ruševinama.

Kako je Rafah najjužniji grad u Pojasu Gaze, posmatrači kažu da civili sada nemaju gdje otići.