Zašto je važna emocionalna inteligencija?

Moramo se hitno posvetiti emocionalnoj inteligenciji, da naučimo šta znači razumjeti emocije, razumjeti ponašanje i razumjeti zdravu komunikaciju, kaže Damir Zolota, stručnjak za analizu ponašanja.

Građani moraju u svojoj kući, u svome gradu i državi da se osjećaju sigurno, smatra Damir Zolota (Reuters - Ilustracija)

„Svaki gubitak života je ogromna tragedija. Mislim da su dešavanja u posljednje vrijeme odraz nezadovoljstva u društvu i nedostatka empatije. Previše dostupnosti na društvenim mrežama definitivno ima loš utjecaj na ponašanje stanovništva. Frustracija, nezadovoljstvo, agonija… su ključni razlozi zašto imamo tragične situacije sve češće“, kaže Damir Zolota, EIA certificirani i licencirani SCAnS trener specijaliziran za analizu ponašanja, otkrivanje obmane i skrivenih informacija te poboljšanje komunikacije.

Dodaje da je svaka osoba koja drugom želi nanijeti zlo ili povrijediti drugog opasna za društvo.

Mentalno zdravlje nam mora biti prioritet, kaže Damir Zolota (Ustupljeno Al Jazeeri)

„Mislim da je glavni problem blagost prema trajanju zatvorskih kazni, jer da imamo doživotnu robiju i strožije kazne manje bi bilo opasnosti u društvu. Država se ogleda po tome kakva je njena sigurnost i sigurnost njenih građana. Građani moraju u svojoj kući, u svome gradu i državi da se osjećaju sigurno“, kaže sagovornik.

Budući da se bavi bihevioralnom analizom, smatra da trenutna ocjena za ljudsko ponašanje na Balkanu ne bi bila zadovoljavajuća.

„Nedostaje nam mnogo emocionalne inteligencije, empatije i socijalnog razumijevanja u međuljudskim odnosima. Mislim da bismo s povećanjem svijesti o emocionalnoj inteligenciji mogli poboljšati generalno stanje u društvu, naučiti ljude važnosti o ličnoj svjesnosti, ličnom menadžmentu, socijalnoj svjesnosti i socijalnom menadžmentu“.

Mnoge posljedice PTSP-a

Ne krije da se psiha procjenjuje kroz dugoročne kliničke postavke.

„Procjena namjere, emocija, ponašanja, izjava, laži… može se procijeniti kroz svijest o verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i razumijevanje biopsiholoških procesa koji pokreću emocije i zauzvrat akcije. Praćenje i analiza ponašanja osobe u određenim situacijama može pružiti uvid u emocionalne reakcije i obrasce ponašanja“, kaže Zolota.

Upitali smo ga i koliko su ratne traume iz ‘90-ih oblikovale ponašanje kod stanovništva u regionu.

„Sigurno je da trauma ima dubok i dugotrajan utjecaj na stanovništvo na različite načine, poput psihološkog, socijalnog, fizičkog, ekonomskog i generacijskog utjecaja. Ono što je ključno je da se ljudi različito nose s traumom. Podrška zajednice, stručna pomoć i resursi mogu biti ključni u procesu oporavka. I danas vidimo mnoge posljedice PTSP-a kod stanovništva Balkana“, kaže sagovornik.

Objasnio je i kako su SCAnS model i tehnologija za analizu ponašanja dizajnirani da pomognu svima onima koji su zainteresirani za čitanje, razumijevanje i utjecaj na druge.

„Korištenje naučno potvrđenih znakova ponašanja SCAnS tehnologija može pomoći da ustanovite šta osoba komunicira ili skriva od vas. Pomaže vam da dođete do istine. SCAnS se koristi širom svijeta u vojsci, policiji, obavještajnim službama, terapiji, poslovanju, regrutaciji, osiguranju i pregovorima. SCAnS je razvijen u posljednjih 12 godina. Koristi vrhunska istraživanja iz oblasti psihologije, lingvistike, sociologije, forenzike, kriminologije, tehnologije i komunikacija. Čitanje ponašanja/laganja se može naučiti i zahtjeva održavanje i pojačanu vježbu.“

Šest kanala komunikacije

Ukazuje i kako ne postoji lak način da se otkrije obmana, jer nema „Pinokijevog nosa“.

„Vaša sposobnost da otkrijete prevaru ili procijenite kredibilitet pojedinca dolazi od proučavanja psiholoških i socioloških aspekata komunikacije i emocija. Kao analitičari ponašanja vodimo računa o šest kanala komunikacije (glas, verbalni stil, verbalni sadržaj, govor tijela, izraz lica, psihofiziologija). S obzirom na osnovnu liniju i kontekst interakcije možemo uočiti odstupanja u ponašanju iz šest kanala što može ukazivati na nedostatak kredibiliteta. Kroz tehnike istražnog intervjuisanja i testiranje hipoteza, analitičar ponašanja može preciznije odrediti obmanu“, kaže Zolota.

Prema njegovim riječima, psihopata je zapravo pojedinac koji ima specifičan poremećaj ličnosti karakteriziran time da ponekad čini nasilna/antisocijalna djela, da je prevarant, često ne pokazuje krivicu ili kajanje, pokazuje površan šarm, egocentričan i može biti nesposoban za ljubav.

„Važno je napomenuti da se psihopatija ne može svesti na jednostavne karakteristike i da dijagnoza zahtijeva pažljivu procjenu stručnjaka. Također, neki pojedinci koji ispoljavaju određene psihopatske karakteristike možda ne zadovoljavaju kriterije za dijagnozu psihopatskog poremećaja ličnosti“, kaže sagovornik.

Nadalje ističe da su psihološke karakteristike terorista kompleksne i raznolike, te da postoji mnogo faktora koji mogu doprinijeti uključivanju pojedinca u terorističke aktivnosti.

„Važno je naglasiti da većina ljudi sa sličnim karakteristikama ne postaju teroristi, te da pojedinci koji se uključe u terorizam često imaju jedinstvenu kombinaciju faktora i okolnosti, kao što su: ekstremizam i radikalizacija, ideološki motivisana uvjerenja, nedostatak empatije, potreba za pripadanjem, manipulacija i indoktrinacija.“

Izgradnja zdravih odnosa

Potom objašnjava i da je, prema Cliffu Lansleyu iz EIA Group, emocionalna inteligencija „sposobnost da percipiramo, razumijemo i utječemo na svoje i tuđe emocije, u različitim kontekstima, da vodimo naše trenutno razmišljanje i postupke, da nam pomognemo da postignemo svoje ciljeve“.

„Mi smo društvena bića i veliki dio naših života ovisi o odnosima – i profesionalnim i ličnim. Važan aspekt i veliki utjecaj u ovim vezama su emocije. Mnogo toga zavisi od toga koliko dobro možemo da razumijemo emocije drugih ljudi, koliko dobro možemo da izrazimo i kontrolišemo vlastite emocije, koliko tačno možemo da komuniciramo i čitamo emocije… a zatim koliko efikasno i adekvatno možemo da odgovorimo“, kaže Zolota.

Prema njegovim riječima, ako je socijalni i emocionalni bol istinski kao i fizički bol, onda moramo biti svjesni kako možemo izbjeći nanošenje nepotrebnog bola u našim ličnim i profesionalnim interakcijama.

„Pretpostavimo da možemo naučiti kako efikasno komunicirati razumijevanjem načina interakcije i odnosa s onima oko nas. U tom slučaju ćemo postati spremniji za izgradnju zdravih odnosa, razumijevanje drugih i unošenje uspjeha u sva područja našeg života. Ako mislite na svog omiljenog učitelja ili trenera dok ste odrastali, oni su vjerovatno pokazali karakteristike povezane s visokom emocionalnom inteligencijom“, kaže sagovornik.

Ovladavanje emocionalnom inteligencijom, dodaje, pruža viši nivo vlastitog psihološkog razumijevanja, ali i gradi empatiju što može biti konstruktivan način za poboljšanje mentalnog zdravlja našeg društva i regiona.

„Mentalno zdravlje nam mora biti prioritet. Moramo se hitno posvetiti emocionalnoj inteligenciji, da naučimo šta znači razumjeti emocije, razumjeti ponašanje i razumjeti zdravu komunikaciju. Pokrenuo sam edukacijski centar koji se bavi isključivo edukacijom o emocionalnoj inteligenciji i analizi ponašanja, gdje smatram da će da bude velika društvena korist za svaku osobu koja se odluči da unaprijedi svoje znanje iz emocionalne inteligencije i analize ljudskog ponašanja“, zaključuje Zolota.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada