Značaj stranih edukacija za bh. studente: Prilika za putovanje, učenje i nova prijateljstva

Neformalno obrazovanje na stranim edukacijama nudi dodatna znanja i iskustva koja studentima omogućavaju napredak u određenoj oblasti.

Studenti u okviru fakulteta, u saradnji s profesorima, odlaze na strane edukacije i radionice, kako bi dodatno usavršili svoje znanje (Robert Ghement / EPA - Ilustracija)

Koliko je važno formalno obrazovanje koje je stečeno na fakultetu, toliko je važno i ono neformalno. Čitanjem i učenjem stručne literature stiče se znanje u oblasti koja se studira, ipak to nije jedini način da se nešto nauči, pogotovo za studente koji teže svestranosti. Zbog toga studenti u okviru fakulteta, u saradnji sa profesorima, odlaze na strane edukacije i radionice, kako bi dodatno usavršili svoje znanje.

Tako je Ajnur Kaniža, student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, imao priliku učestvovati na edukaciji u dalekom Japanu.

“Imao sam čast biti učesnik drugog Tokunoshima Youth Campa sa još pet studenata iz Bosne i Hercegovine. Radi se o događaju koji je okupio studente Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Banjoj Luci, Sveučilišta u Mostaru, Nacionalnog univerziteta Kangwon (Južna Koreja), Univerziteta Keio (Japan) i Univerziteta u Tokiju (Japan).”

Njegov kolega Belmin Brko je, takođe, podelio svoje iskustvo nakon što je učestvovao na radionici u oblasti istraživačkog novinarstva.

“Bio sam na radionici Hands-on Journalism: Unlock the Secrets of Investigative Reporting, gdje je fokus bio na tome da se mladi studenti, ali i novinari iz regiona (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Kosovo i Sjeverna Makedonija) upoznaju sa načelima i osnovama istraživačkog novinarstva, a sve je organizovao Institut za komunikacijske studije u Skoplju, gdje se i održala ova radionica.”

Studenti iz BiH na edukacijama u Japanu

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Dino Abazović pomaže studentima da učestvuju u ovakvim edukacijama. Ostvario je saradnju sa profesorima koji predaju na Odseku za religijske i mirovne studije na Univerzitetu u Tokiju te je za studente organizovao kamp Tokunoshima u Japanu.

(Ustupljeno Al Jazeeri)

“Imao sam privilegiju 2018. godine biti pozvan kao keynote predavač na njihovoj godišnjoj skupštini asocijacije sociologa religije i istraživača u oblasti izgradnje mira. Sa kolegom profesorom Akirom Nishimurom i kolegicom univerzitetskim predavačem Yukie Tatta pokrenuli smo projekat koji je rezultirao sa dva znanstvena simpozijuma održana na Fakultetu političkih nauka Univerzitetu u Sarajevu, prošle i ove godine, sa učešćem eminentnih stručnjaka sa univerziteta iz Japana, Južne Koreje i Bosne i Hercegovine.”

“Od početka je ideja podrazumijevala potencijalno konkretno učešće studentica i studenata, i kolegice i kolege iz Japana su uspjeli obezbijediti sredstva za međunarodni studentski/omladinski mirovni obrazovni kamp na japanskom otoku Tokunoshima, koji je dio Amami arhipelaga. Prošle godine u radu prvog kampa, uz studente i studentice iz Japana i Južne Koreje, učestvovali su studentice i studenti sa Univerziteta u Sarajevu, a ove godine uz njih i kolegice i kolege sa Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta u Banjoj Luci.”

‘Kako prepoznati da neko pere novac’

Osim toga što su edukacije interaktivne i zanimljive, one su prilika za nova iskustva i upoznavanje novih ljudi te učenje novih veština. Zbog toga je Belmin izdvojio ono najznačajnije što je naučio na edukaciji u Skoplju.

“To je kako da koristimo Google Advanced Search, kako da pratimo i istražujemo naše subjekte u priči, kako da koristimo razne programe i alate koji su nam dostupni kako bi naša priča bila vjerodostojnija, do toga kako pratiti avione i brodove i kako zapravo uočiti anomaliju u bankovnim računima i zaključiti da li neko ‘pere novac’.”

(Ustupljeno Al Jazeeri)

Abazović ističe da su ovakve edukacije prilika da studenti i profesori uče jedni od drugih.

“Komparativna iskustva izgradnje mira u poslijekonfliktnim društvima učesnika i učesnica iz Bosne i Hercegovine, Japana i Južne Koreje su u fokusu i znanstvenih uvida, ali i življenih historija i značajno doprinose boljem razumijevanju situacije u kojoj se nalazimo, ali i prilika su da učimo jedni od drugih.”

Na studentskim edukacijama fokus je na studentima, međutim, i profesori tu mogu nešto naučiti.

“Iz jedne tako osebujne povijesti zemalja Dalekog istoka uvijek se ima mnogo toga naučiti, neovisno o stupnju prethodnog znanja i iskustva, i na profesionalnom i na ličnom planu.”

Učesnici i iz Vijetnama

Abazović je istakao i da je pokrenuta inicijativa za kamp u Tokunoshimi sledeće godine. Slične edukacije će se organizovati i u Sarajevu.

“U novembru naredne godine planiran je sad već treći znanstveni simpozijum na Fakultetu političkih nauka UNSA uz učešće kolegica i kolega iz Japana i Južne Koreje, a imat ćemo i učesnike iz Vijetnama, čime proširujemo perspektive.”

Ipak, za organizaciju sličnih edukacija, pogotovo u Bosni i Hercegovini, potrebna su sredstva do kojih je, kako napominje, teško doći.

(Ustupljeno Al Jazeeri)

“Radit ćemo na tome da jedan od kampova u skorijoj budućnosti bude organiziran i u Bosni i Hercegovini, ali to ovisi o nekoliko faktora, nažalost. Jedan od njih je da je veoma teško obezbijediti sredstva u BiH, jer mi iz znanstvene zajednice veoma teško, ili nikako, imamo mogućnosti aplicirati za sredstva za organizaciju ovakvih projekata.”

Stvaranje prijateljskih i poslovnih odnosa

Iako su edukacije prilika za iskustvo, Ajnur smatra da treba dobro odabrati program.

“Svakako su prilika za iskustvo, interakciju, učenje i upoznavanje. Teško je dati odgovor koji ne djeluje isprazno, ali hoću reći da postoji puno samosvrhovitosti, što ne znači da nema pregršt dobrih programa, samo se treba ogrnuti izbirljivošću i odabrati prave stvari.”

Bez obzira što ponekad postoji rizik od biranja pogrešne edukacije, Belmin i Ajnur bez sumnje preporučuju studentima da se prijavljuju i iskoriste prilike koje smatraju vrednima.

“Svima bih preporučio da se prijave. Mislim da se kroz seminare i radionice može mnogo toga naučiti. Treba iskoristiti tu priliku i učiti od ljudi koji imaju već izgrađenu uspješnu karijeru, a nikad nije loše širiti horizonte, jer nikad ne znaš kada ti nešto od toga, možda, bude od koristi. Plus, upoznat ćete dosta ljudi iz drugih država s kojima možete stvoriti, kako prijateljski tako i poslovni odnos”, ističe Belmin.

Izvor: Al Jazeera

Reklama