Ukrajina se drži uprkos zastoju pomoći, ali strahuje od ruskog napredovanja

Ruska retorika pojačana je uoči očekivanog reizbora predsjednika Vladimira Putina. On je podsjetio svijet na nuklearnu spremnost Moskve, a vojni reporteri uvećavaju izvještaje o okršajima na bojnom polju protiv ukrajinskih branitelja.

No, nisu sve Putinove predizborne vijesti išle po planu.

Ukrajina je izvela napade bespilotnim letjelicama na Moskvu i ruska naftna postrojenja, a borci protiv Kremlja prijavili su svoje prisustvo na ruskom tlu.

Putinovi izbori

Putinova nuklearna prijetnja u srijedu – druga u dvije sedmice – bila je dozirana. U unaprijed snimljenom televizijskom intervjuu rekao je da su ruske nuklearne snage spremne “sa vojno-tehničke tačke gledišta” i reklamirao ih kao najnaprednije na svijetu.

Njegovi komentari, izrečeni šest dana nakon što se Švedska službeno pridružila NATO-u kao 32. članica, bili su blagi u usporedbi s upozorenjem od prije dvije sedmice nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron ostavio otvorenom mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu.

“Moraju shvatiti da mi također imamo oružje koje može pogoditi ciljeve na njihovoj teritoriji. Sve to stvarno prijeti sukobom s upotrebom nuklearnog oružja i uništenjem civilizacije. Zar oni to ne shvataju?”, Putin je rekao 29. februara.

Putin se takmiči za treći uzastopni šestogodišnji mandat. Donio je ustavne amandmane kojima se suspendira zabrana da on lično ima više od dva uzastopna mandata. Omogućuje mu da vlada do 2036. i ponukala je i ruske i zapadne kritičare da označe njegov nastavak vršenja dužnosti nedopuštenim.

U oktobru je Vijeće Evrope opisalo njegovu upravu kao “de facto diktaturu” i pozvalo svoje države članice da “priznaju Putina kao nelegitimnog”.

Rusko puzanje

Ruske snage nastavile su sa neznatnim napredovanjem na istočnom frontu četvrtu sedmicu zaredom nakon pada Avdijivke 17. februara, ali je tempo napredovanja znatno usporio što ukazuje da je Ukrajina uspjela apsorbirati ruski zamah.

U petak su geolocirani snimci pokazali kako su ušli u selo Tonenke i napredovali prema Berdičiju, koja se oba nalaze zapadno od Avdijivke u regiji Donjeck. Ruske snage već su bile na rubovima oba naselja sedmicu dana ranije.

Ukrajinska jedinica Tavria, koja se bori u tom području, objavila je kako se ovaj front stabilizirao.

“Napredak je zapravo stao. Ruska vojska čini male pomake u tom smjeru”, rekao je glasnogovornik Dmitro Lihovji.

Bilo je i drugih manjih ruskih pomaka u Donjecku. Ruske snage pokušavale su poništiti ukrajinsko napredovanje zapadno od Bahmuta, a u nedjelju su geolocirani snimci pokazali kako su ušli u selo Ivanivske.

Ruske snage su 10. marta zauzele selo Ševčenko, jugoistočno od grada Donjecka, da bi narednog dana napredovale na nekoliko mjesta duž fronta u tom području.

Prema sjevernom kraju fronta, geolocirani snimci pokazuju su da su se ruske snage približile selu Terni s istoka i stigle do predgrađa Sinkivke, dva naselja u Donjecku i Harkivu.

U cjelini, međutim, ta su se napredovanja mjerila u stotinama metara, a cjelokupni oblik fronta ostao je nepromijenjen.

Ono što se čini i dalje ključno u manjim uspjesima Rusije je upotreba klizećih bombi. To su obično ogromne konvencionalne inercijske bombe koje nose 675 kg eksploziva, opremljene perajama i repovima da lete dalje i pogađaju s većom preciznošću. Njemački tabloid Bild objavio je kako Rusija sada masovno proizvodi to oružje.

Ruski vojni reporteri rekli su da je Rusija također proizvela unaprijeđeni oblik klizne bombe ove godine, uključujući motore i sisteme satelitskog navođenja koji su povećali domet sa 40 do 70 kilometara na 95 km.

Ove motorizirane bombe omogućuju ruskim avionima koji ih bacaju da lete dalje od fronta, smanjujući njihovu ranjivost od ukrajinske protivzračnu odbrane koja je u februaru i početkom marta oborila 15 aviona.

Ukrajinski skok

Dok je držala front više-manje stabilnim, Ukrajina se fokusirala na udare duboko u Rusiji.

U subotu je zabilježeno nekoliko eksplozija u Rostovu, manje od 100 km od ukrajinske granice, sa barem jednom geolociranom u tvornici Beriev koja popravlja i obnavlja radare A-50 i izviđačke avione. Ukrajina je gađala ove avione, uništivši dva ove godine, jer špijuniraju ukrajinske položaje i daju lovcima-bombarderima njihove koordinate.

Rusko Ministarstvo odbrane tvrdilo je u subotu da je oborilo svih 47 bespilotnih letjelica iznad četiri pogranične regije, uključujući Rostov.

U utorak je Ukrajina ponovo poslala veliku salvu bespilotnih letjelica – ovoga puta ciljajući na energetsku infrastrukturu. Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da je oborilo 58 dronova.

Guverner Rjazana Pavel Malkov rekao je da je jedan dron udario u rafineriju Rjazan, 180 km jugoistočno od Moskve i oko 500 km od ukrajinske granice, izazvavši požar.

Ukrajinska novinska kuća Suspilne prenosila je navode izvora iz Službe sigurnosti koji su naveli kako su na meti bile još dvije rafinerije, u Rostovu i Sankt Petersburgu, kao i dva aerodroma. Nije bilo dokaza da su ti napadi uspjeli.

Ruski proukrajinski dobrovoljci

Ukrajinska vojna obavještajna služba saopćila je da su proukrajinske ruske snage u utorak izvele prekogranični upad, sukobivši se sa ruskim snagama u pograničnim selima u Belgorodu i Kursku.

Ruske dobrovoljačke snage i Legija slobode Rusije paravojne su jedinice protiv Putina koje su prve napale Rusiju u martu 2023. Ruski izvori prvo su negirali upad, a zatim su tvrdili da su ga odbili.

Bez obzira na to je li uspjela prošle sedmice, Ukrajina je slijedila taktiku koja je bila uspješna u prošlosti, napadajući rafinerije nafte i potapajući ili onesposobljavajući čak polovinu ruske crnomorske flote.

Ali u intervjuima za zapadne medije, ukrajinski borci na prvim linijama fronta dižu uzbunu zbog nestašice municije dok je vojna pomoć Sjedinjenih Američkih Država i dalje zamrznuta u Zastupničkom domu pod kontrolom republikanaca. Posljednje takvo upozorenje objavljeno je u utorak u njemačkom magazinu Der Spiegel kada su ukrajinski vojnici upozorili da ne mogu izdržati zauvijek u sadašnjim uvjetima.

Čak je i novi vrhovni komandant Ukrajine Oleksandr Sirski upozorio u srijedu da “postoji opasnost da neprijateljske jedinice napreduju duboko u naše borbene formacije”.

“Ukrajinska nestašica municije i drugog ratnog materijala, a koja je posljedica kašnjenja u pružanju američke vojne pomoći, možda čini sadašnju ukrajinsku liniju fronta osjetljivijom nego što relativno sporo rusko napredovanje u raznim sektorima pokazuje”, napisao je Institut za proučavanje rata, think tank sa sjedištem u Washingtonu.

Evropske granate

Evropski saveznici Ukrajine pokušavaju nadoknaditi američki manjak. Velika Britanija je najavila da će potrošiti 160 miliona dolara na kupovinu 10.000 dronova za Ukrajinu.

Češki zvaničnici rekli su kako su prikupili dovoljno novca od partnera da kupe 300.000 artiljerijskih granata iz cijelog svijeta za Ukrajinu. Češka predvodi napore da se pronađe 800.000 artiljerijskih granata izvan Evrope i dostavi ih Ukrajini.

Njemačka, koja se suzdržava od slanja svoje rakete srednjeg dometa Taurus u Ukrajinu jer je Rusija rekla da će to smatrati eskalacijom, navodno je raspravljala o planu da pošalje rakete u Veliku Britaniju kao zamjenu za rakete Storm Shadow koje bi Britanci poslali Ukrajini.

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena saopćila je da šalje 300 miliona dolara hitno potrebne vojne pomoći skupljene od ušteda u budžetu za odbranu SAD-a. Ali ništa od toga ne nadoknađuje izostanak vojne pomoći od 60,1 milijarde dolara koju je SAD planirao poslati 2024.