Može li Trump predsjedničku kampanju voditi iz zatvora?

Piše: Jillian Kestler-D'Amours

Izgledi da će Donald Trump biti republikanski predsjednički kandidat za izbore u novembru ove godine iz dana u dan postaju sve vjerovatniji.

Bivši američki predsjednik učvrstio je svoju poziciju za stranačku nominaciju uvjerljivim ranim pobjedama u Iowi i New Hampshireu, umanjivši prilike protukandidatima iz svoje stranke.

Uprkos snažnoj poziciji, Trump se suočava s četiri suđenja koja bi mogla zakomplicirati njegovu kandidaturu za novi izbor.

Optužen je za neodgovorno postupanje s povjerljivim vladinim dosjeima, krivotvorenje poslovnih dokumenata kako bi prikrio isplatu tajnog novca i urotu za poništavanje rezultata izbora 2020. u državi Georgiji.

Također se suočava s odvojenom federalnom optužnicom koja ga tereti za uplitanje u izbore 2020, koje je izgubio od aktuelnog predsjednika Joea Bidena. U sva četiri slučaja izjasnio se nevinim.

No, dok Ustav SAD-a dopušta Trumpu da se kandidira za predsjednika čak i ako bude osuđen, takva presuda mogla bi utjecati na njegovu sposobnost vođenja kampanje i pokrenuti dosad neviđene scenarije, kažu stručnjaci.

“Da se glavni stranački kandidat, neko vrlo konkurentan u anketama, može suočiti s optužnicama za krivična djela, to je bez presedana. [Da bi on] mogao ići na suđenje tokom predizborne kampanje, i to je bez presedana. Kad bi bio osuđen, i to bi bilo bez presedana”, rekao je Craig Green, profesor prava na Univerzitetu Temple.

“Sve ove stvari su stvarno neobične.”

Može li Trump voditi kampanju iz zatvorske ćelije? Da li bi ga osuda natjerala da odustane? Hoće li krivični postupci utjecati na njegov izbor? To je sve što trebate znati.

Trump se može kandidirati za predsjednika čak i ako je osuđen?

Da. Ustav SAD-a kaže da se svaki “građanin rođen u SAD-u” od 35 i više godina, koji živi u SAD-u najmanje 14 godina, može kandidirati za predsjednika.

“U Ustavu ne postoji jezik koji zabranjuje nekome ko je osuđen da se kandidira”, objasnio je Aziz Huq, profesor prava na Univerzitetu Chicago.

Neke grupe za građanska prava, međutim, zagovaraju diskvalifikaciju Trumpa, ukazujući na malo poznatu klauzulu Ustava.

Koja klauzula?

Odjeljak 3, 14. amandmana – takozvana “klauzula o diskvalifikaciji” – zabranjuje ljudima obavljanje dužnosti u SAD-u, uključujući i predsjedničku, ako su “učestvovali u pobuni ili su pružali pomoć neprijateljima”.

Kritičari kažu da bi Trumpovi pokušaji da poništi rezultate izbora 2020. mogli potpadati pod pobunu.

Može li se Trumpova kandidatura zabraniti prema 14. amandmanu je pitanje koje je pred Vrhovnim sudom SAD-a. Od sudija je zatraženo da se izjasne o tome nakon što su dvije savezne države, Colorado i Maine, uklonile Trumpovo ime sa svojih predizbornih llstića, pozivajući se na klauzulu o pobuni.

Jesu li se osuđene osobe ranije kandidirale za predsjednika?

Da. Godine 1920. kandidat Socijalističke stranke Eugene V. Debs vodio je kampanju za predsjednika iz saveznog zatvora u Georgiji. Debs, koji je bio zatvoren zbog pobune nakon što je osporavao ratnu mjeru koja je ograničavala slobodu govora, prikupio je gotovo milion glasova.

Lyndon LaRouche Jr. se, također, kandidirao za predsjednika 1992. godine iz saveznog zatvora, gdje je služio kaznu zbog zavjere i prevare.

No, Huq, profesor na Univerzitetu Chicago, rekao je da pojedinci s krivičnim presudama kroz historiju “nisu bili kandidati za koje je bilo vjerovatno da će pobijediti ili koji će biti blizu pobjede”.

“Ustav je napisan pod pretpostavkom da će ljudi koji se kandidiraju biti odabrani kroz neki proces koji uklanja ljude koji su počinili navodna krivična djela u prošlosti”, rekao je za Al Jazeeru.

Hoće li suđenja utjecati na Trumpovu sposobnost vođenja kampanje?

Suđenja bi mogla zadati glavobolju bivšem predsjedniku koji će se morati pojaviti na sudu.

Ali sve zavisi od toga kada će postupak početi, budući da je Trumpov pravni tim podnio više zahtjeva za odgodu slučajeva ili potpuno odbacivanje optužbi protiv njega.

“Ne znamo koji bi od krivičnih postupaka mogao ići pred sud prije novembra jer postoji niz žalbenih postupaka kojima se žele zaustaviti ili odbaciti”, rekao je Frank Bowman, profesor emeritus na Pravnom fakultetu Univerziteta Missouri.

Žalbe su već odgodile barem jedan slučaj. Prošle sedmice američka okružna sutkinja Tanya Chutkan odgodila je početak slučaja o Trumpovom miješanju u savezne izbore u Washingtonu, koji je bio zakazan za 4. mart. Novi termin nije određen.

U međuvremenu, slučaj za prevaru u New Yorku trebao bi početi 25. marta, ali bi, također, mogao biti odgođen.

Kako se to poklapa s američkim političkim kalendarom?

I Demokratska i Republikanska stranka od početka godine održavaju svoje skupove za imenovanje – državna glasanja za određivanje predsjedničkog kandidata svake stranke.

Trump je lako pobijedio i u Iowi i u New Hampshireu u januaru, vršeći pritisak na svoju posljednju jaču republikansku protukandidatkinju, bivšu ambasadoricu pri UN-u Nikki Haley, da odustane od utrke.

Sljedeći izbori su kasnije ovog mjeseca u Nevadi, Južnoj Karolini i Michiganu.

Više od desetak saveznih država održat će svoje predizbore početkom marta, na takozvani „superutorak“.

Republikanci će službeno izabrati svog kandidata na stranačkoj konvenciji zakazanoj za sredinu jula u Wisconsinu, dok će demokrate potvrditi svog kandidata – koji će gotovo sigurno biti predsjednik Joe Biden – na konvenciji u augustu. Izbori su 5. novembra.

Ako republikanci potvrde Trumpa za kandidata, je li to gotova stvar?

“Osim bolesti ili smrti, ne mislim da postoji nešto što bi moglo spriječiti Trumpa da izađe na izbore u novembru”, rekao je Green.

Zbog toga što pravila Republikanske stranke trenutno ne uključuju “mehanizam za njegovo uklanjanje s glasačkog listića” ako bude potvrđen kao kandidat na konvenciji u julu, objasnio je.

U međuvremenu, gotovo svi delegati koji će izabrati republikanskog kandidata su takozvani „vezani“ delegati – što znači da moraju glasati za kandidata na temelju rezultata primarnih izbora i stranačkih pravila svoje države.

“Nema fleksibilnosti, nema petljanja. Ako pobijedite na predizborima, dobijate glasove”, rekao je Green za Al Jazeeru.

Drugim riječima, većina republikanskih delegata na stranačkoj konvenciji bit će naklonjena Trumpu ako pobijedi na većini državnih predizbora. Green je dodao da je, stoga, malo vjerovatno da bi ti isti delegati usvojili bilo kakve izmjene pravila, koje bi omogućile stranci da se distancira od bivšeg predsjednika ako bude osuđen.

Trump bi, u teoriji, mogao odustati od utrke nakon moguće osude, a obećao je da neće.

Geoff Kabaservice, potpredsjednik političkih pitanja u centru Niskanen, savjetodavnom tijelu desnog centra iz Washingtona, rekao je da je Republikanska stranka “otišla predaleko s Trumpom u ovom trenutku da bi došlo do odstupanja od njegove kandidature”.

“U nedostatku Božijeg čina, zapeli su s njim kao svojim predsjedničkim kandidatom”, rekao je Kabaservice.

Može li Trump voditi kampanju za Bijelu kuću iz zatvorske ćelije?

Male su šanse.

Čak i ako bude osuđen prije novembra, “uvijek postoji određeno vrijeme prije presude”, objasnio je Bowman s Univerziteta Missouri.

Trumpov pravni tim bi se, također, gotovo sigurno žalio na osudu i odluku o kazni, čime bi se još više odgodila mogućnost da neko vrijeme provede iza rešetaka.

“Ljudi obično ostaju na slobodi dok traje žalba”, rekao je Bowman za Al Jazeeru.

“Da li bi se Trump žalio na osuđujuću presudu ili kaznu? Naravno da bi. Malo je vjerovatno da bi ga sudija odmah poslao u pritvor.”

Hoće li sve ovo naškoditi ili pomoći Trumpovim izbornim šansama?

To je važno pitanje.

Decembarska anketa New York Timesa i koledža Siena pokazala je da 62 posto republikanskih birača na primarnim izborima vjeruje da bi Trump trebao ostati stranački kandidat ako osvoji najviše glasova na primarnim izborima – čak i ako bude osuđen za krivično djelo.

Prema izlaznoj anketi Washington Posta, 54 posto republikanskih birača na predizborima u New Hampshireu je, također, reklo da bi on i dalje bio sposoban za predsjednika ako bude osuđen za krivično djelo. Taj je broj prošlog mjeseca porastao na 87 posto među biračima koji su podržali Trumpa u New Hampshireu.

Baza bivšeg predsjednika velikom je većinom ostala u svom uglu uprkos četiri optužnice za krivično djelo, koje je Trump ocijenio kao politički motivirani “lov na vještice”. No, to bi se moglo promijeniti s osudom, rekao je Green.

“Mislim da bi postojao dio ljudi koji bi u tom trenutku stvari shvatio ozbiljnije. On bi bio osuđeni zločinac, a te riječi imaju težinu za neke birače”, rekao je.

Anketa koju su u januaru proveli Morning Consult i Bloomberg pokazala je da 53 posto registriranih birača u ključnim „swing“ državama ne bi glasalo za bivšeg predsjednika ako bude osuđen. Oko 55 posto reklo je da ne bi glasali za Trumpa ako bude osuđen na zatvorsku kaznu.

​Čak i samo pojavljivanje pred sudom tokom predizborne kampanje moglo bi utjecati na Trumpa, rekao je Kabaservice.

Tokom republikanskih predizbora Trump je iskoristio svoje pravne probleme kako bi raspalio svoje tvrdokorne pristalice. Čak se pojavio na sudu za građanske parnice u kojim njegovo prisustvo inače nije potrebno, što je neke stručnjake navelo na pitanje je li njegov dolazak spada pod taktiku kampanje.

Kabaservice je primijetio da je Trump iskoristio slučajeve kako bi optužio demokrate kako čine “sve što je u njihovoj moći da ga spriječe da ponovno postane predsjednik” i ponovio tvrdnje da je pravosudni sistem namješten protiv njega.

Iako bi ova strategija mogla funkcionirati za pristalice ideje „Make America Great Again“ (MAGA) bivšeg predsjednika, neće uspjeti privući umjerenije republikance, nezavisne ili čak demokrate koji bi mogli razmisliti o glasanju za njega, rekao je Kabaservice.

“Osnovni problem ovdje za Trumpa i Republikansku stranku je da ono što radi za pristalice MAGA-e zapravo ne funkcionira izvan tog kruga”, rekao je za Al Jazeeru.

Krivični postupci zapravo ga neće spriječiti da bude kandidat Republikanske stranke, niti ga spriječiti u izboru. No, oni će pokazati “Trumpove najgore kvalitete za segment biračkog tijela kojem je to važno”.