Zašto se Izrael i njegovi saveznici plaše Međunarodnog krivičnog suda?

Izrael se dugo optužuje da djeluje nekažnjeno na palestinskoj teritoriji koju je okupirao, oslanjajući se na podršku SAD-a i šireg Zapada da ga zaštite od posljedica.

Ipak, nedavni medijski izvještaji iz Izraela pokazuju da bi izraelski zvaničnici mogli biti zabrinuti zbog promjene vjetra u ​​Međunarodnom krivičnom sudu (ICC), koji navodno planira optužiti najviše izraelske vojne i političke zvaničnike za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Gazi.

Izvještaji izraelskih medija pokazuju da bi nalozi za hapšenje mogli biti izdati već ove sedmice i da je Izrael zatražio od SAD-a da izvrši pritisak na sud da ih ne izda.

Al Jazeera nije mogla nezavisno potvrditi potencijalne naloge za hapšenje.

Predstavnici ICC-a razgovarali su sa medicinskim osobljem u Gazi o mogućim ratnim zločinima, prema agenciji Reuters, oživljavajući raspravu o mogućim nalozima.

U martu 2021. pokrenuta je istraga ICC-a o izraelskom ponašanju u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali i istočnom Jerusalemu od 2014. pod bivšom tužiteljicom ICC-a Fatou Bensouda.

U novembru prošle godine, Bangladeš, Bolivija, Komori, Džibuti i Južnoafrička Republika ponovo su se obratili sudu zbog ponašanja Izraela, što je rezultiralo objavom aktuelnog tužioca Karima Khana da je istraga koja je u toku proširena kako bi uključila nasilje od početka novog izraelskog rata u oktobru prošle godine.

Mjesec kasnije, tokom posjete Zapadnoj obali i Izraelu, rekao je da će sud istražiti zločine Izraela i Hamasa od 7. oktobra.

Zašto je istraga koja je u toku tri godine, izazvala tako iznenadnu zabrinutost u Izraelu?

Izrael i Međunarodnin krivični sud

Izrael nije potpisnik Rimskog statuta, ugovora kojim je osnovan ICC, i kao takav ne priznaje njegovu jurisdikciju, kao niti SAD.

Normalno, to bi značilo da sud ne može istraživati ​​Izrael, međutim, njegova nadležnost proteže se na zločine koje je počinila država članica ili koji su počinjeni na terotiriji neke od njenih država članica, među kojima je i Palestina, koja se pridružila Sudu 2015.

Kao takav, sud ima ovlasti istraživati ​​teške zločine i izdavati naloge za hapšenje protiv bilo koga – uključujući izraelske vojnike i zvaničnike– koji su upleteni u zločina na Zapadnoj obali ili u Gazi.

Prema izraelskim medijskim kućama, premijer Benjamin Netanyahu, ministar odbrane Yoav Gallant i komandant vojske Herzi Halevi mogli bi dobiti naloge za hapšenje u narednim danima, što bi moglo značajno uticati na njihove političke i vojne karijere.

Netanyahu je prošle sedmice na društvenim medijima rekao da Izrael “nikada neće prihvatiti bilo kakav pokušaj ICC-a da potkopa njegovo inherentno pravo na samoodbranu”.

Pravni stručnjaci koji su razgovarali s Al Jazeerom vjeruju da bi sve optužnice bile povezane s izraelskom politikom izgladnjivanja civila u Gazi i odlukom Hamasa da zarobi Izraelce tokom iznenadnih napada 7. oktobra.

“Preko ove dvije optužbe najlakše je doći do višeg vodstva [obje strane],” rekao je Adil Haque, profesor prava na Univerzitetu Rutgers u New Jerseyju.

Izraelske snage su u ratu protiv Gaze ubile gotovo 35.000 Palestinaca, ostavile enklavu na rubu gladi i protjerale gotovo sve od više od dva miliona ljudi koji tamo žive.

Izrael je branio svoje ponašanje u ratu pod izgovorom samoodbrane, nakon što su napadi Hamasa 7. oktobra na južni Izrael doveli do smrti 1.139 ljudi i zarobljavanja oko 250.

Izrael se od tada suočava s optužbama za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), najvišim sudom Ujedinjenih naroda, koji, kao i ICC, ima sjedište u Hagu.

Stručnjaci vjeruju da bi optužnice ICC-a mogle dodatno potkopati legitimitet izraelskog rata protiv Gaze i zakomplicirati njegov dobar odnos s evropskim saveznicima koji su potpisnici Rimskog statuta.

“Ovo bi bio veliki trenutak za sam ICC i Izrael, ali i jednako važan za izraelske saveznike”, rekao je Hugh Lovatt, viši politički saradnik i stručnjak za Izrael i Palestinu pri Evropskom vijeću za vanjske odnose.

“Jasno bi se to smatralo dodatnom stigmatizacijom Izraela… zbog njegovih akcija u Gazi.”

Političke posljedice

Od tri osobe koje se vide kao potencijalni subjekti za naloge za hapšenje od strane ICC-a, Netanyahu bi se suočio sa najvećom dilemom. On se već bori za svoj politički opstanak dok mu se sudi za optužbe za korupciju i sigurnosne propuste koji su omogućili napade 7. oktobra.

Kao šefu države mogla bi mu biti zabranjena posjeta Evropskoj uniji, gdje ga sve države članice teoretski moraju uhapsiti kao dio svojih obaveza prema Rimskom statutu.

“Postoji 120 članova [ICC-a] koji bi u načelu bili obavezni uhapsiti ih ako kroče u te zemlje, a postoji argument da bi ih bilo koja država – čak i ako nije članica Suda – mogla uhapsiti“, rekao je Haque.

Izrael tvrdi da ima “najmoralniju vojsku na svijetu”, dok su Palestinci “apatridna masa neorganiziranih, nasilnih ljudi koji neopravdano napadaju Izrael”, rekao je Alonso Gurmendi Dunkelberg, stručnjak za međunarodno pravo i predavač na King's Collegeu u Londonu.

“Cijeli izraelski narativ… sukoba, je u opasnosti”, dodao je Dunkelberg.

“Vidjet ćete da je [Izrael] pred ICJ-om tužen za genocid… a onda dodate ICC. Na kraju, u nekom trenutku, [Izraelski] narativ počinje zaista slabiti.”

Dvostruki standardi

Nalozi za hapšenje ICC-a protiv izraelskih zvaničnik mogli bi imati oštre implikacije na evropske saveznike Izraela, koji bi bili prisiljeni uravnotežiti svoj odnos s Izraelom svojom tobožnjom podrškom međunarodnom poretku temeljenom na pravima, prema Lovattu.

“Evropske zemlje podržale su ICC-ov nalog za hapšenje [ruskog predsjednika] Vladimira Putina [zbog zločina u Ukrajini], … pa kako se odjednom mogu usprotiviti ili kritizirati optužnicu ICC-a protiv izraelskih dužnosnika?”, upitao je.

“Ako još jednom zaštite Izrael od međunarodne odgovornosti, onda će to dodatno naglasiti – u očima mnogih drugih zemalja na globalnom jugu – da je Zapad uključen u ovu očitu igru ​​dvostrukih standarda, a to će potkopati međunarodno pravo.”

Dunkelberg je dodao da postoji mogućnost da bliski izraelski saveznici koji također imaju obaveze prema ICC-u, poput Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, odbiju uhapsiti optužene izraelske čelnike koji posjete njihove zemlje.

Takav potez bio bi štetan za globalni kredibilitet Suda, ali ne bi bio bez presedana. Godine 2009. ICC je optužio Omara al-Bashira, bivšeg predsjednika Sudana, za ratne zločine, ali su afričke države odbile postupiti u skladu s nalogom za hapšenje ICC-a.

‘Kriza legitimiteta’

U to vrijeme mnogi evropski čelnici i grupe za ljudska prava kritizirali su afričke države zbog neuspjeha u ispunjavanju obaveza prema Rimskom statutu, rekao je Dunkelberg, dodajući da je većina čelnika globalnog juga itekako svjesna dvostrukih standarda.

Međutim, Evropa bi sudu mogla zadati smrtni udarac ako odbije postupiti u skladu s bilo kojim nalogom ICC-a za hapšenje izraelskih dužnosnika.

To bi moglo postaviti presedan prema kojem potpisnici Rimskog statuta jednostavno odbace naloge za hapšenje ICC-a ili se povuku iz suda.

“Ako odjednom Izrael samo dobije prolaz, onda bi to bio posljednji ekser u kovčeg. To bi stvorilo veliku krizu legitimiteta za ICC”, rekao je Dunkelberg.

“Postoji politička cijena za Evropu da nastavi djelovati licemjerno.”